Foto Reuters
Otkad je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu prije mjesec dana, u Harkivu je poginulo 294 civila, uključivo 15 djece, objavila je u četvrtak policija
povezane vijesti
Ruska invazija na Ukrajinu traje već mjesec dana.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih događaja.
Renault zaustavio proizvodnju u Rusiji
23:21 Izvršni odbor Renault Grupe je nakon svoje izvanredne sjednice donio odluku kako prekida proizvodne aktivnosti u svojoj tvornici u Moskvi. Više o tome OVDJE.
Biden: Jasno je koji je Putinov krajnji cilj
22:38 Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u četvrtak da mu je ambicija osigurati potpuno jedinstvo demokratskih zemalja suočenih sa sve moćnijim autokracijama.
“Moja je ambicija osigurati potpuno, cjelovito jedinstvo demokracija nasuprot sve moćnijim autokracijama”, rekao je Biden dolazeći na samit čelnika država članica EU-a na koji je pozvan kao gost.
Prije toga je sudjelovao na samitu čelnika NATO-a i skupine G7.
Istaknuo je da je krajnji cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina “od samog početka bio raspad NATO-a”.
“Njegov glavni cilj jest pokazati da demokracije ne mogu funkcionirati u 21. stoljeću i da će autokracije vladati”, rekao je američki predsjednik.
Ukrajina: Rusi su oteli 402.000 ljudi kao taoce
22:11 Ukrajina je optužila Moskvu da je nasilno odvela stotine tisuća civila iz uništenih ukrajinskih gradova u Rusiju, gdje bi neki mogli biti korišteni kao “taoci” za pritisak na Kijev da se preda, prenosi Associated Press.
Ljudmila Denisova, ukrajinska pravobraniteljica, rekla je da je 402.000 ljudi, uključujući 84.000 djece, odvedeno protiv njihove volje. Više o tome OVDJE.
https://www.novilist.hr/novosti/svijet/ukrajina-rusi-su-000-nasih-stanovnika-iz-gradova-koje-su-unistili-uzeli-za-taoce/
Scholz odbio Putina
21:46 Njemački kancelar Olaf Scholz odbio je zahtjev Vladimira Putina da “neprijateljske zemlje” plaćaju ruski plin u rubljama. Više o tome OVDJE.
Scholz odbio Putina: Ugovori su jasni, plin se ne plaća u rubljama
Rusija se žali na na NATO
21:38 Rusija je u četvrtak objavila da NATO svojim planom da postavi četiri dodatne borbene skupine na istočnom krilu te obećanjem da će i dalje pružati potporu Ukrajini pokazuje da želi nastavak sukoba.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su odluke Zapada o naoružavanju Ukrajine potaknule tu zemlju da napadne proruske separatističke teritorije na svom istočnom dijelu, izvijestila je RIA.
Glasnogovornica ministarstva Maria Zaharova rekla je da se “militarizacija Europe ubrzava zahvaljujući Savezu” te da NATO time potvrđuje svoje antirusko djelovanje.
Smatra da će “bilo što poslužiti kao opravdanje za opasno i destabilizirajuće gomilanje snaga na istočnom krilu”.
Obećanjem da će nastaviti slati Ukrajini oružje “Savez potvrđuje da želi nastavak sukoba”, rekla je Zaharova.
Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, NATO je aktivirao svoje obrambene planove, premjestio dijelove svojih snaga i raspodijelio 40.000 vojnika te zračne i pomorske kapacitete na svoje istočno krilo.
Četiri dodatne borbene skupine trenutno se pripremaju za raspoređivanje u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.
50% ukrajinske djece postalo izbjeglicama
20:38 Jednomjesečni rat u Ukrajini doveo je do raseljenja više od polovice dječje populacije u zemlji, objavila je agencija Ujedinjenih naroda za djecu.
UNICEF je rekao da je 4,3 milijuna od otprilike 7,5 milijuna djece u Ukrajini sada napustilo svoje domove, uključujući oko 1,8 milijuna izbjeglica koje su pobjegle iz zemlje i 2,5 milijuna koji su sada interno raseljeni unutar Ukrajine.
Rat je izazvao jedno od najbržih raseljavanja djece velikih razmjera od Drugog svjetskog rata, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.
Ovo je sumorna prekretnica koja bi mogla imati trajne posljedice za generacije koje dolaze.
Dječja sigurnost, dobrobit i pristup osnovnim uslugama ugroženi su neprestanim užasnim nasiljem.
Biden: NATO nikad nije bio ujedinjeniji
19:20 Američki predsjednik Joe Biden održao je tiskovnu konferenciju nakon sastanka čelnika G7 u Bruxellesu.
SAD su se obvezale poslati Ukrajini vojnu opremu vrijednu više od 2 milijarde dolara, kao i više od milijardu dolara humanitarne pomoći milijunima Ukrajinaca pogođenih ratom, kaže Biden.
NATO i europski saveznici ujedinjeni su u potpori Ukrajini vojnom i humanitarnom pomoći, rekao je, kao i u nametanju “najznačajnijeg režima ekonomskih sankcija ikada” kako bi se “osakatilo” gospodarstvo Vladimira Putina.
