Najmlađa žrtva pokopana ovog 11. srpnja je dječak Senad Beganović, koji je imao 14 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u četiri različite masovne grobnice. Među pokopanima je čak trinaest onih koji su u vrijeme smrti bili malodobni te su imali tek između petnaest i sedamnaest godina
SARAJEVO Tragedija Srebrenice nikada ne smije biti zaboravljena a za genocid ne može biti oprosta bez iskrenog pokajanja njegovih počinitelja na koje se do tada mora neprestano ukazivati, kazao je u petak u Srebrenici poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović predvodeći središnju molitvu tijekom obilježavanja 19. obljetnice genocida što su ga tamo u srpnju 1995. godine počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.
Govoreći o ogromnim razmjerima genocida u Srebrenici Kavazović je istaknuo da je bol zbog počinjenog zločina još veća dodajući kako se slike užasa od prije devetnaest godina nikada ne mogu zaboraviti.
Kazao je kako zlo genocida ni danas nije otklonjeno pa je potrebna velika duhovna snaga u suočavanju s njim.
»Pozivam ljude u BiH da odbace veličanje zločina jer im veličanje zločina nikakva dobra ni sreće neće donijeti. Umjesto takvih djela koja prkose svakom ljudskom dostojanstvu i demonstriraju civilizacijsku sramotu pomozimo da se dostigne pravda i da žrtve prožive dostojanstven život«, poručio je u svojoj hutbi (propovijedi) poglavar bosanskohercegovačkih muslimana.
U Srebrenici je 2003. godine podignuto spomen obilježje na kojemu je uklesana brojka koja podsjeća na 8372 registrirane žrtve tog najvećeg ratnog zločina počinjenog na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata.
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke William Hague i Frank-Walter Steinmeier poručili su u petak kako se zločin genocida počinjen nad Bošnjacima Srebrenice nikada ne smije zaboraviti izražavajući istodobno čvrstu potporu očuvanju BiH u njenim sadašnjim grannicama.
Od ove godine na groblju unutar memorijalnog kompleksa u Potočarima počivaju ostaci 6241 žrtve genocida.
Najmlađa žrtva pokopana ovog 11. srpnja je dječak Senad Beganović, koji je imao 14 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u četiri različite masovne grobnice. Pokopan je pored oca Rame.
Najstarija žrtva Hurem Begović, rođen 1916. godine, od petka pak počiva pored svog sina Huseina.
Među pokopanima je čak trinaest onih koji su u vrijeme smrti bili malodobni te su imali tek između petnaest i sedamnaest godina.
U Potočarima su od ovog 11. srpnja i ostaci Džemala Halilovića i njegova dva sina Džemira i Islama, ubijenih u u 18. i 21. godini.
Uz dvojicu sinova od 21 i 17 godina pokopan je i njihov otac Selman Osmanović, tu su očevi i sinovi Šaban i Hasan Alić, Ahmo i Sead Tabaković, Alija i Asim Mustafić, kao i čak tri brata iz obitelji Delić.
»Na žalost, ovo neće biti kraj našeg traganja za žrtvama Srebrenice i Podrinja«, kazao je tijekom komemoracije načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković podsjećajući kako tek valja pronaći i identificirati posmrtne ostatke više od dvije tisuće ubijenih u genocidu.
»Riječ je o žrtvama monstruoznog nacionalizma onih koji žele dominaciju nad drugima i drugačijima«, kazao je Duraković upozoravajući kako oni koji su genocid osmislili i danas niječu da je on uopće počinjen kao i njegove razmjere. Dodao je kako se prošlost ne može zaboraviti niti promijeniti no ona mora biti podsjetnikom za budućnost.
Pozvao je na povratak i održanje Bošnjaka u Srebrenici ističući kako bi sve drugo bila izdaja prema svim nedužnim žrtvama.
Komemoraciji u Potočarima nazočili su predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić te brojni drugi predstavnici različitih razina vlasti, no ponovno nije bilo nikoga od značajnijih dužnosnika bosanskih Srba.
U Srebrenicu su ipak stigle članice srbijanske udruge »Žene u crnom« koje već godinama traže od vlasti u Beogradu da priznaju činjenice o genocidu počinjenom 1995. godine i odaju počast žrtavama.
Unutar kompleksa u Potočarima razvili su velike crne transparente na kojima je bijelim slovima bilo ispisano »Srebrenica – da se nikada ne zaboravi i ne ponovi« i »Odgovornost«.
U Potočarima je počast žrtvama genocida odao i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo.
Uz iznimku Martina Raguža, predsjednika HDZ 1990. i zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH, u Srebrenicu nisu došli niti istaknutiji političari hrvatskog naroda u BiH.
Počast žrtvama genocida u Srebrenici odao je hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Del Vechio, a u ime grada Zagreba gradonačelnik Milan Bandić, koji je i počasni građanin Srebrenice.
»Svaki put kada dođem zanijemim«, kazao je Bandić s kojim je u Srebrenicu stigao i hrvatski producent Branko Lustig.
On je pak kazao kako je ono što se zbilo u tom gradu ni po čemu ne razlikuje od strašnih zločina počinjenih u nacističkim koncentracijskim logorima poput Aushwitza. Dodao je kao je to dostatan razlog da se zločin u Srebrenici nikada ne zaboravi i da se na njega stalno podsjeća.
