Izborni dobitnici su komunisti Genadija Zjuganova, koji su osvojili gotovo 20 posto glasova odnosno 40 mandata više
Posljedica pobjede stranke Jedinstvena Rusija Vladimira Putina, s neočekivano slabim rezultatom, na nedjeljnim parlamentarnim izborima moglo bi biti povećanje državnih izdataka za socijalu. Analitičari, naime, procjenjuju da bi to mogla biti metoda koju će Putin koristiti ne bi li sebi osigurao izbornu pobjedu na predsjedničkim izborima zakazanim za 4. ožujka sljedeće godine.
Uspjeh Genadija Zjuganova
Putinova stranka neočekivano je dobila manje od 50 posto glasova. S 49,5 posto glasova osvojili su 238 mandata u Dumi, što jest natpolovična većina (Duma ima 450 deputata), ali je za čak 77 mjesta manje nego li u upravo minulom sazivu.
Predizborne ankete nisu prognozirale da će Jedinstvena Rusija ponoviti uspjeh iz 2007. godine kada su osvojili dvotrećinsku većinu što im je omogućilo promjenu ustava, ali su im sve davale 53 do 54 posto glasova. Izborni dobitnici su komunisti Genadija Zjuganova.
Oni su osvojili nešto manje od 20 posto glasova (na prošlim izborima 12,6 posto) i broj deputata povećali s 52 na čak 92. I druge dvije stranke koje su bile i u prošlom sazivu Dume su poboljšale rezultat. Socijaldemokrati iz Pravedne Rusije Sergeja Mironova imat će 64 deputata (26 više), a iznimno nacionalistička Liberalno-demokratska stranka Vladimira Žirinovskog 56, što je 16 više.
Iako su analitičari u prvim reakcijama govorili i to kako je slabljenje prevlasti Jedinstvene Rusije dobar znak za demokraciju u Rusiji, zapravo nema naznaka bitnih promjena. Ni ostale stranke koje su ušle u Dumu, posebno komunisti i liberalni-demokrati, ne mogu se pohvaliti snažnim demokratskim navikama i razvijanjem tolerancije.
Svoj je stav o izborima u Rusiji izrekla i Misija OESS-a koja je promatrala nedjeljne izbore. Ocijenila ih je nepravednima u korist Jedinstvene Rusije, a izboru su, po ocjeni OESS-a, zasjenjenim očitim nepravilnostima, čestim proceduralnim pogreškama i slučajevima očite manipulacije. Tu tezu potvrđuje i čak 5.300 pritužbi ruske nevladine organizacije Golos, specijalizirane za praćenje izbora.
Hapšenja pozicije i opozicije
Opozicija, pak, smatra da su izbori i izborno ozračje očiti korak unatrag kad je riječ o razini demokracije. Na izborni je dan policija u Moskvi i Sankt Petersburgu uhitila oko 170 prosvjednika (stotinjak u Moskvi i sedamdesetak u Sankt Petersburgu).
Službeno je objašnjenje glasi da su oni pokušavali održavati političke zborove na izborni dan, što je zabranjeno, a policija je svoju neselektivnost u primjeni zakona tumačile i time što su uhićeni i zagovornici opozicije i zagovornici vlasti. Prosvjednici, pak, tvrde da je razlog za za njihove prosvjede neregularnost izbora.
Među uhićenima je i ruski književnik Eduard Limonov koji je najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima. Limonov je inače na zlu glasu zbog mnogih razloga, uz ostalo i zato što je u društvu Radovana Karadžića pucao na opkoljeno Sarajevo iz oklopnjaka vojske bosanskohercegovačkih Srba.
Nakon predsjedničkih izbora i pretpostavljene Putinove pobjede na njima, predsjedanje vladom bi trebao preuzeti sadašnji predsjednik Dmitri Medvedev. Glavni zadatak buduće vlade bit će pronalaženje novca u proračunu za urednu isplatu mirovina, ali i promijeniti smjer ruske ekonomije i povećati investicije. No, već sad se prognozira da će premijerski položaj Medvedeva zbog izbornog rezultata slabijeg od očekivanja, biti oslabljen.
