Zabrinutost ulagača

Sirijska kriza izazvala pad svjetskih burzi

Hina

Pad cijena dionica četvrti tjedan zaredom posljedica je zabrinutosti ulagača zbog mogućeg napada američkih snaga na Siriju jer, kako poručuju američki državni dužnosnici, sirijsku vladu treba kazniti zbog uporabe kemijskog oružja



Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 1,3 posto, na 14.810 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,8 posto, na 1.632 boda, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 3.589 bodova.


Pad cijena dionica četvrti tjedan zaredom posljedica je zabrinutosti ulagača zbog mogućeg napada američkih snaga na Siriju jer, kako poručuju američki državni dužnosnici, sirijsku vladu treba kazniti zbog uporabe kemijskog oružja.


„Napad na Siriju već je ugrađen u cijene dionica, no eskalacija krize mogla bi izazvati popratne posljedice kojih ulagači nisu sasvim svjesni, kao što su, primjerice komplikacije zbog mogućeg rasta cijena nafte“, kaže Jim McDonald, strateg u fondu Northern Trust Global Management.




Zbog strahovanja da će sirijska kriza narušiti opskrbu naftom s Bliskog istoka, cijene ‘crnog zlata’ dosegnule su prošloga tjedna najviše razine u šest mjeseci.


I dok je to potaknulo rast cijena dionica naftnih kompanija, mnogi drugi sektori, primjerice, zrakoplovnih prijevoznika, našli su se pod pritiskom, jer im rast cijena goriva povećava troškove poslovanja.


Među gubitnicima se našao i građevinski sektor, nakon što je objavljeno da je prodaja postojećih kuća u srpnju u SAD-u pala drugi mjesec zaredom, i to znatno više nego što se očekivalo.


„Ti podaci pokazuju da je rast cijena nekretnina i kamata na hipotekarne kredite počeo nagrizati prodaju, što je razočaravajuće“, kaže McDonald.


Nesigurni ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica, pa je prošloga tjedna VIX ‘indeks straha’ Čikaške burze opcija skočio 22 posto.


Ni makroekonomski podaci ne ulijevaju povjerenje. Doduše, prema revidiranim podacima, u drugom je tromjesečju američko gospodarstvo poraslo 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je više od očekivanja i više od 1,7 posto, koliko je pokazala prva procjena.


No, ubrzanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva znači da bi američka središnja banka mogla već u rujnu smanjiti poticajne monetarne mjere, koje već dugo potiču rast cijena dionica.


Uz to, slabi podaci o inflaciji, potrošnji Amerikanaca i padu njihovog raspoloženja pokazuju da američko gospodarstvo još nije čvrsto na putu oporavka.


Zbog toga su ulagači oprezni, pa je obujam trgovanja prošloga tjedna bio vrlo mršav. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je dnevno mijenjalo znatno manje od 6,3 milijarde dionica, koliko iznosi prosječan dnevni obujam u ovoj godini.


Nakon prošlotjednog pada cijena dionica, u cijelom kolovozu S&P 500 potonuo je 3,1 posto, što je njegov najveći mjesečni gubitak od svibnja 2012. godine. Dow Jones skliznuo je istodobno 4,4, a Nasdaq indeks 1 posto.


I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE oslabio je 1,2 posto, na 6.412 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,7 posto, na 8.103 boda, a pariški CAC 3,3 posto, na 3.933 boda.


Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna pao 2 posto, na 13.388 bodova.