“NATO savez nikada nije bio ujedinjeniji nego danas”, poručuje Biden. Više o tome OVDJE.
Biden: NATO nikad nije bio ujedinjeniji, Ukrajini šaljemo oružje, Rusiji sakatimo ekonomiju
Grlić Radman i Baerbock o oslobađanju EU od ruskog plina
18:29 Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je u četvrtak nakon susreta s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom istaknula važnost zajedništva zemalja članica Europske unije glede ruske agresije na Ukrajinu.
Spominjali su i hrvatski LNG terminal u kontekstu oslobađanja EU od ovisnosti o ruskom plinu. Više o tome OVDJE.
Grlić Radman s Baerbock: Hrvatska s LNG terminalom može pomoći osamostaljenju EU od ruskog plina
Rusija protjeruje crnogorskog diplomata
18:17 Rusija je u četvrtak proglasila crnogorskog diplomata nepoželjnom osobom, kao odgovor na raniju odluke vlade Crne Gore da protjera ruskog diplomata.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je veleposlanika Crne Gore u Moskvi Milorada Šćepanovića i uručilo mu notu o proglašenju njegova suradnika u Moskvi nepoželjnom osobom, prenijeli su mediji u Podgorici.
To je odgovor na protjerivanje ruskog diplomata iz Crne Gore, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva.
Crna Gora je početkom ožujka proglasila ruskog diplomata Viktora Antipinaa “personom non grata”, nakon što je ocijenila da su njegove aktivnosti u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
G7 upozorio Rusiju
18:03 Čelnici Skupine sedam industrijaliziranih zemalja svijeta (G7) upozorili su Rusiju da ne koristi biološko, kemijsko ili nuklearno oružje u ratu s Ukrajinom, rekli su u priopćenju objavljenom nakon razgovora u Bruxellesu u četvrtak.
“Upozoravamo protiv svake prijetnje upotrebom kemijskog, biološkog i nuklearnog oružja ili srodnog materijala”, rekli su čelnici G7 u zajedničkoj izjavi koju je objavila Njemačka.
Sve su zemlje spremne prihvatiti izbjeglice iz Ukrajine, rekli su.
Što se tiče energetike, čelnici su pozvali države koje proizvode naftu i plin da se ponašaju odgovorno i povećaju opskrbu na međunarodnim tržištima, dodajući da OPEC ima ulogu u tome. Također su rekli da će izbjeći zabranu izvoza hrane.
Opća skupština UN-a izolirala Rusiju
17:30 Gotovo tri četvrtine Opće skupštine UN-a zatražilo je u četvrtak pristup pomoći i zaštitu civila u Ukrajini i kritiziralo je Rusiju zbog stvaranja “užasne” humanitarne situacije nakon što je Mokva izvršila invaziju na svog susjeda prije mjesec dana.
Ovo je drugi put da je 193-člana Opća skupština velikom veećinom izolirala Rusiju zbog invazije koju Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom” i kaže da jo je svrha uništiti ukrajinsku vojnu infrastrukturu. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kritizirao je “apsurdni rat” Rusije.
Opća skupština UN-a u četvrtak je velikom većinom zatražila pristup pomoći i zaštitu civila u Ukrajini i kritizirala je Rusiju zbog stvaranja “strašne” humanitarne situacije nakon što je Moskva prije mjesec dana napala svog susjeda.
Rezolucija koju su izradili Ukrajina i saveznici dobila je 140 glasova za i pet glasova protiv.
Suzdržanih je bilo 38 zemalja.
Protiv su bile Rusija, Sirija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Bjelorusija.
Kremlj: Abramovič? Imao je ulogu u pregovorima
17:00 Kremlj je priopćio u četvrtak da je ruski milijarder Roman Abramovič odigrao ulogu u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine na samom početku, ali je proces sada u rukama pregovaračkih timova dviju strana.
Ukrajina je od Abramoviča, koji je u Rusiji zaradio bogatstvo u kaotičnom razdoblju postkomunističke privatizacije 1990-ih, zatražila pomoć u posredovanju zbog njegovog porijekla.
“On je sudjelovao u početnoj fazi”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. “Sada se vode pregovori između dva tima, Rusa i Ukrajinaca.”
16:35 Rusija i Ukrajina u četvrtak su razmijenile zarobljenike, objavila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk, javlja televizija N1.
“Danas smo razmijenili 11 ruskih mornara koje smo spasili s potopljenog broda u blizini Odese za 19 ukrajinskih mornara”, izjavla je Vereščuk.
“Prva razmjena zarobljenih vojnika održana je danas po nalogu predsjednika Zelenskog”, dodala je.
16:22 Ukrajina je u četvrtak objavila da je uništila veliki ruski desantni brod Orsk u okupiranoj luci Berdjansk na Azovskom moru.
Videosnimka, za koju je Reuters uspio potvrditi da je snimljena iz Berdjanska, pokazuje stup dima koji se diže od požara na doku i bljesak eksplozije.
Dva plovila, od kojih se činilo da je jedno oštećeno, viđena su na snimci kako isplovljavaju iz doka dok je treći brod gorio.
