Nekoliko desetljeća nakon što je Henry Kissinger zapitao »Koga da zovem ako želim nazvati Europu«, odgovora na ovo čuveno pitanje, naravno, nema.

Europski dužnosnici povremeno ga otvaraju, nudeći ideje kako doći do još nepostojećeg jedinstvenog »broja«.

Ovoga tjedna, u govoru održanom povodom europskih obljetnica, novo-staro rješenje ponudio je Michel Barnier, povjerenik Europske unije za unutarnje tržište i bivši francuski ministar vanjskih poslova.

Umjesto dva predsjednika – Europskog vijeća i Europske komisije – Unija bi trebala imati jednog čelnika koji bi obavljao ove obje funkcije, predlaže Barnier.

EU bi time dobila pravo »lice«, postala učinkovitija, a njezin demokratski legitimitet kao cjeline ojačao bi. Postala bi »čitljivija« i prepoznatljivija, a olakšala bi se i komunikacija između njezinog vodstva i javnosti.

Jaz između građana i Europe

– Šezdeset godina gradimo Europu za njezine građane i u njihovo ime. No, prečesto smo to radili bez njih. Jaz između Europe i njezinih građana postupno se povećavao. Težak posao koji svaki dan obavlja Europski parlament, jedina institucija koja direktno odgovara građanima, nije dovoljan da dovede do približavanja, kazao je Barnier.

U mnogim EU članicama jača nacionalizam koji ima anti-europski predznak. U govoru održanom pred mladim auditorijem u Berlinu, Barnier je kao posebno zabrinjavajuće izdvojio uspjeh Pravih Finaca na nedavnim finskim izborima te porast podrške francuskoj radikalno desnoj Nacionalnoj fronti.

Obje stranke promiču ksenobofične, anti-imigrantse stavove i »priželjkuju dokrajčiti europski projekt«. Bez jače integracije i zajedništva, EU sa svojom ekonomskom stagnacijom i negativnim demografskim trendovima, nema budućnosti.

Spajanje dviju pozicija

– Hoće li Europa 2050. godine biti nesposobna nositi se s dinamizmom ostalih regija u svijetu te kod kuće biti paralizirana nacionalističkim populizmom i sebičnošću, pa se tako svesti na samo regionalnu silu, zapitao je francuski i europski čelnik.

Ideja da EU ima jednog predsjednika postojala je tijekom priprema europskog Ustava koji konačno nije prihvaćen, nego njegovo »omekšano« izdanje, Lisabonski ugovor.

No, kad bi se Barnierov prijedlog prihvatio, aktualni institucionalni sporazum ne bi se morao mijenjati jer on ne isključuje mogućnost da predsjednik Komisije i predsjednik Europskog vijeća bude ista osoba.

Spajanje dviju pozicija moglo bi se napraviti već nakon idućih europskih izbora 2014. Slično su predlagali i aktualni predsjednik Europskog parlamenta, Jerzy Buzek, te klub socijalističkih eurozastupnika. Njihove su ideje da se čelnik Unije također bira na izborima te da povjerenici vode izborne liste u svojim zemljama.