Američko Ministarstvo financija razmatra mogućnost izdavanja državnih obveznica na rekordni rok od 50 ili 100 godina, kako bi riješilo probleme s proračunskim manjkom, a kratkoročne dugove pretvorilo u dugoročne.

Ta šokantna vijest objavljena je nakon savjetovanja kojeg je Ministarstvo financija prije desetak dana organiziralo s predstavnicima najvećih financijskih institucija na Wall Streetu. Obveznice SAD-a dosad su izdavane s rokom dospijeća od najviše 30 godina.

Amerika nije prva država u svijetu s obveznicama na 50 ili 100 godina, jer su ih već izdale Britanija, Meksiko, Kina i neke velike kompanije.

No, vrijednost njihovih pojedinačnih plasmana obveznica iznosila je najviše nekoliko milijardi dolara, a SAD procjenjuje da bi tako mogao prikupiti čak 2.400 milijardi dolara u idućih nekoliko godina.

Zanimanje za nove »financijske proizvode« osobito su pokazale banke poput JPMorgan Chase i Goldman Sachs.

Dugove na praunuke

Brojni analitičari to su protumačili kao pokušaj da se dugovi sa sadašnjih generacija prebace na one koje se još nisu ni rodile. Ukupni američki dug dosegao je koncem siječnja 14.130 milijardi dolara, što iznosi 94,6 posto BDP-a.

Američka vlada je zabrinuta jer će tempo zaduživanja već u travnju ili svibnju ove godine probiti gornju granicu od 14.300 milijardi, koju je propisao Kongres.

Američki dužnosnici kažu da su svjesni kako »produljivanje otplate dugova na buduće generacije nosi politički rizik«, prema pisanju medija.

Pomoćnica ministra financija Mary Miller malo se povukla i rekla da od obveznica na 100 godina »ne vidi puno koristi«, ali nije odbacila obveznice na rok dulji od 30 godina.

Analitičar Amitabh Arora iz tvrtke New York Citygroup smatra da su obveznice na 100 godina nerealne i da Ministarstvo vjerojatno »pušta balone«.

Usporedno s time, američka Vlada pritišće Kongres da što prije povisi gornju granicu zaduživanja, čemu se protive mnogi republikanci tražeći rezanje proračunskih troškova.

No, ministar financija Timothy Geithner tvrdi da se dugoročni proračunski problemi SAD-a »ne mogu riješiti samo rezanjem proračunskih izdataka« te »očekuje da će Kongres učiniti pravu stvar i podići plafon«.

Ključ u Iraku

Dug SAD-a dramatično se povećao tijekom rata u Iraku, a osobito u ekonomskoj krizi, kada je američka vlada golema sredstva upumpala u oporavak gospodarstva.

Sada se ekonomija donekle podiže, ali nastaje problem sa sve većim proračunskim deficitom i vanjskim dugom, što je počelo ugrožavati visoki kreditni rejting koji Amerika uživa u svijetu.

Do ekonomske krize američki javni dug svake je godine rastao za novih 500 milijardi dolara. U 2008. godini zaduženje se povećalo za tisuću milijardi, u 2009. za 1.900 milijardi, a prošle godine za još 1.700 milijardi.

Javni dug, za koji odgovara Ministarstvo financija, trenutačno se popeo na 9.000 milijardi dolara ili 62 posto BDP-a. Samo za otplatu kamata SAD će do 2021. izdvojiti oko 5.000 milijardi dolara, prema procjeni Kongresa.

Američku vladu, prema izvješćima, smeta činjenica da je polovina javnog duga napravljena u inozemstvu, dok se britanska, talijanska i japanska država pretežno zadužuju na domaćem tržištu.

SAD najviše duguje Kini, koja ekonomski napreduje golemim koracima, a dosad je kupila obveznica u vrijednosti od 896 milijardi dolara, ili 10 posto američkog javnog duga. Američka vlada željela bi uz pomoć obveznica s rekordnim rokom dospijeća preusmjeriti svoje zaduživanje na domaće tržište.