Reuters nije mogao potvrditi radi li se o Orsku. Ruski dužnosnici nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom izvješća da je brod uništen.
Rusija je u ponedjeljak priopćila da je brod pristao u Berdjansku, 70 km jugozapadno od opkoljenog lučkog grada Mariupolja, a web stranica vijesti ruskih oružanih snaga Zvezda naglašava važnost luke za ruske opskrbne linije.
“Da, uništen je”, rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maljar na video brifingu upitana o Orsku. Brod je mogao nositi 45 oklopnih transportera i 400 ljudi, rekla je.
U sklopu onoga što Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom” pokrenutom prije gotovo mjesec dana, ruske snage zauzele su veći dio ukrajinske obale duž Azovskog mora osim Mariupolja, koji se odbio predati. “Nije važno kakve su snage i sredstva ovi gubici nanijeli neprijatelju – definitivno možemo reći da je ova operacija bila uspješna”, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane Oleksander Motuzjanjk na televizijskom brifingu.
15:21 „Naša predanost Članku 5. je nepobitna“, stoji u deklaraciji NATO-a nakon susreta čelnika njegovih članica u Bruxellesu, a u njoj se isto tako poziva Bjelorusiju da prestane biti sudionik ruske agresije na Ukrajinu te Kinu da prestane širiti lažne narative Kremlja.
„Nastavit ćemo poduzimati sve potrebne korake kako bi zaštitili i obranili sigurnost savezničkih populacija i svaki centimetar savezničkog teritorija. Naša predanost Članku 5. je nepobitna“, stoji u deklaraciji koju je potpisalo trideset čelnika NATO članica u Bruxellesu.
Spomenuti članak sadrži načelo da je napad na jednu napad na sve članice saveza, a deklaracija je potpisana na dan kad je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ponovio kako Rusija želi napasti i Poljsku i države Baltika, redom članice Sjevernoatlantskog saveza.
NATO u deklaraciji o „najvećoj prijetnji euroatlantskoj sigurnosti u nekoliko desetljeća“ osuđuje rusku invaziju i poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina da odmah povuče rusku vojsku, kao i Bjelorusiju da prestane biti sudionik u tom sukobu.
Ukrajinci su inspirirali svijet svojim herojskim otporom ruskom brutalnom osvajačkom ratu, nastavlja se u deklaraciji u kojoj se najsnažnije osuđuju ruski napadi na civile i civilnu infrastrukturu. Putinova odluka o napadu je „strateška pogreška koja će imati teške posljedice za Rusiju i ruski narod“, dodaje se.
„Radit ćemo s ostatkom međunarodne zajednice kako bi odgovarali oni koji su odgovorni za kršenje humanitarnog i međunarodnog prava, pa i za ratne zločine“, najavljuje NATO.
„Bilo kakva ruska upotreba kemijskog ili biološkog oružja bit će neprihvatljiva i rezultirat će ozbiljnim posljedicama“, upozorava savez.
NATO Rusiji poručuje da mora pokazati ozbiljnost u pregovorima tako što će odmah implementirati prekid vatre.
„Sve države, uključujući Narodnu Republiku Kinu“, NATO poziva da održi međunarodni pravni poredak i njegove principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta, da ne podržava ruski napad i pokušaje izbjegavanja nametnutih sankcija.
„Zabrinuti smo zbog nedavnih izjava kineskih dužnosnika i pozivamo Kinu da prestane širiti lažne narative Kremlja, posebno one o ratu i NATO-u, te da radi na promidžbi mirnog rješenja sukoba“.
NATO je najavio da će nastaviti pomagati Ukrajini, posebno u području poput kibernetske sigurnosti i zaštite od kemijskih, bioloških, radijacijskih i nuklearnih napada.
NATO će nastaviti i osnaživati svoje istočno krilo, nakon što je tamo doveo 40 tisuća vojnika. Planirane su još četiri borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
14:25 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij apelirao je u četvrtak na čelnike NATO-a da povećaju vojnu potporu njegovoj zemlji, upozorivši da bi iduća ruska meta mogle biti članice NATO-a u istočnoj Europi, uključujući Poljsku.
Obraćajući se samitu NATO-a u Bruxellesu, Zelenskij je rekao da su Ukrajini potrebni borbeni avioni, tenkovi, protubrodsko naoružanje i poboljšana protuzračna obrana kako bi odbacila napade ruskih snaga.
“Siguran sam kako razumijete da se Rusija ne namjerava zaustaviti na Ukrajini”, kazao je Zelenskij u video obraćanju koje je objavio ured predsjednika.
“Želi ići dalje, protiv istočnih članica NATO-a. Baltičkih država. Poljske zasigurno”, dodao je.
Dok se očekuje da će NATO pojačati potporu Ukrajini, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da savez neće slati vojnike ili zrakoplove u Ukrajinu.
Zelenskij je rekao da je zahvalan na potpori koju je Ukrajina dobila od pojedinih država članica NATO-a.
“Međutim NATO tek treba pokazati što može učiniti da spasi ljude”, istaknuo je Zelensij.
