"Za vašu i našu slobodu", moglo se pročitati na velikom transparentu što su ga istaknuli prosvjednici koji su se s Puškinova trga uputili prema aveniji Saharov. Novinar France pressea broj prosvjednika procijenio je na 50.000, a policija tvrdi da ih je 3000
MOSKVA Oko 50.000 Rusa prosvjedovalo je u subotu na poziv oporbenih grupa na moskovskom Puškinovom trgu u Moskvi protiv okupacije Krima i politike koju provodi Kremlj, dok su se istodobno na drugome kraju grada, na Crvenom trgu za politiku službene Moskve zalagale proruski orijentirane grupe.
Ukrajina je optužila Rusiju da je vojno zauzela njezin teritorij, razmjestivši 80 vojnika, helikoptere i oklopna vozila u selu smještenom s druge strane administrativne granice između poluotoka Krima i kontinentalnog dijela Ukrajine.
NOVO 22:44 Ukrajinski vojnici stacionirani na Krimu tamo će i ostati bez obzira na rezultat referenduma o pripojenju Rusiji koji se održava u nedjelju, rekao je kandidat za ukrajinskog predsjednika Vladimir Kličko za njemački list Bild od nedjelje.
“Naši vojnici će i u budućnosti ostati u vojarnama na Krimu”, rekao je bivši svjetski boksački prvak i jedan od šefova oporbe koja je pridonijela svrgavanju bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča u veljači.
“Ne želimo rat, ne želimo da ukrajinski i ruski vojnici moraju pucati jedni na druge”, precizirao je, ali tražimo “sankcije kako bi poslali jasan signal ruskom predsjedniku Putinu da to kršenje međunarodnog prava na Krimu neće biti bez posljedica.
Oko 1,5 milijuna birača će se u nedjelju na Krimu izjasniti na referendumu jesu li za pripojenje Rusiji ili za veću autonomiju u Ukrajini.
Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim, kao što je u subotu ponovilo Vijeće Europe.
Ukrajina je u subotu optužila Rusiju za vojnu invaziju i zaprijetila da je odgovoriti svim sredstvima nakon operacije izvan granica Krima.
NOVO 21:06 Proruski aktivisti su u subotu napali sjedište specijalnih snaga Donjecka, rusofonog uporišta istoka Ukrajine, zahtijevajući oslobođenje njihovog samoproglašenog guvernera i pravo da se izjasne za pripojenje te regije Rusiji.
Incident se dogodio tri tjedna nakon pada proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, svrgnutog prosvjednim pokretom u Kijevu i uoči referenduma na Krimu o pripojenju tog ukrajinskog poluotoka Rusiji.»Referendum, referendum«, skandirala je masa od najmanje pet tisuća okupljenih na trgu Lenjin, koji su se zatim uputili prema sjedištu specijalnih snaga SBU.Dvojica mladih su skinuli ukrajinsku zastavu i zamijenili ju ruskom na kojoj je pisalo »Republika Donjeck«.Prosvjednici zahtijevaju oslobođenje Pavla Gubareva, samoproglašenog narodnog guvernera regije. Optužen za separatizam, uhićen je 6. ožujka.»Ljudi su bijesni na policiju i vlasti koje suzbijaju prosvjede«, objasnio je Robert Donia koji se predstavio kao zamjenik Gubareva.»Oni su oslobodili prosvjednike Majdana (proeuropske aktiviste koji su svrgnuli Janukoviča), ali naše zadržavaju u zatvoru« istaknuo je Donia koji se obratio okupljenima i rekao da je za nedjelju dogovorio oslobođenje Gubareva. NOVO 20:18 Britanska vlada je predložila da se u Londonu održi alternativni sastanak G7, ukoliko Rusija bude izbačena iz G8 zbog svoje politike prema Ukrajini, piše njemački tjednik Der Spiegel u subotu.Prema njemačkom časopisu, koji se poziva na izvor blizak njemačkoj vladi, prijedlog britanske vlade je prihvatilo šest drugih članica: Sjedinjene Države, Njemačka, Japan, Francuska, Kanada i Italija.Početno je Rusija trebala biti domaćin G8 u Sočiju, gdje su se odvijale Olimpijske igre.Izbacivanje Rusije iz te skupine najrazvijenijih zemalja je jedna od međunarodnih sankcija ustraje li ona poticati odvajanje regija iz Ukrajine, poput Krima, koji u nedjelju organizira referendum o pripojenju Rusiji.Berlin razmatra nekoliko scenarija u pogledu vladinih savjetovanja između dviju zemalja koji se trebaju održati u travnju i Leipzigu, nastavlja Der Spiegel.Rusija je u subotu uložila veto na zapadnjački nacrt rezolucije koja osuđuje referendum o statusu Krima, dok je Kina bila suzdržana izoliravši dodatno Moskvu u tom pitanju tijekom glasanja u Vijeću sigurnosti u subotu ujutro.Zapadne zemlje smatraju referendum ilegalnim i objavile su da neće priznati njegov rezultat.
