Rusija "ima pravo koristiti se zaštitnim mjerama protiv Ukrajine ako ona stupi u zonu slobodne trgovine s trećom vladom, ili primjerice s Europskom unijom", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva trgovine.
KIJEV Bijesna zbog ukrajinskog okretanja k Zapadu, Rusija bi mogla posegnuti za svim raspoloživim oružjem iz svog gospodarskog arsenala kako bi čim više otežala financijski oporavak svoga susjeda kojega čeka mučno razdoblje čak i ako dobije milijarde dolara zapadne pomoći.
Nakon mjeseci protuvladinih prosvjeda i svrgavanja korumpirane i nesposobne vlade, Ukrajina je već na rubu stečaja s golemim deficitom i padom BDP-a. Olakšanje joj je ponudio Međunarodni monetarni fond u četvrtak, odobrenjem zajmova od 14-18 milijarda dolara u zamjenu za stroge gospodarske reforme. Taj aranžman i sporazum o suradnji i tješnjim trgovinskim vezama s Europskom unijom ozbiljan su udarac nadama ruskog predsjednika Vladaimira Putina o Euroazijskoj uniji bivših sovjetskih država.
Ukrajina se pokušava oporaviti od političkih nemira, uzdrmanih javnih financija i sukoba s njezinim moćnim ruskim susjedom koji je ranije ovoga mjeseca anektirao Krim, dio Ukrajine.
Američki dužnosnik koji je tražio ostati neimmovan, rekao je da će iduće dvije godine biti razdoblje prilagodbe za Ukrajinu no da će paketi pomoći Međunarodnog monetarnog fonda i razvijenih zemlja vjerojatno pomoći stablizaciji ukrajinskog financijskog sustava i osigurati temelje za gospodarski rast.
Pomoć je vezana uz gospodarske reforme koje će, kada se provedu, također pomoći rastu, rekao je dužnosnik i dodao kako se čini da su ruski potezi u samoj Ukrajini pojačali spremnost na provedbu reforma.
Ukrajinski ministar izjavio je da je njegova vlada u samoubilačkoj misiji donošenja bolnih odluka.
Kijev je u srijedu najavio da će povećati cijenu energije za potrošače za više od 50 posto od 1. svibnja, što će vjerojatno pomoći stablizaciji javnih financija, ali će i otežati život mnogim Ukrajincima.
U četvrtak je MMF najavio da će Ukrajini posuditi 18 milijardi dolara u zamjenu za provedbu reforma, a Europska unija i Sjedinjene Države također pripremaju pakete pomoći.
Sručnjaci stoga predviđaju da će Moskva kazniti Kijev.
Rusija “ima pravo koristiti se zaštitnim mjerama protiv Ukrajine ako ona stupi u zonu slobodne trgovine s trećom vladom, ili primjerice s Europskom unijom”, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva trgovine.
Ukrajina već osjeća posljedice raskida veza s Rusijom. Tako je u srijedu najavljeno da će od 1. travnja ruski plin morati plaćati 80 posto skuplje.
“Moguć prvi vanjskopolitički cilj Rusije u bliskoj budućnosti bit će poremetiti ukrajinsku političku i gospodarsku tranziciju”, kaže Nicu Popescu, analitičar u Institutu EU za sigurnosne studije (EUISS).
Zbog ruskog pripojenja Krima ukrajinski BDP mogao bi pasti 5 posto u 2013., predviđa stručnjak Simon Mandel, iz agencije Auerbach Grayson.
Rusija je već uložila napore da Ukrajini oteža oporavak skrojen uz pomoć Zapada, piše agencija Reuters i podsjeća da je lani ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao da je spreman ograničiti ili zabraniti ukrajinski izvoz ako se ta zemlja od 46 milijuna ljudi pokuša izvući iz moskovske zone utjecja.
Izvoz u Rusiju čini gotovo četvrtinu sve ukrajinske vanjske trgovine i oko 8 posto BDP-a.
Ukrajinske tvrtke morat će proliti “mnogo krvi i znoja” i morat će biti “fleksibilne” budu li suočene s ruskim zabranama trgovine, rekao je za Reuters potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Andras Simor i dodao “nastojat ćemo im pomoći koliko možemo”.
Bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i Europske unije trebao bi stupiti na snagu tijekom ove godine, a ruski trgovinski dužnosnici već izražavaju zabrinutost.
Ruski savez proizvođača mlijeka već je zatražio zabranu uvoza ukrajinskih mliječnih proizvoda. Zabrana još nije provedena, ali se uvoz pozorno motri “jer moramo biti spremni na to da ćemo uvesti ograničenja ako Ukrajina ne bude u stanju ispuniti svoje obveze zbog političkog stanja u zemlji”, rekao je predstavnik ruske veterinarske agencije Roselhoznadzor.
Rusija uvozi 13 posto ukrajinskog čelika i proizvoda od čelika, a politička kriza već je smanjila taj uvoz. Prodaja ukrajinskih čeličnih šipki “rebar” za armirani beton u siječnju je već pala za 70 posto u Zajednicu Nezavisnih Država u usporedbi s prvom polovicom 2013.
Ruski proizvođači čelika agresivno lobiraju kod ruske vlade da uvede mjere kojima će zaštiti domaću proizvodnju od ukrajinskog izvoza.
Niske cijene i slabija potražnja s kojima se čelična industrija bori već tri godine situaciju dodatno otežavaju.
Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) između Ukrajine i EU, čije se potpisivanje očekuje nakon predsjedničkih izbora 25. svibnja zacijelo neće pomoći ukrajinskoj industriji orijentiranoj na rusko tržište.
Preorijentacija tih industrija prema Europi bit će gotovo nemoguća bez velikih ulaganja te će kratkoročno biti gubitaka i pada izvoza, kažu analitičari iz agencije Nomura.
Međutim, Ukrajina će dugoročno profitirati od FTA- s EU koji bi joj trebao pomoći da stvori nove poslove i modernu industriju.
“Cilj FTA nije omogućiti Ukrajini da u Europu izvozi traktore iz sovjetskog doba. To se neće dogoditi. No konačno bi trebao dovesti do toga da Ukrajina proizvodi Peugeote, Volkswagene, hladnjake ili Nokijine telefone”, zaključuje Popescu iz EUISS-a.
Stručnjaci upozoravaju i na socijalni problem. Ukrajinska teška industrija pretežito je smještena na istoku Ukrajine, poprištu silovitih proruskih skupova. Budu li Ukrajini nametnute trgovinske zabrane, to bi moglo voditi zatvaranju tvornica, nezaposlenosti, siromaštvu i društvenom buntu.
