Finski predsjednik Sauli Niinisto potvrdio je u nedjelju da će njegova zemlja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, što je povijesna promjena neutralne vanjskopolitičke orijentacije zemlje koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu.

Moskva, koja dijeli granicu s Finskom od 1300 kilometara, upozorila je da bi finsko pridruživanje NATO-u bilo pogrešno i da bi Helsinki tako naštetio bilateralnim odnosima s Rusijom.

Očekuje se da će i Švedska, u kojoj se javna podrška članstvu u NATO-u povećala, postupiti isto kao susjedna Finska.

Niinisto i premijerka Sanna Marin u četvrtak su objavili da se zalažu za pristupanje Finske NATO-u.

“Danas su predsjednik i vladin odbor za vanjske poslove zajedno odlučili da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u”, rekao je Niinisto novinarima u predsjedničkoj palači u Helsinkiju.

On je u subotu u telefonskom razgovoru obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se Finska planira pridružiti NATO-u. Putin je kazao da se time pogoršali rusko-finski odnosi.

“Ja i Finska nismo poznati po tome da se skrivamo i potiho nestanemo iza ugla. Bolje je reći izravno ono o čemu se već govorilo i zabrinutoj strani. To sam želio napraviti”, kazao je Niinisto, referirajući se na razgovor s Putinom.

Finski predsjednik izrazio je spremnost za razgovore sa svojim turskim kolegom Tayyipom Erdoganom nakon što je Ankara iznijela prigovore na ulazak skandinavskih zemalja u NATO.

Kao članica NATO-a Turska može uložiti veto na finsko i švedsko pristupanje savezu.

Niinisto je rekao da je “pomalo zbunjen” zbog promjene turskog stava. “Ono što sada trebamo je vrlo jasan odgovor, spreman sam za novu raspravu s predsjednikom Erdoganom o problemima koje je on pokrenuo”, kazao je.

Erdogan je rekao da ne podržava finsko i švedsko članstvo u NATO-u zbog podrške tih dviju zemalja Kurdistanskoj radničkoj partiji (PKK) protiv koje turske vlasti desetljećima ratuju i smatraju je terorističkom organizacijom.

Razgovori u Berlinu

NATO je uvjeren da može prevladati prigovore Turske i brzo primiti Finsku i Švedsku, rekao je u nedjelju zamjenik glavnog tajnika NATO-a, dok se savez priprema za povijesno proširenje nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ministri vanjskih poslova 30 država članica NATO-a ovog vikenda održavaju dvodnevne razgovore u Berlinu koji su usredotočeni na kandidature dviju skandinavskih zemalja za članstvo.

Očekuje se da će te dvije zemlje za nekoliko dana podnijeti službene zahtjeve za članstvo u NATO-u.

Međutim, u subotu se turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu neočekivano usprotivio njihovom članstvu u NATO-u, poručivši da je “neprihvatljivo i nečuveno” da nove članice NATO-a daju podršku zabranjenoj kurdskoj militantnoj skupini PKK.

Ne zna se je li postignut napredak po tom pitanju nakon razgovora Cavusoglua s nekoliko ministara vanjskih poslova država članica NATO-a te sa šefovima finske i švedske diplomacije navečer u subotu.

Zabrinutost Ankare

Dok su razgovori nastavljeni u nedjelju, zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana rekao je kako je uvjeren da se može odgovoriti na zabrinutost Ankare.

“Turska je važan saveznik i izrazila je zabrinutost koju rješavaju prijatelji i saveznici”, rekao je Geoana novinarima.

“Uvjeren sam da ćemo, ako ove zemlje odluče tražiti članstvo u NATO-u, moći im poželjeti dobrodošlicu i pronaći sve uvjete za postizanje konsenzusa”, dodao je.

Mnogi saveznici na sastanku u Berlinu podržali su Finsku i Švedsku, naglašavajući potrebu za brzom ratifikacijom njihovih kandidatura za članstvo, što obično traje do godinu dana.

“Njemačka je pripremila sve za brzi proces ratifikacije”, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock novinarima. “Moramo se pobrinuti da im damo sigurnosna jamstva. Ne smije biti prijelaznog roka, sive zone u kojoj je njihov status nejasan”, rekla je.

Pritom je mislila na razdoblje ratifikacije tijekom kojeg nordijske zemlje još ne bi bile zaštićene člankom 5. NATO-a koji jamči da je napad na jednog saveznika napad na sve.

Kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly kazala je kako se nada da bi postupak mogao biti gotov “u roku od nekoliko tjedana”.

Saveznici, kojima se u nedjelju pridružio i američki državni tajnik Antony Blinken, razgovarali su o pitanju privremenih sigurnosnih jamstava za Švedsku i Finsku, čiji su planovi izazvali prijetnje odmazdom iz Moskve.

Rusija smatra širenje NATO-a prijetnjom vlastitoj sigurnosti i navela je ambiciju Ukrajine da se pridruži savezu kao razlog za invaziju na Ukrajinu.

Ministri će također razmotriti prvi nacrt novog strateškog koncepta NATO-a, njegove temeljne vojne doktrine, koji bi trebao biti dogovoren na samitu čelnika u Madridu krajem lipnja.