BRUXELLES Treba smanjiti porezno opterećenje na rad, odnosno na plaće, i povećati prihode od poreza na potrošnju i imovinu. Ponavljao je to valjda stotinu puta posljednjih mjeseci ministar financija Slavko Linić, pravdajući povećanje stope PDV-a na 25 posto i namjeru uvođenje poreza na nekretnine, no ovaj put ne citiramo Linića nego najvažniju preporuku Europske komisije zemljama članicama Europske unije za nastavak konsolidacije u javnim financijama. Razlika je zasad u tome što hrvatski ministar najavljuje porez na nekretnine, dok Komisija govori o porezu na sveukupnu imovinu građana.

Komisija je preporuku o onome što bi članice trebale poduzeti kako bi ponovno vratile trajne stope rasta, povećale konkurentnost i zaposlenost izdala 28. studenog i o njima će se sada raspravljati mjesecima prije nego vlade svake pojedinačne članice odluče što će od toga provesti. 

Pet glavnih ciljeva

Napori nacionalnih države, smatra Komisija, i u 2013. godini moraju biti usmjerni na pet glavnih ciljeva: fiskalnu konsolidaciju, povratak prijašnjih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanje rasta i konkurentnosti, borbu protiv nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizaciju javne uprave. 

Komisija fiskalanu konsolidaciju još uvijek stavlja na prvo mjesto, pa priznaje da rezanje deficita i nastojanja da se smanji javni dug mogu imati negativan utjecaj na rast gospodarstva, ali upozoravaju da je to kratkotrajan efekt, te da rezanje rashoda, umjesto povećanja poreznih opterećenja, dugotrajno ima pozitivan utjecaj na gospodarstvo.

U dokumentu se ističe da su u mnogim zemljama članicama u krizi porasli porezi na dohodak i stope PDV-a, ali smatra da se ukupno porezno opterećenje, koje se ne smije povećavati, može nešto drukčije i pravednije rasporediti tako da ne utječe negativno na rast i povećanje broja radnih mjesta. Zato savjetuju da se smanji porezno opterećenje na rad, odnosno na plaće, pogotovo u zemljama gdje su ta opterećenja visoka, a to u Hrvatskoj jest slučaj. Visoka porezna opterećenja koče otvaranje novih radnih mjesta pa treba, preporučuje Komisija, provesti porezne reforme, ali tako da njihov utjecaj na ukupne proračunske prihode bude neutralan, odnosno da se porezni prihodi ne smanje. Preporučuje se povećanje prihoda od poreza na potrošnju, imovinu i poreza koje plaćaju zagađivači okoliša. Upozoravaju da bi dodatne prihode država trebala skupiti širenjem porezne osnovice, a ne povećanjem poreznih stopa ili uvođenjem novih poreza. 

Porezna disciplina

– Treba smanjiti ili ukinuti porezne olakšice, snižene stope PDV-a ili izuzeća od naplate trošarina, preporuka je Komisije, koja smatra da treba reformirati i način na koji se oporezuju nekretnine. 

U poglavlju u kojem nude rješenja za smanjenje nezaposlenosti stručnjaci Europske komisije, između ostaloga, ističu da bi smanjenje doprinosa na plaće povećalo broj radnih mjesta, pogotovu u niskoprofitnim granama s najnižim plaćama. U Hrvatskoj je Vlada već smanjila zdravstveni doprinos sa 15 na 13 posto i najavljuje da joj je cilj do kraja mandata smanjiti taj doprinos na sedam posto, ali bi se dijelom dodatno rasteretilo gospodarstvo a dijelom povećali mirovinski doprinosi.

Upozorava se i na važnost porezne discipline i smanjenja sive ekonomije, radi čega je u Hrvatskoj doneseno nekoliko izmjena zakona, a Komisija najavljuje da će ona tek dati preporuke kako povećati efikasnost naplate poreza.