Bliski istok uronio je u ratni vihor nakon što su u subotu Sjedinjene Države i Izrael izveli niz napada na različite ciljeve u Iranu, pri čemu je ubijeno više visokih dužnosnika, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.

Teheran je odgovorio vlastitim napadima na više američkih i izraelskih lokacija u regiji.

Sukob, koji je regiju gurnuo u rat i odnio brojne živote, doveo je do rasta cijena energije nakon što su iranski dužnosnici zaprijetili da će otvoriti vatru na svaki brod koji pokuša proći kroz Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku rutu za svjetsku opskrbu naftom.

Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.

Grlić Radman: Hrvatska sutra šalje avion u Dubai

Hrvatska će u srijedu, ako dobije dozvolu za slijetanje, poslati zrakoplov Croatia Airlinesa u Dubai po hrvatske državljane koji su se zatekli u Emiratima uslijed američko-izraelskog rata s Iranom, rekao je u utorak šef diplomacije Gordan Grlić Radman. Više o tome OVDJE.

Grlić Radman: Hrvatska sutra šalje avion u Dubai ako se za to steknu uvjeti

UN poziva sve strane u ratu na Bliskom istoku da se “urazume”

Ujedinjeni narodi pozvali su u utorak sve strane da se “urazume” i okončaju rat na Bliskom istoku koji diljem regije sije strah i paniku među civilima.

Voditelj ureda UN-a za ljudska prava Volker Tuerk rekao je da je “duboko šokiran” načinom na koji sukob utječe na civile.

“Strah, panika, tjeskoba koju doživljavaju milijuni ljudi na Bliskom istoku i šire opipljivi su, a mogli su se u potpunosti izbjeći”, rekla je njegova glasnogovornica Ravina Shamdasani na konferenciji za novinare u Ženevi.

“Situacija se pogoršava i širi iz sata u sat, čime se ostvaruju naši najgori strahovi.”

Tuerk je “duboko šokiran utjecajem koji raširena neprijateljstva imaju na civile i infrastrukturu otkako su u subotu Izrael i Sjedinjene Američke Države napale Iran, potom Iran uzvratio državama diljem regije, kao i naknadnim ulaskom Hezbolaha u sukob”, rekla je glasnogovornica.

Dužnosnik je pozvao sve strane da pokažu maksimalnu suzdržanost, spriječe daljnju eskalaciju i poduzmu sve izvedive mjere za zaštitu civila i kritične infrastrukture.

“Povratak za pregovarački stol jedini je način da se stane na kraj ubijanju, destrukciji i očaju”, rekla je Shamdasani.

Tuerk “moli sve strane da se vrate pameti i okončaju ovo nasilje”, dodala je.

UN-ova dužnosnica je rekla da su zakoni rata jasni: civili i civilni objekti zaštićeni su, a sve države i sve naoružane skupine moraju se pridržavati zakona.

Napad na žensku školu

U napadu na školu za djevojčice u gradu Minabu na jugu Irana ubijeno je 168 ljudi, tvrde iranske vlasti.

Tuerk poziva na brzu, nepristranu i temeljitu istragu napada.

“Teret istrage je na snagama koje su izvele napad. Pozivamo ih da objave nalaze i pobrinu se za odgovornost i obeštećenje za žrtve”, rekla je Shamdasani.

Ured UN-a za ljudska prava ranije je izrazio ozbiljnu zabrinutost za iranske građane, “s obzirom na dosadašnje mjere vlade koja ne preže pred ubojstvima onih koji se protive njihovoj vladavini”.

Pozvao je i na hitno obnavljanje telekomunikacijskih usluga, rekavši da mnogi Iranci ponovno nisu u mogućnosti pristupiti internetu i nužnim informacijama dok neprijateljstva traju.

“Također smo zabrinuti za dobrobit stotina političkih zatvorenika koji se i dalje prijekim sudom drže u Iranu. Moraju se poduzeti svi napori kako bi se osigurala njihova zaštita i pozivamo na njihovo brzo puštanje na slobodu,“ apelira Ured UN-a.

Cijene benzina u SAD-u rastu

Prosječna cijena benzina u SAD-u premašila je u ponedjeljak tri dolara po galonu, prvi puta od studenog, pokazuju podaci tvrtke OPIS, signalizirajući test za podršku javnosti predsjedniku Donaldu Trumpu u ratu protiv Irana.

Zbog aktualne krize cijena bi do kraja tjedna mogla dosegnuti i 3,25 dolara po galonu, upozorava suosnivač OPIS-a i analitičar cijena nafte Tom Kloza.

Na kraju pretprošlog tjedna benzin je u prosjeku stajao 2,937 dolara po galonu, otprilike kao i tjedan dana ranije, pokazuju podaci ministarstva energije iz tjednog izvješća objavljenog prošle srijede. U odnosu na isti tjedan 2025. godine bio je jeftiniji za šest posto.

Podaci GasBuddyja pokazuju pak da su prije napada na Iran cijene benzina u SAD-u rasle četiri tjedna zaredom. Rafinerije su prelazile na ‘ljetni’ benzin, propisan mjerama o zaštiti okoliša, ali skuplji za proizvodnju.

Rat na Bliskom istoku podići će cijene, kaže nnalitičar GasBuddyja Patrick De Haan, dodajući da će cijene benzina vjerojatno porasti u sljedećem tjednu zbog nastavka sezonskih trendova i kretanja tržišta kroz promjenjivo geopolitičko okruženje.

