Velika pobjeda Milorada Dodika koji je svojedobno izjavio da će ovaj referendum biti proba za referendum o otcjepljenju RS
Republika Srpska (RS) ide na referendum o povjerenju sudu i tužiteljstvu BiH, odlučio je u srijedu navečer parlament RS, prihvaćajući prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika.
Potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić doživio je bojkot u srijedu u Hercegovini, jer su se s njim odbili susresti i zastupnici lokalnog parlamenta, i franjevci u Širokome brijegu, a u Mostaru su ga dočekale pogrdne poruke ispisane na zidovima uništenoga partizanskog spomen groblja. Time je, čini se, počela konkretna provedba hrvatskoga bojkota vlasti Federacije BiH. Sljedećega tjedna, u utorak, u Mostaru bi trebao biti održan Hrvatski narodni sabor. Taj je skup prvotno najavljen za sutra, 16. travnja, ali je termin naknadno promijenjen, vjerojatno i zato što je 16. travnja obljetnica pokolja u Ahmićima. Očekuje se da će na saboru biti konkretizirana najava HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. o tome kako opstuirati novu federalnu vlast. Premda je već jasno da dva HDZ-a ne potpiruju neraspoloženje, nego se trude ne izazvati još veće razdore, iz bojkota Svetozara Pudarića jasno je da Federacija BiH jedva funkcionira, ako uopće.
Hrvatima u BiH »Dayton 2« bio bi od najveće koristi, ocijenio je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva »Napredak« Franjo Topić kritizirajući istodobno HDZ BiH i HDZ 1990. jer ne shvaćaju koliko bi važno bilo promijeniti ustavni okvir. U intervjuu kojega je objavio sarajevski »Dnevni avaz« Topić je komentirajući najavu održavanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS), Topić je kazao kako bi volio znati što bi takvo okupljanje moglo donijeti dobra Hrvatima. »Treba voditi računa kakve će biti posljedice, posebice imajući na umu kakve su bile posljedice prvog hrvatskog sabora odnosno ‘hrvatske samouprave’ «, upozorio je Topić.
Međunarodna zajednica reagirala je mlako: njezin predstavnik u BiH Valentin Inzko potez parlamenta nazvao »neodgovornim« i »kršenjem Daytonskog sporazuma«.
Referendum bi trebao biti održan u prvom tjednu lipnja, što je malo vjerojatno jer odluku mora potvrditi Vijeće naroda RS, koje štiti nacionalni interes, a sigurno je da će Bošnjaci u tome tijelu zatražiti zaštitu nacionalnog interesa, i time produžiti, ako ne i onemogućiti, raspisivanje referenduma.
No sigurno je da je raspisivanje referenduma velika pobjeda Dodikova otvorenog secesionizma.
Dodik je, uostalom, svojedobno izjavio da će referendum o sudu i tužiteljstvu BiH biti proba za mogući referendum o otcjepljenju RS.
Analitičari u BiH kažu da je Dodik odlukom o referendumu o pravosudnim institucijama koje je sponzorirala međunarodna zajednica »prešao kritičnu crtu«, te da je nužna reakcija međunarodne zajednice.
Nje, međutim, ili nema, ili je potpuno mlaka, što svakako pogoduje Dodiku i stvara dojam da su stranci sve više odustaju od BiH.
»Čini se«, navodi se u komentaru Radija Slobodna Europa (RSE), »da definirane strategije međunarodne zajednice u BiH neće ni biti, jer ova zemlja već odavno i nije u fokusu međunarodnoga interesa, naročito nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku«.
Za to vrijeme, Dodikova vlast čini sve kako bi zamaglila uzroke rata i tako produbila postojeće podjele koje se, prema analitičaru Međunarodne krizne skupine Marku Prelecu, sve više produbljuju.
Referendum o sudu i tužiteljstvu BiH raspisan je zbog Dodikove tvrdnje da su te institucije stvorene da kriminaliziraju Srbe.
»Obje te institucije u službi su bošnjačkih političkih interesa. Pošto su obje institucije djelo međunarodnih centara moći, one su neprekidno pod izravnom kontrolom stranaca«, kazao je Dodik poslije odlučivanja u parlamentu, optuživši Sud i Tužiteljstvo BiH da primjenjuju dvostruke kriterije pri procesuiranju ratnih zločina, odnosno da sude prije svega Srbima.