NOVO 19:18 Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjeanika Vladimira Putina, rekao je u subotu kako je siguran da neće biti Hladnog rata u vezi s Ukrajinom.
»Svom dušom se nadamo da kako mi tako i naši partneri imamo dovoljno političke mudrosti, osjećaja političkog realizma da izbjegnemo klizanje u čak dublji sukob, ideološki ili drugi, zbog Ukrajine«, rekao je Peskov u intervjuu za televiziju Ren-TV.
Peskov je kazao kako su Rusija i Zapad međusobno gospodarski ovisni kritizirajući tako sugestije ekonomista da je Rusija sposobna za samoizolaciju.
»To bi bilo nelogično, nerealno i apsurdno u ovom trenutku, u ovo doba globalizacije, u doba apsolutne gospodarske međuovisnosti«, rekao je.
»Zainteresirani smo za razvitak suradnje i ne bismo voljeli da ovo što se događa u Ukrajini ima suprotan učinak«, rekao je Peskov.
NOVO 18:58 Oslobođen je grkokatolički svećenik, otet u subotu u krimskom gradu Sevastopolju, objavila je policija tog grada nakon što je pretražila njegov stan.
Policija Sevastopolja je navela da je pronašla neprobojne prsluke u stanu svećenika Mikole Kviča. Jedan dužnosnik ukrajinske katoličke župe je ranije rekao da su svećenika otele naoružane osobe.Nakon što su ruske snage krajem veljače preuzele kontrolu nad Krimom, policija je pala pod kontrolu proruskih separatista i surađuje s vrlo nazočnim proruskim milicijama.
NOVO 18:38 Rusija je u subotu uložila veto na zapadnjački nacrt rezolucije kojim ukazuje na referendum o statusu Krima, dok je Kina bila suzdržana izoliravši dodatno Moskvu u tom pitanju tijekom glasanja u Vijeću sigurnosti u subotu ujutro.
To izglasavanje su tražile Sjedinjene Države koji su sastavile vrlo umjeren tekst, kako bi dobile pristanak Pekinga.Kina se u Vijeću sigurnosti često priklanja Rusiji, posebice tijekom glasanja o Siriji, ali ovog puta se distancirala.Nacrt rezolucije koji je dobio 13 glasova za je odbačen. Kao stalna članica Vijeća, Rusija može blokirati svako zauzimanje stajališta te instance.Nacrtom rezolucije se referendum predviđen za nedjelju o priključenju tog poluotoka pod kontrolom ruskih postrojbi Rusiji, smatra »bez ikakve valjanosti«.Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin je opravdao takvo izjašnjavanje ponovivši da su nove vlasti Kijeva nastale državnim udarom koji je stvorio pravnu prazninu i iziskuje referendum. »Rusija će poštivati volju narod Krima«, rekao je.Kineski veleposlanik Liu Jieyi je objasnio njihovu suzdržanost ponovivši da je njegova zemlja uvijek poštivala suverenitet i teritorijalnu cjelovitost država. On je pozvao sve strane na suzdržanost i predložio je osnivanje međunarodnog mehanizma koordinacije kako bi se pronašlo političko rješenje.Dva načela kineske diplomacije su neuplitanje i poštivanje teritorijalne cjelovitosti, koje bi bile dovedene u pitanje referendumom u nedjelju.»Rusija može uložiti veto na tu rezoluciju, ali ne može uložiti veto na istinu«, rekla je američka veleposlanica Samantha Power, aludirajući na Povelju Ujedinjenih naroda.
