ZAGREB – Europski parlament je prošlog tjedna podržao uvođenje jedinstvenih zdravstvenih potvrda, koje bi građanima Europske unije ovog ljeta trebale olakšati prelazak granica. Te »zelene digitalne potvrde« predložila je Europska komisija na pritisak mediteranskih zemalja kako bi se popravila turistička sezona i izbjegao lanjski kaos tijekom pandemije, kada su zemlje imale raznolika ograničenja za kretanje, što je turiste odvraćalo od putovanja.

Zelena potvrda sadržavala bi podatke da je osoba cijepljena, preboljela koronu, ili da ima negativni test na COVID-19, standardni ili brzi. Prema zamisli Komisije, građani bi potvrdu dobivali u digitalnom ili papirnatom obliku, na dva jezika, materinskom i engleskom. Imala bi QR kod te digitalni potpis, kao zaštitu od krivotvorenja. Mogli bi je dobiti građani članica EU-a, kao i državljani trećih zemalja s legalnim boravkom u Uniji.

Budući da je Parlament samo jedna karika u odlučivanju u europskim institucijama, prošlog je tjedna usvojio stajališta za pregovore s državama članicama EU-a okupljenima u Europskom vijeću. Konačni sporazum o tim zdravstvenim potvrdama trebalo bi se postići do kraja svibnja, u »trijalogu« između članica Unije, Parlamenta i Komisije, kako bi se potvrde primijenile do početka ljeta, prema riječima Augusta Santosa Silve, ministra vanjskih poslova Portugala, koji predsjedava Unijom. Zeleno svjetlo iz Parlamenta pozdravila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Početak pregovora

– Usvajanje pregovaračkog stajališta Europskog parlamenta o digitalnoj zelenoj potvrdi ključan je korak prema slobodnom i sigurnom putovanju ovoga ljeta. Sada mogu početi pregovori s portugalskim predsjedništvom EU-a, kazala je Von der Leyen, napominjući da će Komisija »poduprijeti i olakšati brzi završetak tih rasprava«.

Problem je u tome što institucijama EU-a treba puno vremena za postizanje sporazuma, a ljeto je na pragu. Europska komisija je u dogovoru sa članicama EU-a predložila samo politički i tehnički okvir za sporazum. Primjerice, članice EU-a trebaju pripremiti nacionalne digitalne sustave koji će međusobno biti usklađeni za prihvaćanje zelenih potvrda, kada turist iz Njemačke, primjerice, prelazi talijansku granicu. To zahtijeva stvaranje jedinstvenog softvera te umrežavanje nacionalnih sustava do lipnja, prema planu Komisije.

Neće ići jednostavno ni s političkim pregovorima. Postoje razlike u stajalištima Parlamenta i članica Unije, okupljenima u Europskom vijeću, o kojima je progovorio i portugalski ministar.
– Europski Parlament vjeruje da zelena digitalna potvrda treba biti dovoljna da bi se dopustilo slobodno kretanje građana kroz europski prostor, neovisno o dodatnim mjerama koje poduzimaju države članice. Vijeće pak vjeruje da je razboritije državi članici ostaviti mogućnost da zbog posebnih okolnosti aktivira dodatne mjere opreza, objasnio je Augusto Santos Silva.

Pitanje diskriminacije

Zastupnici Parlamenta zabrinuti su neće li potvrda stvoriti građane prvog i drugog reda. Cijepljenje u članicama uglavnom nije obvezno, cjepiva još nema dovoljno za sve. To otvara pitanje hoće li neki građani biti diskriminirani, to više što su testovi u mnogim zemljama razmjerno skupi. Samo izdavanje potvrde, smatra Komisija, moralo bi biti besplatno za sve. Parlament je zatražio da i testovi na COVID budu besplatni, ili da barem ne budu skupi. Za razliku od Komisije, zastupnici smatraju da bi ispravan naziv za potvrdu trebao biti »EU COVID-19 potvrda«, jer »zelena digitalna potvrda«, kako je naziva Komisija, navodno nije zelena, niti je samo digitalna.

Parlament je postavio i pitanje zdravstvene vrijednosti potvrde, jer neprekidno stižu nove znanstvene spoznaje o virusu i o tome koliko ga prenose cijepljeni ljudi. Mnogi su zabrinuti i za privatnost ljudi, pa je predsjednik Odbora za građanska prava EP-a Juan Fernando Lopez Aguilar zatražio da se od građana za dobivanje potvrde traži minimum podataka, koji ne smiju biti pohranjeni u središnjoj europskoj bazi, već samo kod nacionalnih zdravstvenih vlasti, koje i daju potvrdu. Međutim, članice EU-a u Vijeću žele mogućnost korištenja potvrda te prikupljenih podataka i za druge svrhe, za ulazak građana u restorane, kina, kazališta ili muzeje. Tome se Komisija i Parlament protive. Međutim, kada pregovarački proces završi, zemlje EU-a na kraju će odlučivati kako će tretirati buduće EU-potvrde. One se ne smiju nazivati putovnicama, jer regulacija državnih granica nije u ovlasti Komisije i Parlamenta, već zemalja članica.

– O državama članicama će ovisiti kako će koristiti zelenu potvrdu i hoće li nakon njezina uvođenja ukinuti ograničenja za putovanja, kao što su testiranja i karantene, ocjenjuje EurActiv.