Poskupljenje goriva predstavlja ozbiljan rizik za predsjednika Donalda Trumpa i republikance pred izbore za Kongres u studenom.

Mnogi Amerikanci muku muče s višim troškovima života i gotovo polovina ispitanika rekla je u anketi Ipsosa da je manje vjerojatno da će podržati Trumpovu kampanju u Iranu ako cijene benzina i nafte u SAD-u porastu, navodi Reuters.

Cijene benzina imaju psihološki utjecaj, objašnjava glavni investicijski direktor Siebert Financiala Mark Malek, i građani u njima vide inflaciju, i to iz dana u dan, dodaje.

Analitičari predviđaju da će povećanje cijena nafte za 10 dolara rezultirati poskupljenjem benzina na benzinskim postajama u SAD-u za 25 centi.

U utorak nakon podneva barelom se na londonskom tržištu trgovalo po 6,28 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine prije tjedan dana, od 84,52 dolara. Na američkom tržištu barel je nakon podneva u elektroničkoj trgovini stajao 76,76 dolara i bio je gotovo 12 dolara skuplji nego prije tjedan dana.

Washington će poduzeti mjere kako bi ublažio poskupljenje energije zbog viših cijena nafte na svjetskim tržištima pod utjecajem sukoba s Iranom, rekao je u ponedjeljak državni tajnik Marco Rubio.

Ministar financija Scott Bessent i ministar energetike Chris Wright objavit će mjere u utorak, dodao je Rubio u razgovoru s novinarima na Capitol Hillu.

“Počevši od sutra (utorka – op.ur) uvodit ćemo mjere u više faza kako bismo ublažili rast cijena nafte, predvidjeli smo da bi to mogao biti problem”, rekao je Rubio.

Predsjednik Donald Trump trebao bi se u utorak sastati s Bessentom i Wrightom, prema službenom rasporedu sastanaka koji je objavila Bijela kuća.

Ministarstva energetike i financija nisu odmah odgovorila na upit Reutersa da komentiraju najavu mjera.

Britanija još nije odlučila hoće li poslati ratni brod radi obrane baze na Cipru

Velika Britanija još nije odlučila hoće li poslati ratni brod radi obrane svoje zračne baze na Cipru, kazao je izvor upućen u to pitanje u utorak, nakon što je list Times objavio da su ministri raspravljali o toj mogućnosti.

Bespilotna letjelica iranske proizvodnje je pogodila pistu vojne baze u Akrotiriju rano u ponedjeljak. London je rekao da je Iran gađao britanske ciljeve.

Prema izvješću Timesa, u kojem se citiraju tri izvora, ministar obrane John Healey se u utorak sastao s višim vojnim dužnosnicima s kojima je raspravljao o slanju razarača HMS Duncan u regiju.

Ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom o tom izvješću.

Ciparska novinska agencija (CNA) je ranije u utorak objavila da Francuska namjerava na Cipar poslati sustave za obranu od balističkih projektila i dronova.

Trump: ‘Tužno je vidjeti’ pogoršanje odnosa SAD-a i Britanije

Predsjednik Donald Trump kritizirao je premijera Keira Starmera drugi put ovog tjedna, rekavši da je “tužno vidjeti” da se takozvani posebni odnosi pogoršavaju nakon što je Velika Britanija u početku odgodila pružanje podrške američkim napadima na Iran.

Starmer je rekao da Britanija nije sudjelovala u američkom i izraelskom napadu na Teheran jer svaka britanska vojna akcija mora imati “održiv, promišljen plan” i da ne vjeruje u “promjenu režima s neba”.

No, od tada je dopustio SAD-u da koristi britanske baze za pokretanje onoga što je nazvao ograničenim i obrambenim napadima kako bi oslabio iranske sposobnosti, nakon što je Iran napao američke saveznike u regiji dronovima i raketama. U ponedjeljak je britansku bazu na Cipru pogodila bespilotna letjelica za koju su ciparski dužnosnici rekli da ju je vjerojatno lansirala libanonska skupina Hezbolah koju podržava Iran.

Trump je rekao da mu nije potrebna podrška Velike Britanije za napad na Iran, ali je rekao da je odgoda bila razočaravajuća.

“Vrlo je tužno vidjeti da odnos očito nije onakav kakav je bio”, rekao je Trump za list Sun u intervjuu objavljenom u utorak.

Trump kaže da ima jače partnere u Europi

U ponedjeljak je za Telegraph rekao da se čini da je Starmer bio “zabrinut zbog zakonitosti” napada na Iran, kada je razmatrao hoće li dopustiti korištenje strateški važne britanske zračne baze Diego Garcia.

Starmer je kritiziran sa svih strana kod kuće zbog te odluke, a protivnici s ljevice pozivaju ga da osudi vojnu akciju, dok su s desnice oporbeni čelnici Kemi Badenoch i Nigel Farage napali Starmera jer nije podržao ključnog britanskog saveznika u sigurnosti i obavještajnim službama.

Starmer, centristički političar i bivši odvjetnik, iznenadio je svoje kritičare kada je i on uspostavio čvrst odnos s Trumpom, ali to je testirano u posljednjoj godini otkako je američki čelnik postao borbeniji na brojnim frontama.

