Francuska ljevica u nedjelju je odnijela povijesnu pobjedu osvojivši prvi put u više od pedeset zadnjih godina apsolutnu većinu u Senatu, gornjem domu parlamenta, sedam mjeseci prije predsjedničkih izbora.

»25. rujna ući će u povijest. Ljevica je uspjela u političkoj smjeni« u Senatu, izrazio je zadovoljstvo Jean-Pierre Bel, predsjednik skupine socijalističkih senatora koji teoretski može zamijeniti Gerarda Larchera iz stranke UMP (desnica) na dužnosti predsjednika Senata.

Ovo skretanje ulijevo, za koje je Gerard Larcher  rekao da će imati »seizmičke posljedice« uoči predsjedničkih izbora koji će se održati u travnju, izazvalo je izljeve radosti ljevičarskih pristaša na skupu u Parizu.

Odlučili »superglasači«

Po rezultatima neizravnih izbora objavljenim odmah nakon 19 sati, ljevičarski kandidati preuzeli su od desnih stranaka najmanje 23 mjesta koja su im u Senatu osigurala apsolutnu većinu po prvi puta od 1958., rekao je socijalistički čelnik za novinsku agenciju France presse.

Riječ je o neizravnim izborima na kojima su u nedjelju svoje glasove dali takozvani »superglasači« – deseci tisuća lokalnih dužnosnika koji su to pravo dobili pobjedama na ranijim lokalnim izborima. Naime, ova pobjeda ljevice u Senatu uslijedila je nakon niza pobjeda socijalističkih kandidata na lokalnim izborima.

Konačni rezultat izbora kojima se trebalo obnoviti 170 od 348 mjesta u Senatu, ne bi se trebao mijenjati nakon prebrojavanja glasova na Martiniku i u Gvadalupi, prekomorskim departmanima čiji su se rezultati očekivali jučer navečer i gdje ljevica kani zadržati svoje položaje, ako ne i ostvariti napredak u Gvadalupi.

Fillon: Podjele u UMP-u

Ova pobjeda ljevice ne bi trebala kočiti vladu predsjednika Nicolasa Sarkozyja u provođenju njezine politike, jer će se i ubuduće moći oslanjati na Narodnu skupštinu koja po ustavu ima važniju ulogu od Senata.

No poraz desnice u Senatu, koji je pola stoljeća u rukama desnice je simbolični udarac desnoj struji, posebno ako se uzme u obzir da je francuska desnica prema anketama sve nepopularnija.

Sarkozyjeva popularnost je u zadnjih nekoliko mjeseci malo porasla, no on ostaje jedan od najnepopularnijih predsjednika u poslijeratnoj Francuskoj te će u travnju biti suočen s teškom bitkom za novi mandat.

Francuski su građani inače vrlo nezadovoljni zbog gospodarske krize i visoke stope nezaposlenosti. Te su brige zasjenile Sarkozyjeve  političke pobjede, među kojima je francuska uloga u svrgavanju Moamera Gadafija.

Premijer Francois Fillon izjavio je da je poraz desnice u Senatu rezultat podjela u vladajućoj stranci.

»Trenutak istine stiže u proljeće. Danas počinje  bitka, a rezultati izbora za Senat ukazuju nam na napore koje ćemo morati uložiti«, izjavio je Fillon.

Sarkozy bi u studenome trebao objaviti kandidaturu za predsjednika, a najvjerojatnije će mu socijalistički protukandidat biti Francois Hollande.