LONDON Zapadnjačka štednja na vojnom području i ubrzani rast ulaganja u vojsku u zemljama u razvoju preoblikuju globalnu stratešku kartu, u utorak je priopćila vodeća grupa stručnjaka, napomenuvši da raste i opasnost od izbijanja novih međudržavnih sukoba.

U svom godišnjem Izvješću o globalnoj vojnoj ravnoteži, Međunarodni institut za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu je poručilo da promjene u ekonomskoj moći već imaju efekta u vojnoj sferi te izazivaju smanjenje raskoraka u vojnoj opremljenosti zemalja. Vojni budžeti zapadnih država su pod pritiskom i njihova je nabava vojne opreme ograničena, tvrdi generalni direktor IISS John Chipman.

Rast na Bliskom istoku

»No u drugim regijama – posebno u Aziji i na Bliskom istoku – vojna ulaganja rastu.

To je jasan dokaz da se događa preraspodjela vojne moći«, napominje Chipman.

Azijsko-pacifičke nacije, posebno Kina, svake godine znatno povećavaju ulaganja u vojsku, tvrdi Chipman te napominje da je jasno da zapadne države gube tehnološku prednost u područjima kao što je informatičko ratovanje.

Stručnjaci ocjenjuju da Washington još uvijek pokriva otprilike polovicu svih globalnih vojnih troškova svake godine, od čega je pola iznosa potrošeno u sukobima u Iraku i Afganistanu.

Procjene kineskog ulaganja u vojsku variraju te mnogi analitičari vjeruju da službene brojke nisu prikaz realnog stanja u kineskoj vojsci.

Prema tom izvješću, Sjedinjene Države su potrošile 693 milijarde dolara na vojsku tijekom 2010. – 4,7 posto svog BDP-a – u usporedbi s kineskih 76 milijardi dolara (1,3 posto BDP-a) i britanskih 57 milijardi dolara (2,5 posto BDP-a).

Program modernizacije kineske vojske predviđa porast proračuna za vojsku od 12,7 posto te će on 2011. godine iznositi 91,5 milijardi dolara što zabrinjava Sjedinjene Države.

Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, Kini će ipak trebati 15 do 20 godina da postigne vojnu jednakost sa Sjedinjenim Državama, napominje direktor IISS-a.

Kina potakla naoružanje u Aziji

»Dužnosnici SAD-a su uvijek govorili da neće dopustiti da se neka druga vojna sila izjednači s njihovom, pa će u sljedećih nekoliko godina morati donijeti vrlo važne odluke«, objašnjava Chipman.

Prema njegovim riječima, u kraćem roku većina opreme koju Kina želi nabaviti kao što su podmornice i rakete za borbu protiv brodova zamišljena je kako bi ugrozila dominaciju američkih nosača zrakoplova u obližnjim vodama, posebno u Tajvanskom tjesnacu.

Osim toga, kineski vojni uspon potiče ostale obližnje azijske sile da povećaju ulaganja u vojsku, dok zabrinutost zbog Irana zajedno s velikim zaradama od nafte tjeraju zaljevske vojne snage na rapidnu ekspanziju.

Prerano je za zaključak hoće li val narodnih pobuna u Sjevernoj Africi i Bliskom istoku potaknuti autoritarne lidere da se usredotoče više na unutrašnje prijetnje sigurnosti, kaže Chipman.

No razmjena vatre duž granice Tajlanda i Kambodže te Sjeverne i Južne Koreje pokazuje da je rizik lokalnih međudržavnih ratova ponovo aktualan, zaključuje Chipman.