Trump je za Sun rekao da nikada nije mislio da će Britanija biti partner koji oklijeva, te je umjesto toga obasipao pohvalama Francusku i Njemačku.

„Ovo je bio najjači odnos od svih“, rekao je. „A sada imamo vrlo jake odnose s drugim zemljama u Europi.“

Britanija, Francuska i Njemačka objavile su zajedničku izjavu kao odgovor na iranske napade u subotu, rekavši da su u bliskom kontaktu sa SAD-om, Izraelom i partnerima u regiji te da pozivaju na nastavak pregovora.

Lekcije iz Iraka

Starmer je branio svoj odgovor, rekavši parlamentu u ponedjeljak da mora procijeniti što je u nacionalnom interesu Britanije. „To sam učinio i stojim iza toga“, rekao je.

Anketa koju je YouGov objavio u utorak pokazala je da se 49 posto Britanaca protivi američkim napadima na Iran, dok ih 28 posto podupire.

Viši ministar Darren Jones rekao je da je Britanija naučila lekcije iz svog sudjelovanja u ratu u Iraku 2003. godine, kada se pridružila američkoj akciji za uklanjanje Sadama Huseina, koja je bila opravdana lažnim tvrdnjama da zemlja posjeduje oružje za masovno uništenje.

“Jedna od lekcija Iraka bila je da je bolje biti uključen u ovakve situacije kada ste usklađeni s međunarodnim partnerima i, kao što sam rekao, kada postoji jasna pravna osnova u planu”, rekao je.

SAD u Iranu prvi put koristio dronove kamikaze. Kopirali su Šahede

Sjedinjene Države prvi su put uspješno u borbi upotrijebile takozvane dronove kamikaze niske cijene u Iranu, svega osam mjeseci nakon što ih je Pentagon predstavio, dok Washington ulaže napore kako bi ubrzao razvoj naoružanja.

Besposadni napadački sustavi niske cijene (LUCAS) koje proizvodi tvrtka SpektreWorks iz američke savezne države Arizone, predstavljeni su u srpnju 2025. u Pentagonu na sastanku ministra obrane Petea Hegsetha s više od deset tvrtki koje se natječu za ugovore o opskrbljivanju vojske novom opremom. Više o tome OVDJE.

SAD u Iranu prvi put koristio dronove kamikaze. Kopirali su Šahede, ali imaju važnu prednost

Iranski rat ulazi u četvrti dan, financijska tržišta padaju

Eksplozije su u utorak protresle Teheran i Bejrut, a financijska tržišta diljem svijeta pala su u očekivanju produženog poremećaja globalne opskrbe energijom zbog američko-izraelskog zračnog rata protiv Irana.

Dan nakon što su američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu dali otvorene odgovore na pitanje koliko će rat trajati, izvor je rekao Reutersu da je izraelska kampanja planirana da traje dva tjedna i da se odvija brže nego što se očekivalo.

Izvor, upoznat s izraelskim ratnim planom, rekao je da je cilj svrgnuti iranske klerikalne vladare i da ne postoji čvrsti rok za postizanje tog cilja.

No, izraelska vojska prolazi kroz svoj popis ciljeva brže nego što je planirano, s ranim uspjehom ubijanja iranskih vođa i uništavanja njihove obrane, rekao je izvor.

Izrael je također ubrzavao svoju kampanju iz straha da bi se Washington mogao dogovoriti s preživjelim iranskim vođama da zaustave prije nego što se ostvare izraelski ciljevi, dodao je izvor.

Izrael je u Iranu napao teheransko sjedište državne televizije IRIB. Stanovnici su blokirali autoceste kako bi pobjegli iz gradova dok su bombe padale.

„Dokle će ovo trajati? Gdje su skloništa? Gdje je vlada?“ rekao je Bijan, 32-godišnji bankarski službenik, za Reuters telefonom iz Teherana. „Svake noći moja supruga i ja se skrivamo u podrumu. Cijeli grad je prazan. Dim i krv su posvuda.“

Cijena sirove nafte porasla je za oko četiri posto preko noći. Referentni europski indeks STOXX 600 pao je za tri posto u ranom trgovanju, nakon pada od 1,7 posto u ponedjeljak. Pad od dva posto američkih burzovnih terminskih ugovora sugerirao je da bi rasprodaja mogla kasnije dosegnuti Wall Street.

Američko-izraelska kampanja ubila je iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija prvog dana, što je vjerojatno bio prvi atentat na nacionalnog vođu od strane neprijateljskih snaga iz zraka u povijesti.

⁠Ako bi se postigao cilj rušenja iranskog vladajućeg sustava korištenjem zračne sile bez oružanih snaga na kopnu, to bi također bio prvi takav slučaj.

Iran je rat nazvao neizazvanim napadom i odgovorio ispaljivanjem projektila i dronova na susjedne arapske države , te zabranivši prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, gdje prolazi petina svjetske nafte i ogromne količine plina.

Od ponedjeljka se rat proširio na Libanon, gdje su iranski saveznici iz Hezbolaha pucali na Izrael, koji je odgovorio zračnim napadima i pojačanjima kopnenih položaja na jugu.

Gusti crni dim prekrio je Bejrut dok su se zvukovi eksplozija širili zrakom. Vlasti su izjavile da su tamo poginuli deseci ljudi.