Tisuće ljudi pristizale su od ranih jutarnjih sati u Srebrenicu kako bi tamo sudjelovali u središnjoj komemoraciji posvećenoj 19. obljetnici genocida nad Bošnjacima što su ga na tom području u srpnju 1995. godine počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.
Hrvatski sabor prisjetio se danas žrtava Srebrenice iz čije tragedije, kako je istaknuo zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Nedžad Hodžić, ni Europa niti svijet nisu izvukli nikakvu pouku. U proteklih 19 godina, u kojima nismo uspjeli ni pronaći sve srebreničke žrtve, u svijetu se dogodilo stotine novih ratova u kojima se žrtve broje u milijunima, rekao je Hodžić spominjući Siriju, Irak, Ukrajinu, itd. U Srebrenici će danas, podsjetio je Hodžić, biti pokupani posmrtni ostaci 175 pronađenih i identificiranih žrtava, a nakon punih 19 godina, svoj će kakav-takav mir naći i članovi njihovih obitelji.
Hodžić je kolege pozvao na razmišljanje što je rat i koje tragedije sa sobom nosi. Zamislimo, rekao im je, da sve srebreničke žrtve iz srpnja 1995. nisu pobijene u nekoliko dana, da se svakog dana strijeljao jedan čovjek, danas bi, 19 godina nakon početka tog hipotetskog strijeljanja, na redu bila 6.935 žrtva, a posljednja 8.372 na red bi došla negdje u lipnju 2018. godine. Srebrenička je tragedija, naglasio je, bila “točka na i” ratnih razaranja na ovim prostorima u kojima je od 1991. do 1995., u BiH i Hrvatskoj, stradalo više od 110 tisuća ljudi. Kolege zastupnike pozvao je da svijetu upute poruku o besmislu ratovanja, apel za mir te da se pridruže temeljnoj poruci niza manifestacija kojima se podsjeća na Srebrenicu – da se tragedija tog grada ne smije zaboraviti i nikada, nigdje i nikome ponoviti.
“Možemo zavapiti ne ponovilo se”, rekao je predsjednik Sabora Josip Leko, suosjećajući sa žrtvama Srebrenice, njihovim bližnjima, bošnjačkom nacionalnom manjinom te svim drugim nevinim žrtvama u svijetu.
Kolone autobusa i osobnih automobila kao i svake godine preplavile su ceste koje vode ka Srebrenici iz pravca Sarajeva i Tuzle, a član organizacijskog odbora Mirsad Bajrović kazao je kako je do 9 sati u Potočare, gdje se nalazi memorijalni centar, stiglo oko 15 tisuća ljudi.
U Federaciji BiH i distriktu Brčko 11. srpnja proglašen je danom žalosti no ne i u Republici Srpskoj, na čijem se teritoriju Srebrenica i nalazi.
Taj se događaj smatra jednim od najvećih masakara u Europi nakon Drugog svjetskog rata, u kojemu je planski ubijeno oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u dobi od 12 do 77 godina.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko u petak je, na dan obilježavanja 19. godišnjice pokolja nad srebreničkim Bošnjacima, pozvao sve političare u BiH “da uvaže poseban i užasan karakter genocida u Srebrenici i da priznaju stalnu patnju svih onih koji su u sukobu u BiH izgubili svoje najmilije”.
“Pokazati sućut i solidarnost s ožalošćenima normalna je reakcija časnih ljudi”, stoji u Inzkovoj izjavi u kojoj se očevidno aludira na pokušaje političara poput predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da dovedu u pitanje činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid i tako umanje razmjeri tog zločina.
Inzko je uoči komemoracije u Potočarima i ukopa 175 identificiranih žrtava istaknuo i kako je poštivanje prava na dostojanstven pogreb staro koliko i civilizacija te kako upravo to razlikuje ljudska bića od ostalih stvorenja.
“Dok se prisjećamo nevinih žrtava Srebrenice i svih nevinih žrtava sukoba u Bosni i Hercegovini, naša je dužnost da obnovimo obećanje dano živima, da obnovimo opredijeljenost prema poštivanju prava svih građana BiH da žive i rade dostojanstveno, bez straha, bez materijalne oskudice – jer je jasno da ta prava još nisu nisu u cijelosti osigurana”, izjavio je Inzko.
Pravna kvalifikacija ubojstva više od osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine kao genocida potvrđena je presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) u postupku po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.
Ta je kvalifikacija osnova i za niz presuda za ratne zločine donesenih pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Sudom BiH.
Lokalni mediji u BiH u petak su podsjetili kako je zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici 30 nekadašnjih pripadnika vojnih i policijskih postrojbi bosanskih Srba do danas pred tim sudovima osuđeno na ukupno 568 godina zatvora.
ICTY je izrekao 7 presuda, odnosno 118 godina zatvora, a Sud BiH 23 presude, odnosno 450 godina zatvora.
ICTY je najdužu pravomoćnu kaznu od 35 godina zatvora izrekao bivšem generalu vojske bosanskih Srba Radislavu Krstiću, koji je u srpnju 1995. bio zamjenikom zapovjednika tzv. Drinskog korpusa VRS.
On je sudskom presudom označen kao osoba koja je imala “ključnu ulogu” u napadu na Srebrenicu i ubojstvu tisuća Bošnjaka.
Najduža kazna pred Sudom BiH u trajanju od 30 godina izrečena je Miloradu Trbiću, bivšem časniku vojske bosanskih Srba.
