Hrvatski premijer Andrej Plenković održao je govor pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, na 77. zasjedanju ove svjetske organizacije.

“Okupili smo se ove godine dok se događa brutalan rat u Europi. Ruska agresija prema Ukrajini dovela je ljudskih patnji, rijeke izbjeglica, uništenja civilne infrastrukture i ratnih zločina.

Posljednje najave o djelomičnoj mobilizaciji u Rusiji, pripreme za organizaciju referenduma u okupiranim dijelovima Ukrajine, prijetnje nuklearnim oružjem nove su opasne eskalacije,

Dok Ukrajinci pate, posljedice ruske agresije osjećaju se na globalnoj razini. Stoga se ruska agresija i mora osuditi diljem svijeta”, poručio je Plenković, prenosi HRT.

Suprotno prognozama, Hrvati su uspjeli

Podsjetio je da je prije tri desetljeća Hrvatska bila u sličnoj situaciji.

“Suočili smo se s agresijom, gotovo trećina našeg teritorija bila je okupirana. Morali smo se boriti za međunarodno priznanje, a imali smo i embargo na oružje. Hrvatski narod zna što je biti napadnut i što je potrebno da se obrani domovina. Suprotno svim prognozama, Hrvati su uspjeli.

Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti i donator humanitarne pomoći diljem svijeta. Popularna turistička destinacija i zemlja koja proizvodi najbrži električni automobil na svijetu. Uspjeh je moguć ako ste odlučni i imate viziju budućnosti”, ističe premijer.

Dodao je da je zbog našeg iskustva Hrvatska odmah pružila pomoć Ukrajini: političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu.

“Napraviti drugačije bila bi izdaja principa i vrijednosti koje su nam drage. Posebno što se tiče poštivanja ljudskih prava i zaštite stanovništva od užasnih zločina. Ovaj put su se Europa i njeni partneri udružili kako bi se suprotstavili agresiji, pokazali solidarnost i jačali vlastitu otpornost.

U listopadu ćemo to zajedništvo još jednom istaknuti u Zagrebu, kad se Hrvatska priprema ugostiti svoj prvi parlamentarni samit Krimske platforme”, rekao je.

Između autokracije i demokracije naš izbor je jasan

Kada smo se počeli oporavljati od koronavirusa, rat u Ukrajini je drastično promijenio i sigurnosnu i energetsku situaciju u Europi, rekao je, te dodao da države ne smiju biti taoci zbog pitanja dostupnosti energenata i hrane.

Dotaknuo se i pitanja klimatskih promjena.

“Radit ćemo zajedno sa svojim partnerima kako bismo osigurali stvaranje tolerantnije, zelenijeg i pravednijeg društva u kojemu nitko neće biti izostavljen”, poručuje.

Potom je istaknuo da su današnje demokracije ugrožene i izvan i unutar političkih sustava: “Na raskrižju između autokracije i demokracije, naš bi izbor trebao biti jasan”.

Pozvao je da se nađe globalno rješenje za cijenu plina: “Cijena prijeti našim kućanstvima i našim ekonomijama”.

Osvrnuo se i na situaciju s Hrvatima u susjednoj BiH. Pozvao je visokog predstavnika Christiana Schmidta da djeluje kako bi se osigurala jednakost sva tri naroda te održali legitimni i legalni izbori.