SAD je naredio osoblju vlade koje nije neophodno i njihovim obiteljima da napuste Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Kuvajt, Bahrein, Irak i Jordan. Američke diplomatske misije u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, pogođene iranskim dronovima, zatvorene su.

Iran je priopćio da je broj poginulih u napadima dosegao 787, pozivajući se na Crveni polumjesec.

Državni mediji prikazali su stotine ljudi kako ispunjavaju ulice južnog grada Minaba kako bi oplakivali desetke ubijenih u bombardiranju djevojačke škole prvog dana rata, najgorem od nekoliko prijavljenih napada koji su pogodili civilne ciljeve.

Neki Iranci otvoreno su slavili smrt 86-godišnjeg Hameneija, koji je vladao Iranom 37 godina i predvodio sigurnosne snage koje su prije samo nekoliko tjedana ubile tisuće protuvladinih prosvjednika. No, nemilosrdno bombardiranje posijalo je strah čak i među onima koji se nadaju promjenama.

Dok izraelski dužnosnici izričito kažu da žele svrgnuti iransku vladu, američki dužnosnici rekli su da je cilj rata uništiti sposobnost Irana da projicira silu izvan svojih granica.

No Trump je također pozvao Irance da svrgnu klerikalno vodstvo, neprijatelja koji generacijama muči Sjedinjene Države i njihove saveznike.

U razgovoru s novinarima na Capitol Hillu u ponedjeljak, državni tajnik Marco Rubio rekao je da su Sjedinjene Države napale Iran nakon što su utvrdile da je Izrael na rubu pokretanja vlastitog napada. Washington je vjerovao da bi svaki izraelski napad potaknuo Iran na odmazdu protiv američkih interesa.

“Znali smo da ako ih preventivno ne napadnemo prije nego što pokrenu te napade, pretrpjet ćemo veće žrtve”, rekao je Rubio.

Netanyahu je u ponedjeljak rekao da rat “neće trajati godinama”. Trump je sugerirao da bi mogao trajati četiri ili pet tjedana. No, obojica su izbjegla davanje bilo kakvog čvrstog vremenskog okvira, ostavljajući otvorenom mogućnost širokog rata bez kraja.

Izraelski potpukovnik Nadav Shoshani rekao je na online brifingu da bi trajanje kampanje moglo ovisiti o razvoju događaja, dodajući: “Pripremili smo opći raspon od tjedana.” Na pitanje može li Izrael rasporediti kopnene snage u Iranu, Shoshani je rekao da je to malo vjerojatno.

U Izraelu su se sirene za zračnu uzbunu neprestano oglašavale, upozoravajući na nadolazeće napade i šaljući milijune ljudi u skloništa od bombi. U Tel Avivu su se zgrade tresle dok je protuzračna obrana presrela nadolazeće iranske rakete.

Rat je ugrozio globalnu opskrbu energijom, a Katar, jedan od vodećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina, zaustavio je proizvodnju. Tankeri su se usidrili u Zaljevu umjesto da se usude provesti kroz Hormuški tjesnac.

U utorak ujutro dva su drona pogodila američko veleposlanstvo u Rijadu, uzrokujući manju štetu i izazivajući požar, a najmanje osam dronova presretnuto je prije nego što su stigli do grada, priopćilo je saudijsko ministarstvo obrane.

Globalni zračni promet također je u kaosu, a zračne luke na Bliskom istoku koje služe kao čvorišta koja povezuju Aziju, Europu i Afriku, zatvorene su.

Cijene plina u Europi na najvišoj razini od 2023.

Cijene plina u Europi snažno su porasle i u utorak, dosegnuvši najvišu razinu od početka 2023. godine nakon odluke plinskog diva QatarEnergyja o obustavi proizvodnje ukapljenog plina (LNG) u uvjetima sukoba na Bliskom istoku. Više o tome OVDJE.

Cijene plina u Europi na najvišoj razini od početka 2023. godine

Počinje evakuacija Hrvata s Bliskog istoka

U koordinaciji s nadležnim državnim tijelima angažiran je zrakoplov Croatia Airlinesa radi evakuacije hrvatskih državljana.

U koordinaciji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske i zrakoplovnom tvrtkom AirTrade, osiguran je dodatni zrakoplov koji će na povratku preuzeti hrvatske hodočasnike iz Države Izrael te ih sigurno prevesti u Lyon, odakle mogu doći do Zagreba.

Također, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo u stalnom je kontaktu s više zrakoplovnih kompanija radi organizacije mogućih evakuacijskih letova.

U tijeku su razgovori, među ostalim, s kompanijama „Etihad Airways“ i „flydubai“, vezano uz mogućnost prijevoza dodatnog kontingenta hrvatskih državljana.

Prednost pri povratku imat će posebno ranjive skupine – djeca, bolesne osobe i trudnice. Više o tome OVDJE.

MVEP angažirao avion Croatia Airlinesa za evakuaciju Hrvata s Bliskog istoka

Više od 1400 državljana BiH blokirano u državama Zaljeva, čekaju letove

Više od 1400 državljana Bosne i Hercegovine trenutačno je u državama koje gravitiraju Perzijskom zaljevu i čekaju priliku za odlazak iz tog područja a vlasti BiH razmišljaju o posebnim letovima kojima bi ih evakuirali, potvrdio je u utorak ministar vanjskih poslova te zemlje Elmedin Konaković.

