Kako postaje sve izglednije da će se pravila ponašanja u eurozoni mijenjati, tako zemlje Istočne i Srednje Europe, koje su dužne prihvatiti euro, ali ne sudjeluju u raspravama o njegovoj budućnosti, sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo.

Sedam zemalja – Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Latvija, Rumunjska i Poljska, aktualna predsjedateljica Europskom unijom – počelo se organizirati da bi se izborile za svoje mjesto za stolom za kojim preostalih 17 članica eurozone, predvođenih Francuskom i Njemačkom, dogovara buduća pravila ponašanja za područje u kojem vrijedi zajednička europska valuta.

No, osim želje za sudjelovanjem u raspravama, čini se da zemlje Istočne i Srednje Europe imaju i druge, dalekosežnije namjere.

Europski portal Euractiv izvijestio je, pozivajući se na diplomatske izvore koje citira agencija AFP, da bi sedam zemalja moglo organizirati referendum radi izmjene ugovora o pristupanju Europskoj uniji prema kojem su obvezne uvesti euro.

Te zemlje, koje su se priključile Uniji 2004., odnosno 2007., nisu dobile mogućnost izuzeća iz eurozone. U prethodnim valovima proširenja EU-a takva je mogućnost postojala pa je, primjerice, Velika Britanija zadržala svoju valutu, funtu.

Prema pisanju Euractiva, ostale zemlje iz petog vala proširenja muči, pak, mogućnost da eurozona, kojoj se su obvezale pristupiti, na kraju postane potpuno drugačija monetarna unija koja će podrazumijevati puno čvršće fiskalne, ekonomske i političke veze među svojim članicama nego što se očekivalo prije četiri i više godina.

O svemu tome, tvrde diplomatski izvori, razgovaralo se na sastanku ministara sedam zemalja ne-članica eurozone u ponedjeljak, 12. rujna, u Bruxellesu.

Portal EUobserver navodi, nadalje, da je poljski ministar zadužen za europske poslove Mikolaj Dowgielewicz upozorio da se razgovori o budućnosti eura ne mogu ograničiti samo na zemlje koje su već članice eurozone jer je to pitanje prioritet za cijelu Uniju.

Najavio je i da će sedam zemalja sastaviti svoje prijedloge o ekonomskom upravljaju u eurozoni prije europskog summita u listopadu.

Prije nego što je eurozonu potresla kriza, države poput Poljske i Bugarske, imale su ambicije što prije se priključiti zajedničkoj europskoj valuti. No, kako podsjeća Euractiv, više je poljskih dužnosnika u posljednje vrijeme izjavilo da su ti planovi zasad na čekanju, dok se, primjerice, euroskeptični češki predsjednik Vaclav Klaus založio za trajno izuzeće njegove zemlje iz eura.