“Čini se kao da smo u sivoj zoni između Zapada i Rusije, ali štitimo sve naše i vaše zajedničke vrijednosti”, dodao je.
Ukrajinski je predsjednik kazao i da NATO može spasiti ukrajinske živote od ruskih napada i ruske okupacije “davanjem svog potrebnog oružja”.
14:24 Nove obrambene trupe bit će poslane u Bugarsku, Mađarsku, Rumunjsku i Slovačku, objavio je Stoltenberg dodavši da će druge četiri trupe biti raspoređene u Poljsku i baltičke zemlje, javlja televizija N1.
“Ukrajinci se bore za slobodu i budućnost. Mi smo uz njih. Predsjednik Zelenski obratio nam se strastvenom porukom zahvalivši na pomoć i istaknuvši važnost dodatne vojne pomoći”, rekao je šef NATO-a na konferenciji za medije.
14:21 Zapadni čelnici u četvrtak su pokazali svoje jedinstvo protiv ruskog napada na Ukrajinu – Washington je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, London je uveo nove sankcije protiv Moskve, a NATO poslalo još vojnika na svoje istočno krilo.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je članice NATO-a, Europske unije i G7, okupljene u Bruxellesu, da pomognu Kijevu u borbi protiv ruskog napada koji je odnio tisuće života i iz domova protjerao četvrtinu od ukupno 44 milijuna Ukrajinaca.
„Odlučni smo nastaviti nametati troškove Rusiji kako bi došlo do kraja ovog brutalnog rata“, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pred čelnicima okupljenima u sjedištu saveza u belgijskoj prijestolnici.
„Raspravljat ćemo o savezničkoj potpori Ukrajini. Osvrnut ćemo se i na NATO-ve inicijative o osnaživanju naše obrane sada i u godinama koje dolaze“.
Američki predsjednik Joe Biden na sastanku iza zatvorenih vrata kazao je da se zalaže za slanje još vojnika na istočno krilo saveza i da će Washington podržati Ukrajinu s protubrodskim raketama.
NATO je ponovno odbacio pozive Kijeva da stane u obranu ukrajinskog zračnog prostora, a Zelenskij, govoreći putem videoveze, kritizirao je zapad jer nije opskrbio Ukrajinu tenkovima ili modernim proturaketnim sustavima.
Stoltenberg je ponovio kako NATO neće slati vojsku ili zrakoplove u Ukrajinu. Otkrio je kako će zbog rata ostati na trenutnom položaju i nakon isteka mandata ove godine.
„NATO tek treba pokazati što savez može učiniti za spas ljudi“, rekao je ukrajinski predsjednik na sastanku, upozorivši da ruski predsjednik Vladimir Putin planira napasti i istočne članice – Poljsku i Baltičke države.
NATO je pojačao vojnu prisutnost na svojim istočnim granicama, s oko 40 tisuća vojnika raspoređenih od Baltika do Crnog mora. Na susretu u četvrtak trebalo bi se dogovoriti slanje još četiri borbene jedinice u Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku.
Sankcije i energetika
NATO procjenjuje da je u Ukrajini živote izgubilo već 15 tisuća ruskih vojnika, a da je zbog ozljeda, smrti ili zatočeništva izvan borbe njih 40 tisuća.
Britanija je u četvrtak sankcionirala još ruskih banaka, uključujući Gazprombank i Alfa Banku, kao i ženu za koju London tvrdi da je pokćerka ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
„Putin je već prešao crvenu liniju barbarizma“, rekao je britanski premijer Boris Johnson.
„Što strože naše sankcije, to više pomažemo Ukrajini i ova stvar će biti brže gotova“, dodao je.
O dodatnim sankcijama Rusiji raspravljat će se na izvanrednom sastanku članica G7 – šest članica NATO-a i Japana. Isti dan sastat će se 27 članica EU-a.
„Paralizirajmo Putinov ratni stroj. Nafta i plin su u njegovom srcu“, naglasila je estonska premijerka Kaja Kallas.
Europska unija, u koju je već stiglo 3,6 milijuna ukrajinskih izbjeglica, spora je u tranziciji s ruskih energenata koji i dalje zadovoljavaju većinu njezinih energetskih potreba.
14:19 Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell pozvao je u četvrtak 27 zemalja EU-a da nastave naoružavati ukrajinsku vojsku jer “će sve biti odlučeno u idućih 15 dana”.
“Ukrajinski otpor je izvanredan. Ruska vojska se ne uspijeva probiti na udaljenost veću od 200 kilometara od svojih logističkih baza te je izgubila puno vojnika i tenkova, što možemo vidjeti preko satelita. Ukrajinci lakim pješaštvom, naoružani raketnim bacačima i stingerima, efikasni su protiv tenkova i aviona”, izjavio je 74-godišnji Borrell u intervjuu za španjolsku javnu televiziju TVE.
Upitan trebaju li treće zemlje nastaviti slati oružje ukrajinskoj vojsci kako bi se nastavio taj njen navodni uspjeh, Borrell je odgovorio: “To je najvažnije. Jer će sve biti odlučeno u idućih 15 dana”.