“Najveći broj ljudi je u Emiratima. Oko tisuću ljudi je u grupi koja komunicira s veleposlanstvom, oko 300 u Kataru, 100 u Kuvajtu a imamo i određene grupe i u Bahreinu i Omanu”, kazao je Konaković za agenciju Fena.

Građani BiH koje je rat zatekao u Dubaiju trebali bi se početi vraćati od srijede i za sada je planirano da to učine redovitim zrakoplovnim linijama no Konaković je kazao kako su spremni na organiziranje čarter letova bude li nužno.

U samom Iranu, kako je pojasnio, ostao je mali broj državljana BiH uključujući tu i veleposlanika kojemu je ostavljeno da sam odluči koliko dugo će biti u Teheranu jer je nemoguće procijeniti kako će se situacija razvijati.

“Situacija je zaista izrazito zabrinjavajuća. Od svega je gore to što ne vidimo da se može dogoditi bilo kakva deeskalacija, nema razgovora, pregovora, sve strane su i dalje u fazi da nitko ne želi razgovarati o zaustavljanju aktivnosti. To je doista vrlo zabrinjavajuće”, izjavio je šef bosanskohercegovačke diplomacije.

Crna Gora dio svojih državljana koji su se zatekli u Zaljevu evakuira preko Egipta

Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova organiziralo je za utorak poslijepodne evakuacijski let nacionalne kompanije Air Montenegro za crnogorske državljane koji se žele vratiti u Crnu Goru, a koji su se zatekli na ugroženom području na Bliskom istoku.

Riječ je ponajprije o turistima koji su se zatekli u Jordanu i Egiptu.Kako je priopćeno, let će biti realiziran iz egipatskog ljetovališta Sharm el Sheikh, s planiranim polaskom u 16.30 sati po lokalnom vremenu, a broj crnogorskih građana koji su zatražili pomoć MVP-a raste iz minute u minutu.

“Do sada je više od 150 crnogorskih državljana zatražilo pomoć i podršku diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore ili su se javili izravno Ministarstvu vanjskih poslova tražeći odgovarajuće informacije ili podršku za povratak u Crnu Goru”, kazala je za TVCG Ivana Đukanović iz Generalnog direktorata za konzularne poslove i suradnju s iseljeništvom.

Istaknula je da se do sada javila velika turistička skupina crnogorskih državljana koji su boravili u Jordanu te jedna skupina turista u Egiptu.

U crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova nemaju točan broj državljana Crne Gore koji borave na teritoriju zemalja na Bliskom istoku, ali je, kako je rekla Đukanović, značajan broj onih državljana Crne Gore koji žele napustiti Emirate i zaljevske zemlje.

“Imamo velik broj onih koji su rezidenti u Emiratima, njih je do 200, ali imamo i oko dvadeset turista koji su se javili MVP-u i zatražili pomoć za povratak u zemlju”, kazala je Đukanović, istaknuvši da rade na tome da ih vrate u zemlju.

Crna Gora prethodno je osudila, kako su naveli iz tamošnjeg MVP-a, “neisprovocirane napade Irana na susjedne zaljevske zemlje”, čime se dodatno usložnjava situacija i ugrožava stabilnost cijele regije.

Službena Podgorica ranije je priopćila kako “podržava stavove i napore saveznika i partnera usmjerene ka smirivanju tenzija, zaštiti civila i očuvanju stabilnosti te se zalaže za nastavak diplomatskih inicijativa i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava.”

IAEA potvrdio da su ulazi u nuklearni kompleks u Natanzu bombardirani

Ulazi u iranski podzemni nuklearni kompleks za obogaćivanje uranija u Natanzu, koji je bio bombardiran prošle godine, pogođeni su u sklopu najnovijih američko-izraelskih napada na zemlju, potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u utorak.

Podzemno Postrojenje za obogaćivanje uranija (FEP) jedno od je tri za koja je poznato da su bila u funkciji kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države izvele napade na iranska nuklearna postrojenja prošlog lipnja.

Foto Vantor/Handout via REUTERS

“Na temelju najnovijih dostupnih satelitskih snimki, IAEA sada može potvrditi da je nedavno (nastala) djelomična šteta na ulaznim zgradama iranskog podzemnog Postrojenja za obogaćivanje uranija Natanz”, objavila je agencija na društvenoj platformi X.

“Ne očekuju se nikakve radiološke posljedice, a u samom FEP-u, koji je teško oštećen u sukobu u lipnju, nije zabilježena nikakva dodatna šteta”, dodala je agencija.

Nalazi agencije odgovaraju onima koje je američki think tank Institut za znanost i međunarodnu sigurnost objavio u ponedjeljak nakon što je Iran rekao da je Natanz pogođen u nedjelju, a IAEA odgovorio da eventualni vojni udari nisu bili većih razmjera.

Gotovo 800 poginulih u izraelsko-američkim napadima na Iran

Najmanje 787 ljudi ubijeno je u izraelsko-američkim napadima na Iran, priopćilo je u utorak iransko društvo Crvenog polumjeseca.

Humanitarna skupina izvijestila je na Telegramu da su se napadi dogodili u 153 grada diljem zemlje.

Više od 3600 hitnih službi raspoređeno je diljem zemlje, priopćila je, dodajući da se operacije potrage i spašavanja nastavljaju na mnogim lokacijama.

