Predsjednički, parlamentarni, transnacionalni, lokalni, u povijesti nikad važniji, slobodni i demokratski, oni lažnih dilema, neregularni, namješteni – ovakvi i još tko zna kakvi politički izbori ove će se godine održati diljem svijeta u gustom i već započetom ciklusu. U povijesnom trenutku neizvjesne geopolitičke budućnosti i prevrtljivih svjetskih procesa tzv. festivali demokracije održat će se u državama koje broje više od polovine ukupnog globalnog stanovništva, odnosno više od četiri milijarde ljudi, a to će zakonsko pravo moći iskoristiti njih više od dvije milijarde.

Ono što je ove godine zanimljivo jest da će na parlamentarne izbore izaći stanovnici 4 od 5, odnosno 6 od 10 najmnogoljudnijih zemalja svijeta koji će se nadati da njihov glas neće biti prolazan i jednodnevan kakvi festivali obično bivaju.

Superizborna i u Hrvatskoj

U elektoralnom rasporedu za 2024. godinu dobro je zastupljena i Hrvatska u kojoj je ovih 12 mjeseci već proglašeno superizbornima. Birači u Hrvatskoj ove će godine moći glasovati na minimalno tri izbora među kojima su na redu prvi oni za članstvo Europskog parlamenta – 27 zemalja članica Europske unije od 6. do 9. veljače izabirat će ukupno 720 eurozastupnika te im dodijeliti petogodišnje mandate, a domaće će se stranke u nedjelju, 9. lipnja natjecati za 12 slobodnih stolica u strazburškoj i briselskoj dvorani. Premda redovito ostvaruju nisku izlaznost, ovi će izbori omjerom stranačkih snaga i izlaznošću poslužiti kao indikatori za one parlamentarne koji će se održati najkasnije sredinom rujna. Neizvjesni i zanimljivi izbori za novi, 11. saziv Hrvatskog sabora najvažniji su i najiščekivaniji politički događaj u državi koji će se prvi puta nakon 2000. održati iste godine kao i izbori za predsjednika republike. Prvi krug predsjedničkih izbora najvjerojatnije će biti zakazan za prosinac, dok će izgledni drugi biti održan nakon proslave Nove godine.

SAD i Rusija

Nedvojbeno najvažniji i najiščekivaniji izbori godine oni su u Sjedinjenim Američkim Državama. Amerikanci će u utorak 5. studenog po svom fiksnom kalandaru birati nacionalnog predsjednika, novi sastav Zastupničkog (donjeg) doma Kongresa, trećinu senatora u Kongresnom Senatu, a u 11 saveznih država birat će se guverneri. Jesen će, ukoliko se ne dogodi neočekivani razvoj događaja, donijeti ponovni sraz demokrata Joea Bidena i republikanca Donalda Trumpa, aktualnog i bivšeg predsjednika koji će loviti svoj drugi i posljednji četverogodišnji mandat.

Predsjednik će se birati i u Rusiji gdje će prvi, pretpostavlja se i jedini krug izbora biti održan tijekom tri dana, od 15. do 17. ožujka. Po svemu sudeći, pobjeda Vladimira Putina bit će formalnost kojom će, ukoliko ruski izborni zakon opet ne bude “prilagođen”, započeti njegov posljednji mandat na najmoćnijoj političkoj funkciji u zemlji u trajanju od šest godina.

Kontroverze

Među ostalim izborima u Europi izdvojit ćemo one parlamentarne u Austriji koji će biti održani ujesen, proljetne parlamentarne i predsjedničke izbore u Sjevernoj Makedoniji te vrlo važne parlamentarne izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu čiji bi datum ipak mogao biti prebačen u iduću godinu. Ova će godina uistinu biti superizborna za Belgiju i Rumunjsku čiji će stanovnici, poput hrvatskih, birati zastupnike EU parlamenta i nacionalnog parlamenta. Međutim, Belgijanci će u svoj raspored ugurati i lokalne izbore te izbore za lokalne parlamente, a Rumunji lokalne i predsjedničke.

U najmnogoljudnijoj zemlji svijeta Indiji za proljeće su zakazani parlamentarni izbori na kojima će velika koalicija skraćenice INDIA sačinjena od čak 27 stranaka pokušati osvojiti vlast iz ruku hindu-nacionalista i aktualnog premijera Narendre Modija. Volja naroda ispitivat će se i u Meksiku, i to u lipnju, kada će se na razdoblje od šest godina birati predsjednik te zastupnici oba parlamentarna doma. Od značajnijih ovogodišnjih izbora u svijetu još treba spomenuti parlamentarne u Iranu, Južnoafričkoj Republici i Južnoj Koreji te predsjedničke u Alžiru te već sad kontroverzne u Venezueli i Senegalu.