Rusija je priopćila kako je uspješno probno ispalila interkontinentalni balistički projektil (ICBM) usred velikih napetosti zbog zauzimanja Krima i njezinih prijetnja da pošalje još snaga u Ukrajinu.

Strateške raketne snage lansirale su RS-12M Topol projektil iz južne regije Astrahana a lažna bojna glava pogodila je svoj cilj u Kazahstanu, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Igor Jegorov državnoj novinskoj agenciji RIA.

Lansirno mjesto Kapustin Jar je blizu rijeke Volge oko 450 km istočno od granice s Ukrajinom. Kazahstan, ruski saveznik u postsovjetsko doba, je dalje na istok.

Rusija i Sjedinjene Države potpisale su najnoviji od niza sporazuma koji ograničavaju broj ICBM-a 2010., ali je Moskva nagovijestila kako će se složiti s daljnjim smanjenjenjima u bliskoj budućnosti te poduzima mjere kako bi unaprijedila svoj nuklearni arsenal.

Rusija je prije ispaljivanja obavijestila Sjedinjene Države o testiranju ICBM-a u skladu s obvezama Moskve prema sporazumu o nuklearnom oružju između dviju zemalja, rekao je američki dužnosnik.

Američki dužnosnik je rekao agenciji Reuters, uz uvjet da ostane neimenovan, kako je ruska obavijest o planiranom testu prethodila vojnoj intervenciji Rusije na Krimu.

Predsjednik Vladimir Putin ističe kako Rusija mora održati nuklearne snage za odvraćanje djelomice zbog proturaketnog štita koji SAD gradi u Euopi za koji Moskva tvrdi da bi mogao ugroziti njezinu sigurnost.

Dvadeset metara duga RS-12M poznata po NATO-ovim oznakama kao SS-25 Srp, prvi put je uvrštena u ruski arsenal 1985., šest godina prije propasti Sovjetskog Saveza, i konstruirana je da nosi nuklearnu bojnu glavu. Njezin domet je 10.500 km.

NOVO 23:00 Kanadski premijer Stephen Harper je ocijenio  da ruska okupacija Krima predstavlja neviđenu situaciju nakon Drugog svjetskog rata.

“Kada velika sila na temelju takozvanih vanteritorijalnih prava izvrši invaziju i okupaciju susjedne zemlje, to je neviđeno nakon Drugog svjetskog rata”, rekao je Harper u zastupničkom domu.

On je također najavio da će prekinuti sve bilateralne aktivnosti predviđene između kanadskih i ruskih oružanih snaga. Kanadski ministar vanjskih poslova John Baird je ponovio da ništa ne opravdava takvu vojnu invaziju.

U ponedjeljak je u razgovoru za državnu televiziju CBC ministar vanjskih poslova usporedio nazočnost ruskih postrojbi na Krimu s nacističkom invazijom na Sudete u bivšoj Čehoslovačkoj.

Ispred parlamenta u Ottawi je u utorak podignuta ukrajinska zastava.

NOVO 22:38 Jedan ruski profesor filozofije tvrdi da je pod pritiskom da ode s posla na prestižnom državnom sveučilištu jer je ruske postupke u Ukrajini usporedio s nacističkom aneksijom Austrije 1938.

U članku na internetskoj stranici dnevnika Vedomosti u subotu Andrej Zubov napisao je kako je Rusija na rubu rata i dodao: “Ne smijemo se ponijeti onako kako su se nekoć ponijeli Nijemci zbog Goebbelsovih i Hitlerovih obećanja”.

Do utorka je, kaže za internetski news portal slon-ru, primio ultimatum od Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO). “Rečeno mi je da sam napišem ostavku ili da će me otpustiti”.

“Odgovorio sam da neću ništa napisati. Neka me otpuste ako to žele”, prenosi taj portal njegove riječi. Zubov još kaže kako je pozvan na razgovor s nadređenim u srijedu te kako vjeruje da će razgovarati o tome tekstu.

Predstavnici MGIMO-a nisu u utorak dostupni za komentar, piše Reuters.

Tekst Andreja Zubova u skladu je sa strahovima liberala i kritičara Kremlja koji također tvrde da je riječ o agresiji na Ukrajinu kojoj su ruske snage zauzele poluotok Krim, područje na Crnome moru u kojem je većinsko stanovništvo rusko.

Ruski je parlament u subotu predsjedniku Vladimiru Putinu dao dopuštenje da pošalje vojsku u Ukrajinu.

Ruska policija u utorak je uhitila desetke prosvjednika ispred zgarde ministarstva obrane u Moskvi, javljaju aktivisti.

NOVO 22:26 Više do 1000 prosvjednika s ukrajinskim zastavama izašlo je u utorak na ulice istočnog ukrajinskog grada Donjecka, po prvi put nadmašivši u brojnosti promoskovsku mladež koja je zaposjela zgradu vlade u njemu na kojoj se vijori ruska zastava.

Izjava predsjednika Vladimira Putina u subotu da Rusija ima pravo izvršiti invaziju na Ukrajinu bila je popraćena proruskim prosvjedima diljem ukrajinskog juga i istoka gdje se uglavnom govori ruski.

Ali tijekom sljedeća četiri dana izgleda da se raspoloženje u istočnim gradovima okreće nazad prema Kijevu.