Organizacija za ljudska prava Hengaw sa sjedištem u Norveškoj u ponedjeljak je znatno povećala broj poginulih od subote, izvijestivši o više od 1500 smrtnih slučajeva.

Prema Hengawu, oko 1300 poginulih bili su pripadnici oružanih snaga, a oko 200 civili. Skupina kaže da se oslanja na mrežu kontakata unutar zemlje kako bi dokumentirala žrtve.

Izrael poslao dodatne snage na jug Libanona

Izrael je poslao dodatne snage u južni Libanon, objavila je u utorak njegova vojska.

“Želim naglasiti da ovo nije manevar, kopnena ofenziva niti išta slično. Riječ je o taktičkoj mjeri sprječavanja napada Hezbolaha”, objavio je glasnogovornik vojske Nadav Shoshani.

“Postoji stvarna mogućnost da bi oni mogli eskalirati svoje operacije protiv nas”, dodao je Shoshani.

Odbio je reći koliko je točno izraelskih vojnika raspoređeno u susjednoj zemlji. Izraelske snage dosad su bile stacionirane na pet položaja u južnom Libanonu, a sada su zauzele dodatne položaje u blizini granice.

Shoshani je pojasnio da je riječ o strateškim lokacijama s kojih se vide izraelska naselja. Hezbolah bi ih mogao koristiti za izravno granatiranje stambenih područja ili pokušaje infiltracije, dodao je.

“Upravo zato tamo raspoređujemo postrojbe, kako bismo osigurali da nemaju priliku to učiniti”, rekao je Shoshani.

Ministar obrane Israel Katz objavio je da su potez odobrili i on i predsjednik vlade.

“Premijer Benjamin Netanyahu i ja ovlastili smo Izraelske obrambene snage da zauzmu i osiguraju dodatne strateške položaje u Libanonu kako bi spriječili napade na izraelske pogranične zajednice”, kazao je.

Libanonski militantni pokret Hezbolah je u znak odmazde zbog izraelsko-američkog napada na Iran ispalio nekoliko raketa na Izrael i time otvorio još jednu frontu sukoba. Izrael je odgovorio zračnim napadima na položaje pokreta, uključujući u glavnom gradu Bejrutu.

Teheran pod teškim bombardiranjem, stanovnici kažu da je ovo najgori dan dosad

Iranska prijestolnica Teheran u utorak je ponovno pod teškim bombardiranjem, prenose iranski mediji, a dio stanovnika tvrdi da je riječ o dosad najgorem danu od početka izraelsko-američkih napada.

Reuters

Lokalni mediji pišu da je desetak projektila pogodilo predgrađe Pardis, a stanovnici Teherana agenciji dpa rekli su da su prozori stambenih nebodera u novoizgrađenim četvrtima podrhtavali od siline eksplozija. Videozapisi na društvenim mrežama prikazuju sivi dim koji se uzdiže iznad padina planinskog lanca Alborz.

Naglo poskupjele cijene zrakoplovnih karata između Azije i Europe

Cijene zrakoplovnih karata između Azije i Europe naglo su porasle nakon zatvaranja ključnih bliskoistočnih čvorišta zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana, a na mnogim rutama karte su rasprodane danima unaprijed.

Reuters

Dubai i druga velika zaljevska čvorišta ostala su zatvorena četvrti dan, što je smanjilo kapacitete na linijama poput onih između Australije i Europe.

Putnici se preusmjeravaju preko Kine, Singapura i Sjeverne Amerike, dok alternativne rute produžuju letove i povećavaju troškove goriva.

Zrakoplovne kompanije izvan pogođene regije, poput Cathay Pacifica, Singapore Airlinesa i Turkish Airlinesa, bilježe porast potražnje.

Letovi prema Londonu u kratkom roku uglavnom su rasprodani ili se nude po znatno višim cijenama, a sličan trend bilježe i kineski te azijski prijevoznici.

Sastaju se Trump i Merz

Reuters

Američki predsjednik Donald Trump u utorak će u Bijeloj kući ugostiti njemačkog kancelara Friedricha Merza na razgovorima o osjetljivim temama, od američko-izraelskih napada na Iran do Trumpovih novih carinskih prijetnji i nedavnog posjeta njemačkog čelnika Kini.

Merz je otputovao iz Berlina i otišao u Washington dok su Njemačka i Francuska najavile planove za produbljivanje suradnje u području nuklearnog odvraćanja, što je još jedan potez europskih susjeda kako bi se prilagodili promjenama u transatlantskim odnosima usred stalnih prijetnji Rusije i straha od nestabilnosti povezane s iranskim sukobom.

SAD naredile evakuaciju: ‘Napustite Katar, Kuvajt, Bahrein i Jordan’

Sjedinjene Države u utorak su naredile dijelu vladinih djelatnika i članovima njihovih obitelji da napuste Katar, Kuvajt, Bahrein, Irak i Jordan te zatvorile nekoliko diplomatskih misija diljem regije zbog eskalacije sukoba s Iranom. Američka misija u Saudijskoj Arabiji zatvorena je u utorak nakon napada dronom, a Amerikancima u Džedi, Rijadu i Dahranu naređeno je da se nastave skrivati.

Američko veleposlanstvo u Kuvajtu priopćilo je da će ostati zatvoreno do daljnjega te da su otkazani svi redovni i hitni konzularni termini.

