Ograničeno kretanje ljudi i dobara, razaranje proizvodnih kapaciteta u vojnim operacijama i zabrana uvoza tehnologija i sirovina potpuno su iscrpili gospodarstvo Pojasa Gaze i prije aktualnog sukoba, konstatira Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

Od lipnja 2007. Gaza je pod potpunom kopnenom, pomorskom i zračnom blokadom, podsjeća UNCTAD u izvješću, i njezini stanovnici trebaju dozvolu za izlazak i za ulazak preko dva prijelaza koja kontrolira Izrael.

Ograničenje kretanja ljudi i dobara, razaranje proizvodnih kapaciteta u čestim vojnim operacijama i zabrana uvoza ključnih tehnologija i inputa iscrpili su njezino gospodarstvo, kaže se u izvješću objavljenom krajem listopada.

Od 2006. do 2022. godine realni BDP Gaze po stanovniku smanjio se za 37 posto, a njegov udio u palestinskom gospodarstvu gotovo je prepolovljen, na 17,4 posto.

Ograničenje kretanja otežava i pristup ključnim uslugama poput zdravstvene skrbi, tako da 80 posto stanovnika Gaze ovisi o međunarodnoj pomoći, utvrdio je UNCTAD.

Politika okupacije opstruira priželjkivano približavanje palestinskog gospodarstva onome Izraela i tri desetljeća nakon sklapanja Sporazuma iz Osla, zaključuju u UNCTAD-u.

“Umjesto (približavanja – op. ur.) dva su se gospodarstva udaljila i palestinski BDP po stanovniku trenutno je na razini od samo osam posto onog Izraela.”

Siromaštvo i očaj

U 2022. Gaza je spadala među najgušće naseljena područja na svijetu, a njezini stanovnici pola vremena nisu imali struju ni odgovarajući pristup čistoj vodi, a nedostupan im je i bio sustav odvodnje.

Njihove šanse da budu siromašni iznosile su 65 posto, a šanse da će iz očaja izaći iz radne snage 41 posto. Oni koji su tražili posao mogli su očekivati šansu od 46 posto da će im potraga biti uzaludna.

Nezaposlenost je u Gazi lani iznosila 45 posto i bila je gotovo dvostruko veća nego na okupiranim palestinskim teritorijima u cjelini. Na Zapadnoj obali iznosila je 13 posto, navodi UNCTD.

Palestinski BDP porastao je lani za 3,9 posto, ali realni BDP po stanovniku bio je još uvijek niži za 8,6 posto nego u pretpandemijskoj 2019. godini. U Gazi bio je najniži od 1994. godine, navodi UNCTAD.

Izgubljeni resursi

Uz pojačane geopolitičke napetosti i upućenost na Izrael, palestinsko gospodarstvo pritišće i gubitak zemlje i prirodnih resursa koji danas pripadaju izraelskim naseljima.

Tome valja dodati i endemsko siromaštvo, sve manji fiskalni prostor i pad inozemne pomoći, uz gomilanje javnog i privatnog duga.

Palestinske vlade nose se još od 1994. s “jedinstvenim i složenim ekonomskim, političkim i društvenim zadaćama, koje uvelike nadmašuju njihove političke i ekonomske resurse”, zaključuju u UNCTAD-u.

Posljedice izraelske okupacije ublažavala je do sada međunarodna pomoć, ali u 2022. palestinska vlada dobila je samo 250 milijuna dolara za proračun i 300 milijuna dolara za razvojne projekte, što je odgovaralo manje od tri posto BDP-a.

U 2008. dobili su dvije milijarde dolara što je odgovaralo 27 posto BDP-a.

Prinudna ovisnost

Palestinsko gospodarstvo prinudno ovisi o Izraelu, a iznimno visoki troškovi proizvodnje i transakcija i prepreke trgovini rezultirali su kroničnim trgovinskim manjkom i ogromnom, nesrazmjeno velikom ovisnošću o Izraelu koji je lani činio 72 posto ukupne palestinske trgovine.

Okupirani palestinski teritoriji nemaju vlastitu valutu i koriste izraelski šekel, jaku valutu koja smanjuje njihovu konkurentnost i na domaćem i na inozemnim tržištima.

Manjak poslova prisiljava brojne Palestince da posao traže u Izraelu i u nezakonitim izraelskim naseljima, prema definiciji UN-a. Lani je 22,5 posto zaposlenih Palestinaca sa Zapadne obale bilo zaposleno u Izraelu i u izraelskim naseljima gdje je prosječna plaća viša.

No, čak 44 posto bruto plaće čine naknade za posredovanje u pronalaženju posla i srodni troškovi, pa se razlika u odnosu na ostale plaće topi utvrđuju u UNCTAD-u.

To pokazuje da su glavni motiv za zapošljavanje u Izraelu i u naseljima ograničene prilike u domaćem gospodarstvu, zaključuju u UNCTAD-u.