Zamoljen da objasni taj konkretan vremenski rok dodao je da “želi reći da to neće biti unutar 24 sata”. “Otpor će se nastaviti koliko je potrebno, ali cilj ruske invazije nije uspio”, napomenuo je bivši ministar vanjskih poslova Španjolske.
Borrell je rekao kako su Rusi ostali bez trećine vojnika u proteklih mjesec dana koliko traje njihova invazija na Ukrajinu.
“Kada se zbroje poginuli, ranjeni i zarobljeni ostali su bez 40.000 vojnika. To je procjena”, izjavio je.
Borrell tvrdi da je “ukrajinski otpor razbio obruč oko (glavnog grada) Kijeva”.
“Neki gradovi su u očajnoj situaciji poput Mariupolja, ali čini se da Rusi nisu nimalo sposobni zauzeti Kijev. Potrebno je stoga nastaviti pomagati (Ukrajincima), hitno, da se nastave odupirati u nadolazećim danima. Zato su im potrebno stingeri i protuoklopno oružje, potrebno im je pomagati kao što smo radili i dosad”, izjavio je šef europske diplomacije.
Napomenuo je da Rusija trenutno ne želi pregovarati ni o čemu “jer želi okupirati teritorij”.
“Na pregovore želi doći u boljoj situaciji. Želi zaokružiti zauzimanje obale (Crnog mora). Želi doći do istočne granice s Moldavijom i tako odvojiti Ukrajinu od mora. Ukrajina je pak spremna pregovarati u bilo kojem trenutku ali s druge strane nema sugovornika”, rekao je dodavši da bi se pregovaralo “o prekidu vatre”
“To je prva stvar koja se radi u ovakvim situacijama”, istaknuo je.
Borrell nije htio govoriti o planovima NATO-a, rekavši da nije nadležan za taj vojni savez, ali je izjavio kako NATO namjerava poslati dodatne vojnike u svoje zemlje članice na istočnoj granici. “No na agendi nije nikakva intervencija u Ukrajini”, dodao je.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij ranije je pozvao NATO savez na zatvaranje neba iznad Ukrajine kako bi onemogućio ruske zračne napade.
“Da bi zatvorio zračni prostor moraš rušiti ruske avione. A to znači ulazak u rat. To bi značilo ulazak NATO-a u rat”, izjavio je Borrell. “Lako je reći da treba zatvoriti zračni prostor, ali puno teže izvesti jer to znači ulazak u rat”.
Borrell je rekao kako bi lideri zemalja EU-a mogli ovaj tjedan u Bruxellesu uvesti dodatne sankcije Rusiji. Spomenuo je nužnost smanjenja ovisnosti o ruskim energentima.
Ministri vanjskih poslova i obrane zemalja EU-a razgovarali su nedavno o uspostavljanju postrojbe od 5.000 vojnika iz Europske unije za brzu vojnu reakciju. Ona bi trebala biti formirana kao dio šireg “sigurnosnog koncepta”. Oko 200 građana EU-a prošli mjesec je na Konferenciji o budućnosti Europe u Maastrichtu glasovalo protiv osnivanja zajedničke vojske EU-a, ali su podržali veću suradnju među vojskama. To mišljenje građana nema nikakvu zakonodavnu snagu.
“Nitko ne govori o europskoj vojsci koja bi marširala ulicom Castellana u Madridu ili po Elizejskim poljanama u Parizu”, rekao je Borrell. “I dalje bi svaka zemlja imala svoju vlastitu vojsku. Ali ako pogledamo koliko svaka od zemalja troši na vojsku, to je tri ili četiri puta više od Rusije. Trebamo se stoga koordinirati, učiniti boljim to trošenje, da se ne preklapamo, izbjegnemo da nečega imamo previše a nečega nemamo”, dodao je.
Napomenuo je da je planirana postrojba od 5.000 vojnika “kombinacija jedinica nacionalnih vojski koja se može zajedno mobilizirati u kriznoj situaciji”.
13:02 Ruske snage pretrpjele su, po podacima britanskih obavještajnih službi, velike gubitke u ratu u Ukrajini, kazali su u četvrtak iz britanskog ministarstva obrane.
“Ruske snage gotovo su sigurno pretrpjele na tisuće žrtava tijekom invazije na Ukrajinu”, objavilo je ministarstvo na Twitteru.
“Rusija će vjerojatno mobilizirati pričuvnike i ročnike, ali i privatne i strane plaćenike kako bi nadomjestila značajne gubitke”, dodali su u tvitu.
Nejasno je kakav će utjecaj te skupine imati na učinkovitost borbe, kazali su iz ministarstva.
12:50 Ukrajina se bori za sigurnost cijele Europe i trebala bi biti punopravna članica Europske unije, rekao je švedskim zastupnicima u četvrtak predsjednik Volodimir Zelenskij.
“Ne borimo se samo za ukrajinski narod, već za sigurnost Europe i pokazali smo da zaslužujemo biti punopravna članica EU-a”, rekao je Zelenskij u video obraćanju parlamentu.
