Ova bi godina mogla biti druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, pokazuje izvješće o stanju globalne klime za 2025. godinu koje je u povodu 30. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Brazilu (COP30) izradila Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Razdoblje od 2015. do danas, znači proteklih 11 godina, bit će pojedinačno 11 najtoplijih godina u povijesti motrenja dugoj 176 godina, a protekle tri godine bit će tri najtoplije u povijesti. Srednja temperatura zraka u razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. bila je za 1,42 stupnja Celzijevih viša od predindustrijskog prosjeka, navodi se u izvješću WMO-a.

Mora sve toplija

Hrvatski Državni hidrometereološki zavod objavio je dijelove izvješća koji kažu da podaci pokazuju kako su koncentracije stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu, kao i toplina u oceanu, koji su 2024. dosegnuli rekordne razine, nastavili rasti i u 2025. Površina arktičkog morskog leda nakon zimskog zamrzavanja bila je najniža u povijesti mjerenja, a površina antarktičkog morskog leda cijele je godine bila znatno ispod prosjeka. Dugoročni trend podizanja razine mora nastavio se unatoč malom i privremenom odstupanju do kojeg je došlo uslijed djelovanja prirodnih čimbenika.

Ekstremni vremenski i klimatski događaji zabilježeni do kolovoza 2025., od razornih kiša i poplava do ubojitih vrućina i šumskih požara, imali su lančane utjecaje na ljudske živote, egzistencije i sustave opskrbe hranom. To je pridonijelo raseljavanju u više regija, zbog kojeg je ugrožen održivi razvoj i gospodarski napredak, upozoravaju iz WMO-a.

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo smatra da je, zbog nezapamćenog niza visokih temperatura, uz prošlogodišnje rekordno povećanje razina stakleničkih plinova, već sada jasno da će biti gotovo nemoguće ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C u sljedećih nekoliko godina bez privremenog premašivanja te ciljne vrijednosti.

– Međutim, znanstveni podaci jednako jasno upućuju na to da je i dalje sasvim moguće i neophodno vratiti temperature na 1,5 °C do kraja stoljeća, rekla je.

WMO je svoje izvješće objavio uoči sastanka na vrhu koji se održava u okviru UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP30 u Belému u Brazilu. Konferencije se održavaju od 1995., s ciljem ubrzanog postizanja ciljeva Pariškog sporazuma i Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Ovaj je COP prvi koji se održava u srcu brazilske Amazone i simbolično naglašava ulogu Amazone u stabilnosti klime. Ujedno, predstavlja i pravi trenutak za ubrzavanje Pariškog sporazuma tako što nakon prve globalne procjene napretka zemlje moraju isporučiti ambicioznije obveze do 2035. i dalje.

Osipanje volje

Svoj dolazak na ovogodišnju konferenciju prijavilo je manje od 60 svjetskih čelnika, što je manje nego prethodnih godina, s obzirom na to da je samo prošle godine u Bakuu u Azerbajdžanu na COP29 doputovalo stotinjak svjetskih čelnika.

Nagađa se da je razlog tome izostanak delegata SAD-a, jednog od najvećih emitera stakleničkih plinova na svijetu. Da američki predsjednik Donald Trump neće nazočiti konferenciji nikoga nije posebno iznenadilo, budući da je u siječnju 2025. pokrenuo proces povlačenja zemlje iz Pariškog sporazuma, a klimatske promjene ocijenio »najvećom prevarom«. SAD će službeno izaći iz Pariškog sporazuma u siječnju 2026. Iako konferenciji neće nazočiti niti kineski predsjednik Xi Jinping, Kina će ipak imati svoju delegaciju i ravnopravno će sudjelovati na njoj.

UNFCCC ističe da dosadašnji napredak nije dovoljan za ograničavanje zagrijavanja, pa se od novih planova traži brže smanjenje emisija, otpornije društvo i znatno veći protok financija u smjeru klimatskih ciljeva. Vlade predstavljaju ažurirane ciljeve i mjere do 2035., uključujući sektorske planove za energiju, promet i industriju. Primjerice, EU je prošlog tjedna predao ažurirani NDC s indikativnim ciljem do 2035. godine. Očekuju se i rasprave kako operacionalizirati dogovoreni financijski okvir iz 2024./2025. i osigurati sredstva za ublažavanje i prilagodbu, uključujući gubitke i štete.

Svaka sljedeća godina sve gora

Zagrijavanje oceana ima dalekosežne posljedice, uključujući propadanje morskih ekosustava, gubitak bioraznolikosti i slabljenje uloge oceana kao ponora ugljika. Za skup referentnih ledenjaka koje prati Svjetska služba za praćenje ledenjaka zabilježena je globalna godišnja bilanca mase od −1,3 m vodnog ekvivalenta, što iznosi 450 gigatona. To odgovara podizanju globalne srednje razine mora od 1,2 mm i nominalno je najveći gubitak leda u povijesti mjerenja, koja seže do 1950. Tijekom 2024. opažanjima su zabilježene rekordno visoke koncentracije triju najvažnijih stakleničkih plinova u atmosferi – ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida. Mjerenja izvršena do danas na pojedinačnim lokacijama upućuju na to da će te razine 2025. biti još veće. Ove su godine ekstremni događaji uzrokovali velike gospodarske štete i društvena previranja te odnijeli brojne ljudske živote. Među njima valja spomenuti poplave u mnogim zemljama Afrike i Azije, šumske požare u Europi i Sjevernoj Americi, ekstremne vrućine u cijelom svijetu i smrtonosne tropske ciklone.