U Izraelu je američko veleposlanstvo priopćilo da nije u mogućnosti evakuirati ili izravno pomoći Amerikancima koji žele napustiti zemlju te je savjetovalo građanima da sami naprave sigurnosne planove.

Trump dao velik intervju: ‘Veliki val napada tek dolazi’

Predsjednik Donald Trump rekao je za CNN u devetominutnom telefonskom intervjuu da američka vojska “razbija Iran”, ali i da “veliki val napada tek treba doći”.

Trump u intervjuu za CNN: ‘Ubijamo ih. Veliki val napada na Iran se još nije dogodio. Tek dolazi’

“Ubijamo ih. Mislim da ide jako dobro. Vrlo je moćno. Imamo najveću vojsku na svijetu i koristimo je”, rekao je Trump Jakeu Tapperu sa CNN-a.

Koliko dugo može izdržati protuzračna obrana zaljevskih zemalja?

Zajednički napad SAD-a i Izraela na Iran izazvao je odmazdu diljem Bliskog istoka. U ovom se času postavlja pitanje koliko dugo može izdržati protuzračna obrana okolnih zemalja.

Kuvajt je dosad presreo 178 balističkih raketa i 384 drona. Ujedinjeni arapski Emirati (UAE) presreli su 169 od 182 detektiranih raketa, a ostale su pale u more. Također su presreli 645 dronova, a dodatnih 44 pogodilo je unutar državnog teritorija, prema podacima ministarstva obrane.

Bahrein je presreo 70 raketa i 76 dronova, izvijestili su u utorak državni mediji. Katar je presreo 101 raketu od ukupno 104 otkrivene, kao i 24 od 39 dronova te oborio dva iranska bombardera SU-24, prema državnoj novinskoj agenciji Qatar.

Saudijska Arabija nije objavila ukupan broj presretnutih projektila ili dronova. Američko veleposlanstvo u Rijadu pogođeno je, prema dva izvora upoznata sa situacijom u utorak, iranskim dronovima. Ministarstvo obrane kasnije je izjavilo da je osam dronova presretnuto u blizini gradova Rijad i Al-Kharj.

Oman je dugo igrao posredničku ulogu između Washingtona i Teherana i uglavnom se držao izvan linije vatre. No, omanska trgovačka luka Duqm bila je meta dvaju drona u nedjelju, a tanker s naftom napadnut je oko pet nautičkih milja od obale Masandama.

Ostaje nejasno koliko dugo zaljevske države mogu održavati svoju protuzračnu obranu prije nego što se iscrpe. Tijekom 12-dnevnog rata Izraela s Iranom u lipnju prošle godine, SAD je iskoristio oko četvrtinu svojih presretača raketa sustava za obranu na velikim visinama (THAAD).

UAE i Katar snažno su se usprotivili izvješću Bloomberga o smanjenju svojih kapaciteta protuzračne obrane, tvrdeći da su njihovi presretači i dalje dobro opskrbljeni te da je izvješće netočno.

Također nije jasno koliko je Iran iscrpio svoje zalihe projektila i dronova. Jedan stručnjak rekao je da Iran ima puno više balističkih projektila kratkog dometa nego projektila dugog dometa, što olakšava pogađanje njegovih susjeda u Perzijskom zaljevu.

Netanyahu: ‘Rat će trajati neko vrijeme, ali neće godinama’

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u ponedjeljak da bi rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao potrajati “neko vrijeme”, ali da neće trajati godinama.

Reuters

Predsjednik SAD-a Donald Trump isprva je procijenio da će rat trajati četiri do pet tjedana, ali je dodao da bi mogao potrajati i dulje te je od tada nastojao opravdati širok, vremenski neograničen rat protiv Irana. Netanyahu je odbacio mogućnost da sukob traje godinama, poput prethodnih ratova u regiji.

Netanyahu: ‘Rat neće trajati godinama i biti beskonačan. Ovo je prilika za trajni mir na Bliskom istoku’

Amerikanci pozvani da odmah napuste desetak zemalja Bliskog istoka

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a u ponedjeljak je pozvalo Amerikance da odmah napuste više od desetak zemalja na Bliskom istoku, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, usred američko-izraelskih napada na Iran.

Pomoćnica državnog tajnika za konzularne poslove Mora Namdar izjavila je da bi američki državljani trebali otići koristeći dostupni komercijalni prijevoz “zbog sigurnosnih rizika”.

Reuters

Upozorenje je uslijedilo nakon što je ministarstvo posljednjih dana ažuriralo svoje preporuke za putovanja u nekoliko zemalja regije, savjetujući da se ondje ne putuje. Upozorenje izdano u ponedjeljak odnosi se na Bahrein, Egipat, Iran, Irak, Izrael, Zapadnu obalu i Gazu, Jordan, Kuvajt, Libanon, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Siriju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jemen.

Američko veleposlanstvo u Ammanu u Jordanu ranije u ponedjeljak objavilo je da je njegovo osoblje napustilo lokaciju “zbog prijetnje”.

Ministarstvo je također aktiviralo međuresornu kriznu radnu skupinu kako bi upravljao situacijom i koordinirao odgovor SAD-a na sukob, rekao je jedan američki dužnosnik.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da se očekivalo kako će sukob trajati četiri do pet tjedana, ali da bi mogao potrajati i dulje.