“Vrijeme je da se nastavi s tom odlukom i uvjeren sam da ćete nas podržati i u tome”, dodao je.
Milijuni Ukrajinaca pobjegli su iz zemlje u mjesec dana od početka ruske invazije koju Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom” za “denacifikaciju” Ukrajine.
Zapadni saveznici uveli su sveobuhvatne sankcije Rusiji i osigurali su oružje i pomoć vrijedne milijarde dolara za obranu Ukrajine.
NATO, G7 i EU održat će samite u četvrtak, a očekuje se da će se dogovoriti daljnje mjere usmjerene protiv Rusije.
Zelenskij, koji će se videokonferencijom obratiti čelnicima NATO-a i EU-a, pozvao je na dodatne sankcije i zatražio pomoć Švedske za obnovu Ukrajine kada rat završi.
“Želim da u tome sudjeluju švedske tvrtke, švedski arhitekti, švedska država i švedski narod”, rekao je.
“Obnovit ćemo se zbog naroda… zbog Europe”, poručio je Zelenskij.
12:34 Tegljač Hrvatskog Caritasa s preko dvadeset tona teške 32 palete humanitarne pomoći stigao je na svoje odredište u Ukrajini, u središte Kijevsko-žitomirske biskupije, priopćila je u četvrtak Hrvatska biskupska konferencija (HBK).
Pošiljka je ukupno vrijedna 350 tisuća kuna i sadrži 29 paleta prehrambenih proizvoda te tri s higijenskim i sanitetskim materijalom, ukupne težine preko 20 tona.
“Humanitarna pošiljka upućena je nacionalnom ukrajinskom Caritasu-Spes, transport kroz Ukrajinu koordinirao je njihov ured u Mukačevu, a na odredištu ju je dočekao don Zvonimir Šesnić, hrvatski svećenik na službi u Kijevsko-žitomirskoj biskupiji, koji je u video-poruci uz pjesmu ‘Kome bi šumilo more moje sinje’ za darovane proizvode zahvalio s: ‘Veliko hvala Hrvatima!'”, navode u HBK.
Pozvali su sve da i dalje mogu pomoći Ukrajini, i to pozivima na donacijski telefeon Caritasa 0609010, uplatom na žiro-račun Caritasa (IBAN:HR3823400091511177677) ili uplatom donacije putem službene stranice Caritasa.
Iz Caritasa ističu kako su do sada prikupili preko 3.500.000 kuna pomoći.
12:15 Volodimir Zelenskij optužio je Rusiju da je u jutrošnjim bombardiranjima ciljeva u Ukrajini koristila fosforne bombe, javlja televizija N1.
“Ponovno umiru djeca, ljudi umiru”, rekao je obraćajući se summitu NATO-a u Bruxellessu.
Nije dao dokaze za svoje tvrdnje niti otkrio gdje se navodni napad dogodio, piše BBC.
12:11 Više od pola ukrajinske djece, njih oko 4,3 milijuna, moralo je napustiti svoje domove od početka ruske invazije 24. veljače, priopćio je UNICEF u četvrtak.
„U mjesec dana rata u Ukrajini raseljeno je 4,3 milijuna djece, što je više od pola od 7,5 milijuna procijenjene dječje populacije u toj državi“, navodi se u priopćenju.
Oko 1,8 milijuna djece pobjeglo je u druge države, dok je 2,5 milijuna izbjeglo unutar ukrajinskog teritorija.
„Ovaj rat je potaknuo jedno od najbržeg raseljavanje djece u velikom razmjeru od Drugog svjetskog rata“, naglasila je čelnica UNICEF-a Catherine Russell.
„To je tužna stvarnost koja bi mogla imati trajne posljedice za buduće generacije. Sigurnost djece, njihova dobrobit i pristup ključnim uslugama ugroženi su užasnim i neprestanim nasiljem“, dodala je.
Najmanje 81 djece je ubijeno, a 108 je ozlijeđeno od početka rata, pokazuju posljednji podaci UN-a, objavljeni u srijedu.
Rat je imao razoran utjecaj na infrastrukturu zbog čega oko 1,4 milijuna ljudi nema pristup pitkoj vodi.
„U samo nekoliko tjedana rat je stvorio devastaciju za djecu Ukrajine“, rekla je Russell.
„Potrebni su im mir i zaštita i njihova prava. UNICEF i dalje traži hitan prekid vatre i zaštitu djece. Kritična infrastruktura o kojoj djeca ovise, poput bolnica, škola i civilnih zgrada nikad ne bi smjeli biti napadnuti“, istaknula je.
12:05 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski videolinkom se obratio summitu NATO-a u Bruxellessu, kako javlja televizija N1.
Rekao je kako je njegova zemlja “zarobljena u nekoj sivoj zoni između Zapada i Rusije” jer nije dio saveza ali “brani zajedničke vrijednosti”.
Ovo je bio mjesec “herojske obrane” i “strašan, mračan mjesec razaranja”, rekao je Zelenski. Dodao je i da se Ukrajina držala hrabro, ali po cijenu “tisuća života, uništenih gradova i gotovo 10 milijuna raseljenih”.