NOVO 18:14 Ukrajina je optužila Rusiju da je vojno zauzela njezin teritorij, razmjestivši 80 vojnika, helikoptere i oklopna vozila u selu smještenom s druge strane administrativne granice između poluotoka Krima i kontinentalnog dijela Ukrajine.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova traži »hitno povlačenje« snaga te prijeti da će odgovoriti »svim sredstvima kako bi zaustavio rusku vojnu invaziju«. Istodobno rusko ministarstvo unutarnjih poslova u subotu izvješćuje kako Rusija razmatra »zahtjeve za obranom mirnih građana« u Ukrajini.Prije dva tjedna ruski je parlament odobrio zahtjev predsjednika Vladimira Putina da razmjesti oružane snage u Ukrajini da bi se ondje zaštitilo većinsko rusko i rusofono stanovništvo, nakon što je s vlasti poslije velikih prosvjeda svrgnut ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.»Rusija neprestano prima brojne zahtjeve za obranom mirnih građana u Ukrajini i razmotrit će ih«, stoji u priopćenju ministarstva.Nakon razgovora u petak s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva nema i ne može imati planove o invaziji istočne Ukrajine. No njegovo je ministarstvo izvijestilo i kako Rusija zadržava pravo da obrani svoje sunarodnjake.Vođa krimskih Tatara Mustafa Džemilev u intervjuu za Reuters rekao je kako osuđuje održavanje sutrašnjeg referenduma o tomu hoće li se poluotok pridružiti Rusiji te ga nazvao »rušenjem elementarne logike i demokratskih načela«. Ponovio je da članovi njegove zajednice neće u nedjelju izaći na biralište.70-godišnji Džemilev rekao je da krimski Tatari, koji su čvrsto podupirali postsovjetsku ukrajinsku državu, ne vjeruju obećanjima o dobrobiti koju bi im donijeli novi krimski proruski orijentirani čelnici.Tatari, kazao je, strahuju da će biti mete novih napada, a možda i novih masovnih deportacija, poput onih prije 70 godina, za vrijeme sovjetskog razdoblja. »Krimski Tatari sustavno su podupirali ukrajinski teritorijalni integritet i neprestano otvoreno istupali protiv proruskog separatizma i pretpostavljam da bismo zbog toga mogli biti glavna meta… ukoliko Krim postane dio Rusije.« »Članovi zajednice krimskih Tatara strahuju da bi opet moglo doći do deportacije. Borili su se za povratak u svoju domovinu punih 50 godina i smatraju da bi bilo bolje umrijeti ovdje nego se suočiti s potencijalnom novom deportacijom«.On smatra i da je nasilje između krimske etničke većine – Rusa i muslimanskih Tatara također moguće. »To se ne može isključiti. Prema informacijama kojima raspolažemo bande koje sebe nazivaju jedinicama za samoobranu ponašaju se vrlo bahato. Dosad nisu napali nikoga od krimskih Tatara, no ako dođe do sukoba, bit će to teško spriječiti«.Krimski Tatari nekad su činili više od trećine stanovnika Krima, a danas ih je ondje među dva milijuna stanovnika toga poluotoka samo 12 posto.
NOVO 17:50 Naoružane osobe su iz crkve u Sevastopolju otele grkokatoličkog svećenika, rekao je jedan crkveni dužnosnik.
Vijest o otmici Mikole Kviča objavili su vjernici nazočni na misi i potvrdila je župnikova supruga, rekao je otac Ljubomir Iavorski. Rimokatoličkim svećenicima na Krimu ovoga su mjeseca upućene brojne telefonske i pismene prijetnje. Otac Kvič je uz posao župnika obavljao dužnost i vojnog kapelana na Krimu. Otac Iavorski drži da bi upravo to mogao biti razlog njegove otmice.Katolička crkva istočnog obreda duboko je ukorijenjena posebice na zapadu Ukrajine. Zabranio ju je Staljin i na silu je priključena Pravoslavnoj crkvi. Zatim je njezin rad obnovljen nakon nekoliko desetljeća tajnosti nakon pada komunizma i danas ima oko pet milijuna vjernika ili 8 posto stanovništva Ukrajine.