Očekuje se da će američki ministar financija Scott Bessent i ministar energetike Chris Wright u utorak objaviti korake SAD-a za ublažavanje rasta cijena energije, prema riječima glavnog američkog diplomata Marca Rubija.

“Predvidjeli smo da bi to mogao biti problem, a ministar Wright i ministar Bessent počet će s predstavljanjem tih mjera, počevši od sutra, kako bi ublažili utjecaj koji bi to moglo imati”, rekao je Rubio uoči brifinga za čelnike Kongresa o napadima.

– Američki predsjednik Donald Trump najavio je skori odgovor na napad dronovima na američko veleposlanstvo u Rijadu, u kojem je izbio manji požar i nastala šteta, no prema izvorima Reutersa nije bilo ozlijeđenih jer je zgrada bila prazna.

Američko veleposlanstvo u Rijadu pogođeno dronovima, Trump najavio odgovor

Napad dronovima dogodio se usred kontinuiranih iranskih raketnih i napada bespilotnim letjelicama na zaljevske države koje ugošćuju američke vojne baze, nakon američkih i izraelskih napada na Iran u subotu.

Reuters zasad nije mogao potvrditi okolnosti incidenta.

Reuters

Rano u utorak ujutro čula se snažna eksplozija, a viđen je i plamen u američkom veleposlanstvu u Rijadu, rekla su tri izvora upoznata sa situacijom, pri čemu je jedna osoba navela da je požar bio manjeg opsega.

Crni dim uzdizao se iznad diplomatske četvrti Rijada, u kojoj se nalaze strana diplomatska predstavništva.

Nije bilo prijavljenih ozlijeđenih, rekla su dvojica izvora, s obzirom na to da je zgrada u ranim jutarnjim satima bila prazna.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je za NewsNation da će se uskoro doznati kakav će biti odgovor na napad na američko veleposlanstvo u Rijadu te na pogibiju američkog vojnog osoblja tijekom sukoba s Iranom, objavio je u ponedjeljak novinar te medijske kuće na platformi X, pozivajući se na intervju s njim.

Veleposlanstvo je rano u utorak izdalo obavijest o “ostanku na sigurnom mjestu” za američke državljane u Rijadu, Džedi i Dhahranu te im preporučilo da do daljnjega izbjegavaju dolazak u veleposlanstvo zbog napada na objekt.

Glasnogovornik veleposlanstva nije odmah odgovorio na upit za komentar, kao ni saudijski državni ured za medije.

Iran najavljuje napade na vojne baze u Europi, Španjolska zabranila korištenje svojih

Iranski veleposlanik u Španjolskoj Reza Zabib upozorio je u ponedjeljak da će se svaka lokacija korištena u “agresiji” protiv Irana smatrati “legitimnim ciljem“, što uključuje i vojne baze u Europi.

“Opće pravilo je da ćemo odgovoriti na bilo kakvu agresiju, bez obzira odakle dolazi. Na bilo koju akciju ćemo reagirati”, izjavio je veleposlanik na konferenciji za medije u Madridu.

Iran, koji su u subotu napali SAD i Izrael, uzvratio je odmazdom na zemlje Zaljeva koje imaju američke baze, ali su dronovi letjeli i prema Cipru, članici Europske unije, gdje se nalazi britanska baza.

“Nadam se da neće biti više potrebe za takvom reakcijom (napadom na baze na europskom tlu), ali Iran je zemlja koja ima sposobnost doseći svoje ciljeve”, rekao je Zabib iz svoje diplomatske rezidencije u glavnom gradu Španjolske.

Velika Britanija, Njemačka i Francuska u nedjelju su u zajedničkom priopćenju poručile da će surađivati sa SAD-om vezano uz njegov napad na Iran.

U vojne baze u Njemačkoj i Francuskoj premjestilo se 15 američkih borbenih zrakoplova koji su bili stacionirani u dvjema bazama u Španjolskoj, nakon što je Madrid zabranio napade sa svog teritorija.

“Pozicija Španjolske je u skladu s međunarodnim pravom“, rekao je iranski veleposlanik. “Odbila je agresiju i mi to cijenimo”.

Zabib je izjavio da je “subota bila mračan dan za mir i međunarodno pravo jer je započela nova neizazvana oružana agresija, ujedno i agresija protiv povelje Ujedinjenih naroda”.

Rekao je da je “gotovo 200 djevojčica ubijeno u osnovnoj školi“, aludirajući na izraelski napad u gradu Minabu.

“Agresija je počela u mjesecu ramazana. Oni su prekršili i ignorirali svetost ovog mjeseca od ogromnog značaja za 2 milijarde muslimana (u svijetu)”, naglasio je.

Objasnio je da trenutno ne postoje nikakvi pregovori sa SAD-om oko završetka neprijateljstava.

“Oni su započeli agresiju a da nisu bili isprovocirani. Nema prostora za pregovore s napadačima dok agresija traje”, rekao je Zabib, optužujući Izrael da je sabotirao mirovne pregovore prije nego što je pokrenuo napad ovog vikenda.

“Sve je bilo pripremljeno u Ženevi za diplomatsko rješenje, sporazum je bio sklopljen. Oni su pokušali prekinuti sporazum i obvezu”, dodao je.

Nada se da će međunarodna zajednica obratiti pažnju jer je “ovo prekretnica” za međunarodno pravo, mir i sve priznate ljudske vrijednosti.