Europska komisija izdvojit će 150 milijuna eura za pomoć europskim farmerima kojima je zaraza E. coli donijela goleme štete, objavljeno je jučer u Luksemburgu gdje su se hitno sastali ministri poljoprivrede 27 EU članica. Španjolski izvoznici voća i povrća tvrde da tjedno gube 225 milijuna eura, a službeni Madrid prijeti da će tužiti Njemačku ako u cijelosti ne kompenzira gubitke što su ih prouzročile informacije da bakteriju E– coli šire španjolski krastavci. Nizozemci su objavili kako štete njihovih farmera iznose već oko 80 milijuna eura. Europska sredstva očito neće pokriti ni trećinu ukupnih dosadašnjih gubitaka. A dugoročna šteta zbog smanjenja prodaje voća i povrća koje će sigurno potrajati, još se ne može ni ugrubo izračunati. 

Jer ono što je zasad jedino jasno jest da će se primarni izvor aktualne zaraze enterohemoragijskom bakterijom (E.coli ) koja je dobrano prestrašila Europu, teško pronaći. Postoji čak mogućnost da se to nikad ne dogodi.

No, dužnosnici će davati informacije, građani će htjeti znati, pa će lista »obeščašćenih« rasti.

Udar na organski uzgoj

Nakon neutemeljenih objeda na račun šapnjolskih krastavaca, svi putevi sad vode prema farmama za organski uzgoj povrća, konkretno jednoj njemačkoj, smještenoj 100-injak kilometara od Hamburga.

Ovo lociranje ima smisla budući da većina zaraženih živi ili je boravila na ovom području. Broj preminulih žrtava jučer se u Njemačkoj popeo na 24, a samo jedan slučaj smrtnog ishoda zabilježen je drugdje, u Švedskoj.

Svih oko 2 400 oboljelih iz dvanaest zemalja posjetilo je nedavno sjeverni dio Njemačke.

Sa sumnjive farme uzeto je 40 uzoraka klica graha, od čega su obrađene 23, ali smrtonosna bakterija u njima nije pronađena. Rezultati testova za preostalih 17 čekat će se još nekoliko dana, no nije nemoguće da svi onu budu negativni.

Jer kontaminirane klice, ako ih je i bilo, proizvedene su barem nekoliko tjedana, ako ne i koji mjesec ranije, potom distrubuirane trgovinama i prodane potrošačima.

Eksperti ipak vjeruju da je njemačko poljoprivredno dobro vjerojatno rasadište aktualne zaraze jer se specifična vrsta E. coli kojoj pripada njezin uzročnik obično skriva u crijevima stoke.

A putem organskog gnojiva, koje koriste farme za prirodni uzgoj, on može biti prenesen u biljke.

Tako aktualna sjenka sumnje koje je pala na organsku hranu neće biti ni lako ni skoro uklonjena, bez obzira na finalne laboratorijske nalaze.

Stručnjaci, naime, objašnjavaju da je organski uzgoj idealan za razvoj bakterija poput E. coli, a upravo su zrna klica već prouzročila nekoliko sličnih zaraza u svijetu.

– Zrna klica teško je uzgojiti na higijenski način i mora se biti jako pažljiv kako ih se ne bi kontaminiralo. Farme za organski uzgoj, koje ne koriste uobičajeno umjetno i ne-organsko gnojivo, nose poseban rizik, objasnio je za britansku agenciju Reuters stručnjak za javno zdravlje Paul Hunter.

Optimalni uvjeti

Vlasnik farme u okolici Hamburga, čiji se uzorci ispituju, tvrdi da nije koristio nikakva gnojiva, ali stručnjaci i na to imaju odgovor.

Kažu da se zlokobna E. coli mogla nalaziti u sjemenu, u vodi kojom se nasad polijevao ili ju je pak mogla prenijeti osoba koji je radila s biljkama.

A nakon što je bakterija nekako ušla, našla se u idealnim uvjetima za bujanje. Zrna klica, naime, rastu na visokim temperaturama, oko 37 stupnjeva Celzijusa, što je za E– coli optimalno.

– To je idealan scenarij koji se rijetko dogodi, ali kad se dogodi, proizvodi mogu vrlo brzo postati kontaminirani, napominje britanski mikrobiolog Brendan Wren.

A takav neobičan »film« već je viđen! Istraga o zarazi E. coli, koja je buknula 1997. u SAD-u, pokazala je da je njezin izvor bilo sjeme djeteline, proizvedeno na farmi u Idahu, koje se koristilo za uzgoj klica.

Irski stručnjak Stephen Smith tvrdi da se tip E. coli koja sad hara i koja izaziva za život opasne komplikacije – smrtonosni Hemolitičko urinarni sindrom (HUS), može povezati upravo s klicama djeteline.

Sumnju da je sve krenulo od zrna klica potvrđuje i profil žrtava – uglavnom je riječ o ženama u dobi između 20 i 50 godina. Isto se dogodilo i u SAD-u jer se, tumači se, žene više od muškaraca pridržavaju pravila zdrave prehrane pa jedu puno sirovog zrnja, klica i povrća.