NOVO 13:18 Ukrajinske vlasti optužuju u subotu Rusiju za izazivanje pucnjave u Harkivu na ukrajinskome istoku, u strahu da će Moskva iskoristiti nasilje protiv etničkih Rusa kako bi opravdala invaziju.Vršitelj dužnosti ukrajinskoga predsjednika Oleksander Turčinov rekao je u parlamentu da je nasilje na istoku zemlje djelo »agenata Kremlja«.U pucnjavi u noći na subotu ubijena su dvojica mladića od 20 i 21 godinu, a policija je priopćila kako je uhićeno tridesetak osoba s obiju strana. Neredi su počeli kad su se proruski demonstranti potukli s ukrajinskim protivnicima u blizini sjedišta ukrajinskih nacionalističkih organizacija, a obje su grupe bile naoružane.Ruski vojnici prošli su tjedan zauzeli ukrajinski poluotok Krim uz izgovor da ruska manjina u toj regiji strahuje od novih ukrajinskih vlasti u Kijevu. Službena Moskva objavila je kako je spremna zaštititi svoje sunarodnjake i drugdje u Ukrajini.Dan nakon pucnjave u Donjecku, također gradu u kojem se uglavnom govori ruski, ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov i harkivski guverner Ihor Baluta optužili su ruske aktiviste da potiču nasilje i pozvali ljude da ne nasjedaju i ne uzvraćaju.»Večerašnji incident bio je dobro planirana provokacija proruskih aktivista«, rekao je Baluta o okršaju u Harkivu.Po njegovim riječima, do skupine koja je održavala proruske demonstracije u Harkivu došao je minibus, a ljudi iz njega namjerno su izazvali svađu i zatim se odvezli. Proruski aktivisti krenuli su za njima i pronašli vozilo parkirano pred zgradom u kojoj su uredi ukrajinskih nacionalističkih skupina pa je izbila tučnjava.»Plaćeni provokatori iz susjedne zemlje organiziraju profesionalne provokacije«, rekao je Avakov i optužio saveznike svrgnutoga predsjednika Viktora Janukoviča koji je uživao potporu Moskve, da financiraju nerede u istočnoj Ukrajini, uz pomoć »ruskih ekstremističkih« snaga.
NOVO 13:16 Oko 50.000 Rusa prosvjedovalo je u subotu na poziv oporbenih grupa na moskovskom Puškinovom trgu u Moskvi protiv okupacije Krima i politike koju provodi Kremlj, dok su se istodobno na drugome kraju grada, na Crvenom trgu za politiku službene Moskve zalagale proruski orijentirane grupe.
“Za vašu i našu slobodu”, moglo se pročitati na velikom transparentu što su ga istaknuli prosvjednici koji su se s Puškinova trga uputili prema aveniji Saharov. Novinar France pressea broj prosvjednika procijenio je na 50.000, a policija tvrdi da ih je 3000.
“Ne dirajte Ukrajinu”, i “Ne ratu”, moglo se vidjeti na drugim transparentima koje su nosili prosvjednici svih dobnih skupina ističući ruske i ukrajinske zastave.
“Mislim da je Krim ukrajinski, a unatoč tomu što ondje živi većinsko rusko stanovništvo svoje bi probleme trebali riješiti s vlastitom državom, jer Rusija s tim nema ništa”, rekla je 71-godišnja prosvjednica dodavši kako smatra da je riječ o “okupaciji, o ratu, što je neprihvatljivo za jednu civiliziranu državu”.
Istodobno se na poziv proruski orijentiranih grupa koje podupiru politiku Vladimira Putina, u blizini Trga revolucije i Kremlja, prema procjeni policije okupilo oko 15.000 ljudi.
