Nakon bizarnog incidenta zbog kojeg se zrakoplov predsjednika Srbije na letu od Beograda ka Rimu u travnju morao prinudno vratiti u Beograd, kad je stjuardesa prolila kavu po komandnoj ploči u kabini zrakoplova, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić u petak ponovo putuje u Vatikan, gdje će s papom Franjom razgovarati o proglašenju kardinala Alojzija Stepinca svetim.

Iako je, naime, dugotrajan i iscrpan crkveni proces kojim je Stepinac najprije beatificiran, odnosno proglašen blaženim, a sad bi trebao biti i kanoniziran, odnosno proglašen svetim, formalno okončan, sam čin kanonizacije Stepinca odgođen je na neodređen rok. Pred budućim hrvatskim svecem ispriječilo se protivljenje Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja u Stepincu vidi isključivo zločinca koji je imao aktivnu ulogu u pokrštavanju i istrebljenju Srba u NDH.

Svetac i mučenik

Koncem lipnja prošle godine patrijarh Irinej pisao je papi Franji iznoseći svoje prigovore u vezi sa Stepinčevom kanonizacijom. Iako je papa Franjo Irineju odgovorio da su njegovi prigovori glede Stepinca neopravdani, predložio je formiranje zajedničke komisije sastavljene od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka, koja će zajedno preispitati ona pitanja u vezi Stepinca koja su za srpsku stranu sporna, kao i ratne događaje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu.

Tim je potezom papa Franjo zatekao i razljutio mnoge vjernike i svećenike Katoličke crkve u Hrvatskoj, koji u Stepincu vide isključivo sveca i mučenika, koji je dao život za svoju Crkvu i hrvatski narod, a nezadovoljnicima je nedavno morao odgovoriti i sam kardinal Josip Bozanić, opravdavajući Papin potez i tvrdeći da papa Franjo vjeruje u Stepinčevu svetost i ne odustaje od Stepinčeve kanonizacije.

– Papa Franjo time se odlučio na jedan poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Sveti Otac želi da SPC upozna naše argumente zašto je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozračju odnosa tih dviju crkava. Znamo da svaka crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije. Stoga je važno naglasiti da SPC ne ulazi u sam proces kanonizacije blaženog Stepinca. Ono što je učinjeno neće se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglašenje svetim blaženog Alojzija došao gotovo do svog kraja, uvjeravao je Bozanić u svojoj propovijedi povodom 300. obljetnice krunjenja čudotvorne slike Majke Božje Trsatske.

Želja za dijalogom

Stepinčevoj kanonizaciji, naravno, protivi se i službeni Beograd. Ministar u srpskoj vladi Aleksandar Vulin govorio je o Stepincu kao o »ustaškom vikaru«, dok je premijer Aleksandar Vučić poručio da Srbi nikad neće povjerovati da je Stepinac bio svetac. Srbija otvoreno lobira u Vatikanu protiv Stepinčeve kanonizacije, a predsjednik Nikolić u lanjskom pismu papi Franji ističe da treba nastojati da se, zajedničkom mudrošću, ne načini potez koji bi bilo koga uvrijedio, imajući u vidu »prošlost, iskustvo iz Drugog svjetskog rata i ulogu Stepinca u tom periodu«.

Neki u redovima Katoličke crkve misle i da je glavni motiv zbog kojeg je papa Franjo pristao odgoditi čin kanonizacije kardinala Stepinca njegova želja da uspostavi dijalog s pravoslavljem te da preko Beograda stigne i do Moskve. Ni taj put, međutim, neće biti ni lagan ni jednostavan. Papa u Srbiju ne može bez poziva, a oko toga dosad nije bilo konsenzusa države i SPC-a, jer su u Beogradu Papin posjet uvjetovali njegovim prethodnim posjetom Jasenovcu, dok Vatikan ne može pristati na bilo kakvo uvjetovanje Papinog posjeta Srbiji, a sada se između dviju crkava ispriječila i Stepinčeva kanonizacija. Prije nekoliko godina špekuliralo se o dolasku Franjinog prethodnika Benedikta XVI. na obilježavanje 1700. obljetnice Milanskog edikta u Nišu, no taj posjet spriječila je Ruska pravoslavna crkva, koja ima presudan utjecaj na SPC. Iako se to ne spominje u najavi Nikolićevog ureda o njegovom posjetu Vatikanu, ne bi bilo iznenađujuće da predsjednik Srbije papu Franju pozove u Srbiju, s obzirom na Papin ustupak Beogradu i »ekumenski korak bez presedana«, u vezi sa Stepinčevom kanonizacijom, koja je, de facto, u rukama Beograda.