Sve je više izgleda da će Zapad ovog ljeta ukinuti sankcije prema Rusiji, koje je uveo 2014. godine nakon izbijanja sukoba u Ukrajini i ruske aneksije poluotoka Krima. Europska unija u lipnju će razmotriti moguće ukidanje ili ublažavanje tih sankcija, u petak je izjavio talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni za La Stampu. Slično razmišljaju mnogi drugi europski i američki političari, koji su prošlog tjedna dali do znanja kako dolazi vrijeme za pomirenje s Rusijom.

– Sankcije protiv Moskve mogu se ukinuti nakon što ona primijeni mirovini sporazum s Ukrajinom, potpisan u Minsku, uključujući povratak kontrole Kijeva nad separatističnim istočnim područjima zemlje, objavilo je prošlog tjedna veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Moskvi, napominjući da tako smatraju američki predsjednik Barrack Obama, ministar vanjskih poslova John Kerry, ali i europski saveznici SAD-a. Kerry je ovih dana na sastanku svjetske elite u Davosu nazočnima ojačao očekivanja u prilog ukidanja sankcija u drugom dijelu ove godine. 

Geopolitički nered 

Želje za zatopljavanjem odnosa s Rusijom na Zapadu jačaju ne samo zbog ekonomskih šteta koje sankcije stvaraju na objema stranama. Prema ocjeni Bloomberga, tome je glavni razlog pogoršavanje kriza u Siriji i Libiji. Zapadni saveznici, očito, trebaju suradnju Rusije u borbi protiv islamske države (ISIL) i njezinih ekstremista koji šire teror po Bliskom istoku i sjevernoj Africi, po Europi, Aziji i Americi. Stoga žele sanirati pitanje Ukrajine, koja je bila 2014. povod za uvođenje sankcija, a danas je pala u sjenu pred većim opasnostima s kojima su suočeni svi – na Zapadu i na Istoku.

– U posljednje vrijeme vide se jasni znakovi procesa pomirenja. Čini se kao da sve strane počinju izrazitije težiti prema rješenjima za postojeći geopolitički nered, izjavio je Simon Quijano-Evans, strateg iz Commerzbank, druge po veličini njemačke banke. 

Rusija je najveći izvoznik nafte i plina u Europu, a velika gospodarstva poput Njemačke, Francuske i Italije najteže su pogođena slabljenjem trgovine i ekonomskih veza s najprostranijom državom u svijetu. SAD, koji je dosad najviše inzistirao na sakcijama protiv Rusije, nema snažne ekonomske veze s tom zemljom, pa njima nije ni teško pogođen. Prema Bloombergu, teren za okončanje izolacije Moskve pripremaju ponajprije vlade Francuske i Njemačke. One gube strpljenje zbog, kako kažu, nesposobnosti Ukrajine da ispunjava svoje obveze iz mirovnog sporazuma iz Minska, koji je postignut upravo uz pomoć Pariza i Berlina. Tvrde da i Rusija podbacuje u provođenju svojih obveza.

Uvjetovano pomirenje 

Nakon što je američki šef diplomacije Kerry progovorio u prilog zatopljavanja odnosa, odmah se javio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, koji je početkom tjedna u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung istaknuo da bi Europa trebala napraviti zajedničku strategiju s Rusijom u rješavanju građanskog rata u Siriji, te smanjivanja napetosti između Irana i Saudijske Arabije, odnosno šijita i sunita. Nema sumnje, to bi smanjilo i priljev izbjeglica u Europu i Njemačku.

Val izbjeglica na stari kontinent, naime, Rusija je iskoristila kao povod za izlazak iz političke izolacije i za veliki povratak na međunarodnu scenu, kad je prošle jeseni započela djelotvorno bombardiranje islamskih terorista u Siriji, koji su i pokrenuli izbjeglice. Bila je to prekretnica u borbi protiv islamske države u Siriji i Iraku, jer se zračni napadi odvijaju u kombinaciji s djelovanjem sirijske i iračke vojske na terenu, pa dovode do oslobađanja okupiranih teritorija. 

– Kerry daje mogućnost podizanja sankcija, ali Rusija mora napraviti stanovite stvari, kao što je surađivanje oko Ukrajine i Sirije. Tada bi SAD, zauzvrat, počeo skidati neke sankcije, procjenjuje Mark Katz, profesor sveučilišta George Mason iz Virdžinije. On smatra da američki šef diplomacije tim stajalištem želi »umiriti one europske saveznike koji zbog sankcija nisu sretni«. U svakom slučaju, prošlog tjedna javio se i francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron koji je odmah poručio da Pariz ukidanje sankcija očekuje do ljeta. 

– Europski investitori nestrpljivo čekaju taj dan, piše Forbes. Čim Bruxelles skine sankcije prema Rusiji, poslovni ljudi pohrlit će prema Moskvi. Zapadne sankcije nisu uzdrmale popularnost predsjednika Vladimira Putina. No, napravile su veliku gospodarsku štetu Europi, osobito Finskoj, a još veću Rusiji, jer su se dogodile istodobno s velikim padom cijena nafte, koja je jedan od glavnih prihoda te zemlje. Rusija se već dvije godine nalazi u recesiji, a oporavak još nije izgledan. »Ne vjerujem da će podizanje sankcija kratkoročno promijeniti stvari u ruskom gospodarstvu, ali će silno ohrabriti investitore«, izjavio je Martin Charmoy iz Prosperity Capital Managementa.

– Mnogo je zapadnih kompanija napustilo Rusiju u posljednjih 18 mjeseci, zbog sadašnje situacije. Znamo da će se one vratiti kad se sankcije maknu. Mislim da Putin želi svijetu izgledati finije, kaže Charmoy.

Nezadovoljni jastrebi 

Međutim, nisu svi u SAD-u sretni zbog mogućeg ukidanja sankcija. Ministar Kerry, zasigurno u skladu s težnjama predsjednika Obame, čini se blizak s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim. Kerry želi razgovarati i dogovarati se, odnosno voditi politiku. Jastrebovima u američkoj politici to ne odgovara, jer su skloniji nametanju rješenja. U tom kontekstu Forbes spominje senatora Johna McCaina, i druge američke političare koji prema Rusiji imaju hladnoratovski pristup.

Među njima su Adam Szubin, koji je zadužen za sankcije koje provodi ministarstvo financija SAD-a, te Victoria Nuland, koja je u vladi zadužena za euroazijske poslove. Nuland je navodno bila izravno uključena u prevrat na Majdanu, kojim je srušen bivši ukrajinski predsjednik Janukovič, a prema Forbesu spada u »zadrte skeptike prema Rusiji«.