Noseći plakate na kojima je pisalo “Ja sam Rus. Ne trebam zaštitu”, prosvjednici su prošli u blizini zgrade regionalne vlade ostajući na dovoljnoj udaljenosti kako bi izbjegli sukobe s proruskim mladićima koji su još unutra.

“Moji roditelji su iz Rusije. Ja sam rođena u Ukrajini, ali ja sam Ruskinja. Moja djeca i unuci su rođeni ovdje. Mi smo za Ukrajinu”, rekla je Natalija Sitnik koja je izašla na prosvjede protiv moguće ruske invazije.

“Mi nismo tražili pomoć. Ne želim da Putin dovodi ovdje tenkove. Ne želim da pucaju u moju djecu. Neka nas čuju: ‘Ne branite me od bilo koga. Nitko me ne napada”.

Donje katove vladine zgrade zauzeli su u ponedjeljak sljedbenici Pavela Gubareva, vlasnika reklamne agencije u Donjecku, koji je sebe proglasio “narodnim guvernerom”, zatražio da se prekinu veze regije s Kijevom te da se sav nadzor nad sigurnosnim snagama prepusti njemu.

Kijev kaže da je prosvjede, koji su istodobno izbili u Harkivu, Odesi, Dnjepropetrovsku i nekoliko drugih gradova satima prije nego je ruski parlament odobrio Putinu uporabu vojne sile, organizirala Moskva kao izgovor za invaziju. Tvrdi da su većina proruskih prosvjednika Rusi dovedeni preko granice autobusima.

Sve je više znakova, međutim, da je taktika promoskovskih prosvjednika te izgledi za punu vojnu invaziju mnoge na istoku okrenula da ostanu uz Kijev.

U Harkovu, drugom istočnom gradu, subotnji prosvjedi su bili nasilni, a desetine ljudi je ozlijeđeno kada su proruski prosvjednici napali zgradu regionalnog parlamenta divljački pretukavši malobrojne civile koji su izašli da je brane. To je međutim alarmiralo javnost. Grad je sada miran a ukrajinska zastava se ponovo vijori na zgradi, nakon što je bila zamijenjenaa ruskom, a ispred nje je oko 200 interventnih policajaca koji je štite.

Preko ulice naspram policije proruska gomila je spala na stotinjak ljudi.

NOVO 20:36 Službena je Moskva najavila da će se osvetiti uvedu li Sjedinjene Države Rusiji sankcije zbog postupaka u Ukrajini.

»Morat ćemo reagirati«, kaže se u priopćenju glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Aleksandra Lukaševiča. »Kao i uvijek u takvim situacijama, izazvani naglim i neodgovornim postupcima Washingtona, naglašavamo: ovo nije naš izbor«.

»Više smo puta Amerikancima objasnili… Zašto jednostrane sankcije nisu u skladu sa standardima civiliziranih odnosa među državama«, rekao je Lukaševič.

Nije rekao kojim bi mjerama Moskva mogla odgovoriti, ali jest da ruska reakcija ne bi nužno bila odraz američkih sankcija.

U utorak je u Kijevu američki državni tajnik John Kerry osudio ruski »čin agresije« u Ukrajini i rekao kako Moskva koja je preuzela nadzor na ukrajinskim poluotokom Krimom traži izgovor za širu invaziju na tu zemlju.

NOVO 20:26 NATO je solidaran s Ukrajinom i intenzivirat će procjenu utjecaja ukrajinske krize na sigurnost Saveza, objavio je u utorak glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen.

Nakon sastanka veleposlanika NATO-a sazvanog na poljski zahtjev, Rasmussen je rekao kako Rusija, unatoč svim pozivima da smiri sukob, i dalje krši svoje međunarodne obveze prema Ukrajini.

»Saveznici u NATO-u jedinstveni su u duhu snažne solidarnosti u ovoj teškoj krizi. Intenzivirat ćemo svoj stalni strogi sustav procjenjivanja implikacija ove krize na sigurnost Saveza«, rekao je Rasmussen.

NOVO 20:02 Ukrajinski telekomunikacijski sustav napadnut je, a oprema koja je instalirana na Krimu pod ruskim nadzorom upotrebljena je za ometanje rada mobitela parlamentarnih zastupnika, rekao je u utorak čelnik ukrajinske službe sigurnosti SBU-a.

U prekidu su neke internetske i telefonske usluge jer su ruske snage u petak preuzele nadzor nad aerodromima i važnim postrojenjima na Krimu, a u ovome su trenutku napadnuti parlamentarni zastupnici, rekao je na konferenciji za novinare Valentin Nalivajčenko.

»Mogu potvrditi da je u tijeku napad na mobitele zastupnika ukrajinskog parlamenta i to već drugi dan zaredom«, rekao je.

»Na ulazu u (telekomunikacijsku kompaniju) Ukrtelecom na Krimu, ilegalno i kršeći sve komercijalne ugovore, postavljena je oprema koja blokira i moj telefon i telefone drugih zastupnika, bez obzira na njihova politička gledišta«, dodao je.

Ukrtelecom je već objavio da su naoružani ljudi u petak upali u njegove prostore na Krimu i petljali po optičkim kabelima pa je došlo do prestanka rada lokalnih telefonskih i internetskih sustava.

Ukrajina tvrdi i da je ruska mornarica blokirala kanal između Krima i Rusije. Graničari kažu kako su ruski vojnici preuzeli krimsku stranu uskoga tjesnaca Kerča te da su na ruskoj strani ruska oklopna vozila.