12:05 Slovenski premijer Janez Janša kazao je u razgovoru za CNN da bi u Ukrajini trebalo uspostaviti mirovnu misiju, ali da će to biti moguće tek nakon prekida neprijateljstava, prenose u četvrtak slovenski mediji.
“Tek kad se Ukrajinci obrane bit ćemo u situaciji da govorimo o misiji za očuvanje mira, do onda moramo napraviti sve da pomognemo Ukrajini da se obrani”, kazao je Janša u razgovoru za američku mrežu.
Janša: Europa treba Ameriku više nego nakon pada Berlinskog zida
11:52 Rat u Ukrajini primorava EU da ubrza nastojanja da energente osigurava iz više različitih izvora, rekao je u četvrtak u Europskom parlamentu potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis i najavio da će članice EU-a iduće zimu morati dočekati sa skladištima gotovo punim plina.
Izvršni Komisijin potpredsjednik zadužen za gospodarstvo u interesu građana Dombrovskis je u četvrtak Europskom parlamentu predstavio plan Komisije za postizanje cjenovno pristupačnije, sigurnije i održivije energije u EU-u.
Europska komisija ubrzano radi na tome da donese mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, rekao je i dodao da Komisija “usporedno razmatra scenarije djelomičnog ili potpunog prekida dostave plina iz Rusije iduće zime”.
11:01 Britanski premijer Boris Johnson u četvrtak je optužio Rusiju da je ratom u Ukrajini prešla granicu barbarizma i pozvao Zapad na pooštrenje sankcija kako bi se ovaj konflikt okončao.
„Vladimir Putin već je prešao granicu i okrenuo se barbarizmu“, kazao je Johnson novinarima pri dolasku u Bruxelles na izvanredni jednodnevni samit NATO-a, EU-a i zemalja G7.
Istaknuo je važnost uvođenja daljnjih sankcija.
„Jako je važno da se ujedinimo kako bi sve ovo što prije završilo. Što strože budu naše sankcije, što više budemo pomagali Ukrajini, ovaj sukob će prije završiti.“
11:00 Rusko bombardiranje kemijskih postrojenja u Ukrajini moglo bi potaknuti “katastrofu velikih razmjera”, upozorio je slovenski premijer Janez Janša na početku posebnog samita NATO-a u četvrtak.
“Zabrinuti smo kada vidimo da ruske agresivne snage bombardiraju kemijske tvornice i slična postrojenja, što bi moglo potaknuti katastrofu velikih razmjera”, kazao je.
Dodao je da ne misli da će ruska vojska namjerno koristiti kemijsko i biološko oružje iz taktičkih razloga, te da smatra da bi to bilo “prilično nerazumno”.
Litavski premijer Gitanas Nausėda uoči samita je izjavio da je izgledno da će kao odgovor na rusku prijetnju u svojoj državi podići ulaganje u obranu na 3 posto BDP-a u idućih nekoliko godina.
“Trenutno nitko nije siguran”, kazao je osvrćući se na moguć ruski napad na teritorij NATO-a.
“To bi mogla biti Poljska ili baltičke zemlje. Nitko u Europi, čak niti one države koje su daleko od granice s Rusijom, trenutno nije siguran.”, kazao je.
10:18 Bilo kakvo rusko korištenje kemijskog oružja u napadu na Ukrajinu moglo bi dovesti do kontaminacije na teritoriju NATO-a, upozorio je u četvrtak glavni tajnik Jens Stoltenberg.
“Svaka upotreba kemijskog oružja iz temelja bi promijenila prirodu sukoba. Bilo bi to očito kršenje međunarodnog prava, a imalo bi široko rasprostranjene i teške posljedice”, rekao je Stoltenberg uoči izvanrednog samita čelnika NATO-a.
Jens Stoltenberg: Rusija bi kemijskim oružjem mogla kontaminirati i teritorij NATO-a
10:10 Australski premijer Scott Morrison kazao je u četvrtak da je Putin “prešao granicu” jer namjerava prisustvovati samitu G20 Indoneziji krajem godine, usprkos velikim napetostima u Ukrajini
Ruski napad na Ukrajinu “nasilan je i agresivan čin koji krši međunarodnu vladavinu prava”, kazao je Morrison novinarima u Melbourneu.
“Činjenicu da ću sjediti za stolom zajedno Putinom, kojega SAD već proziva za ratne zločine u Ukrajini, smatram prelaženjem granice”, dodao je.
9:10 Rusija jača zračne napade, s više od 250 letova registriranih u zadnja 24 sata, objavila je u četvrtak ujutro ukrajinska vojska.
To je 60 letova više nego dan ranije, objavila je Ukrajina. Glavni ciljevi su područja u i oko Kijeva, Černihiva i Harkiva.
Otkad je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu prije mjesec dana, u Harkivu je poginulo 294 civila, uključivo 15 djece, objavila je u četvrtak policija na Telegramu.
Ljudi jedva da ikad napuštaju skloništa, a stambeni dijelovi, škole, bolnice i poslovni prostori su u plamenu, rekli su.
