Ponovno naoružavanje Rusije

Ruski planovi potaknuli Švedsku da preispita svoju obrambenu politiku

Hina

Vlada je ponovo uvela mogućnost poziva nekadašnjih vojnih obveznika na vojne vježbe. Prije dva mjeseca, neuspješna potraga za inozemnom podmornicom u švedskim vodama blizu Stockholma dozvala je u sjećanje razdoblje sovjetske moći. Premda vojska i vlada nikada nisu rekle da sumnjaju na Ruse, svi su vojni stručnjaci sigurni u njihovu umiješanost



STOCKHOLM Ruski planovi potaknuli su Švedsku na jačanje obrambenih kapaciteta pošto se cijelo desetljeće suzdržavala od promjena na tom polju, ali bi joj moglo trebati više godina da stekne vjerodostojne snage za odvraćanje.


Vlada je ponovo uvela mogućnost poziva nekadašnjih vojnih obveznika na vojne vježbe, što je jedna od najradikalnih mjera nakon završetka Hladnoga rata u zemlji koja je išla prema razoružanju.


Ministar obrane Peter Hultqvist je u televizijskom nastupu među razlozima spomenuo “ponovno naoružavanje Rusije”, aneksiju Krima i ulogu Rusije u sukobu na istoku Ukrajine.




Prije dva mjeseca, neuspješna potraga za inozemnom podmornicom u švedskim vodama blizu Stockholma dozvala je u sjećanje razdoblje sovjetske moći.


Premda vojska i vlada nikada nisu rekle da sumnjaju na Ruse, svi su vojni stručnjaci sigurni u njihovu umiješanost.


Do vojnih vježbi oko 7.500 Šveđana koji su ili obavili vojnu službu između 2004. i 2011. ili sudjelovali kao dragovoljci na vojnoj obuci, neće doći prije kraja 2015.


Međutim, najava jačanja obrane pokazuje s kojom ozbiljnošću Švedska, koja je ove godine proslavila 200 godina bez rata, uzima realne ili moguće prijetnje svojem teritoriju.


Proračunska štednja je dala povoda zapovjedniku oružanih snaga Sverkeru Goeransonu da u siječnju 2013. izjavi kako bi Švedska “oko tjedan dana” mogla pružati otpor u slučaju napada.


Jacob Westberg, istraživač u Visokoj vojnoj školi u Stockholmu, misli da se zemlja zasad ne mora bojati ruske provokacije.


“No dugoročno.. uz smanjenje vojnog proračuna u zapadnoj Europi i rusko ulaganje u obranu, izgledi za 10 do 15 godina zabrinjavaju”, ističe.


Po anketi koju je Ipsos proveo u travnju, 45 posto Šveđana želi povećanje vojnog proračuna, 36 posto želi da ostane na istoj razini a tek 10 posto želi njegovo smanjenje.