Prije rata u Harkivu je živjelo 1,5 milijuna ljudi. Grad je pod stalnim udarima zračnih napada, naglasila je ukrajinska vojska.
Vojska je također rekla da je 11 “neprijateljskih zračnih meta” u srijedu pogođeno, uključivo sedam aviona, helikopter, dron i dvije krstareće rakete.
REUTERS/Kacper Pempel
9:06 Ukrajinska zdravstvena infrastruktura napadnuta je 64 puta otkad je Rusija izvršila invaziju na svog zapadnog susjeda prije mjesec dana, objavio je WHO u četvrtak.
Ti napadi, dva do tri svaki dan, uzrokovali su 15 smrti i 37 ranjavanja, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija. “WHO osuđuje te napade na najsnažniji mogući način”.
“Napadi na zdravstvo su kršenje međunarodnog humanitarnog prava, ali uznemirujuće uobičajena taktika rata – uništavaju kritičnu infrastrukturu, ali još gore, uništavaju nadu”, rekao je Jarno Habicht, predstavnik WHO-a u Ukrajini.
Zabilježena 64 napada na bolnice i zdravstvenu infrastrukturu u Ukrajinu
7:31 Ukrajinski predsjednik Vlodomir Zelenskij pozvao je ljude diljem svijeta da izađu na ulice u četvrtak kako bi time pokazali svoju potporu Ukrajini.
“Ruski rat nije protiv Ukrajine nego protiv slobode ljudi svugdje, svijet treba zaustaviti rusku upotrebu sile.
Izađite iz svojih ureda, domova, škola i sveučilišta, dođite u ime mira, s ukrajinskim simbolima da podržite Ukrajinu, podržite slobodu i život, rekao je Zelenskij.
Zelenskij pozvao ljude diljem svijeta da izađu danas na ulice: “Dođite u ime mira i slobode”
7:10 BBC je objavio snimke napravljene dronom koje pokazuju razrušene ukrajinske gradove iz zraka
6:59 Europski zastupnici, nakon uvođenja sankcija ruskim oligarsima, poručili su na sjednici u srijedu da žele stati na kraj i oligarsima iz drugih zemalja koji zloupotrebljavaju europski novac radi privatnih interesa.
Na raspravi o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021.-2027., u fokusu europarlamentaraca bila je borba protiv oligarha, koji su često povezani s rasprostranjenom korupcijom, te kontrolom nad medijima i pravosudnim sustavom.
Nakon ruskih, Europski parlament kreće u obračun i s europskim oligarsima
6.35 Poziv za pristup pomoći i zaštitu civila u Ukrajini, koji je sastavila Rusija u kojem se ne spominje uloga Moskve u krizi, propao je u Vijeću sigurnosti UN-a u srijedu, a samo su Rusija i Kina glasovale za, dok je 13 ostalih članica bilo suzdržano.
“Da je Rusiji stalo do humanitarne situacije, prestala bi bombardirati djecu i prekinula njihovu taktiku opsade. Ali nisu”, rekla je britanska veleposlanica u UN-u Barbara Woodward vijeću nakon glasovanja. Rusija poriče napad na civile.
Za prihvaćanje rezolucije Vijeća sigurnosti potrebno je najmanje devet glasova za i bez veta Rusije, Kine, Britanije, Francuske ili Sjedinjenih Država.
Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia optužio je one koji su u srijedu bili suzdržani da su to učinili “iz političkih razloga”.
6.30 Britanija će Ukrajini osigurati oko 6000 novih obrambenih projektila i gotovo 30 milijuna funti (40 milijuna dolara) za potporu BBC-jevu izvješćivanju u području i plaćanje ukrajinskim vojnicima i pilotima.
Britanski premijer Boris Johnson objavit će novi paket potpore u četvrtak na sastancima čelnika NATO-a i G7, istodobno nagovještćujući spremnost za daljnjim jačanjem ukrajinskih obrambenih sposobnosti, priopćio je njegov ured u srijedu.
REUTERS
“Ujedinjeno Kraljevstvo će surađivati s našim saveznicima na jačanju vojne i gospodarske potpore Ukrajini, jačajući njihovu obranu dok preokrenu tok u ovoj borbi”, rekao je Johnson.
“Jedan mjeseca nakon ove krize, međunarodna zajednica se suočava s izborom. Možemo održati plamen slobode živim u Ukrajini ili riskirati da se ugasi diljem Europe i svijeta.”
Kao dio paketa, UK će osigurati 6000 projektila i 25 milijuna funta novčane potpore za ukrajinsku vojsku. Također će osigurati 4,1 milijun funta za BBC World Service za potporu uslugama na ukrajinskom i ruskom jeziku te u borbi protiv dezinformacija.
Britanija je priopćila da će uz novu obvezu osigurati do 10.000 projektila i da dodatna sredstva dolaze uz 400 milijuna funta namijenjenih humanitarnoj i gospodarskoj pomoći.
Očekuje se da će summit NATO-a u četvrtak u Bruxellesu otključati dodatnu pomoć Kijevu, uključujući opremu koja će pomoći Ukrajini u zaštiti od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.
