Perspektiva za mlade generacije, energetska sigurnost, rješavanje pitanja ilegalnih migracija ključni su za očuvanje demokracije, istaknuo je u ponedjeljak u Strasbourgu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Mladim generacijama potreban je dokaz da demokracija funkcionira u njihovu korist. Bilo da je riječ o stambenom pitanju ili prilikama za zapošljavanje, naše demokracije moraju osigurati ekonomsku sigurnost, socijalnu pravdu i stvarne mogućnosti za sudjelovanje”, rekao je Plenković u svom govoru na Svjetskom forumu za demokraciju, koji se održava u Vijeću Europe.

Tema ovogodišnjeg foruma je “Raskid ili obnova? Demokratska sigurnost za budućnost. Unapređivanje novog demokratskog pakta za Europu”.

Plenković je glavni govornik na forumu koji se održava na 30. obljetnicu prijema Hrvatske u Vijeće Europe, organizacije za zaštitu ljudskih prava na europskom kontinentu, koja okuplja 46 zemalja. Hrvatska je članica od 6. studenoga 1996. godine.

Plenković je rekao da je energetska sigurnost ključna za otpornost demokracija.

“Činjenica je da, kada grijanje, prijevoz i proizvodnja postanu preskupi, životni standard pada, raste nesigurnost, a povjerenje u institucije slabi.

Ta nesigurnost može potaknuti populizam i političku radikalizaciju, osobito u zajednicama koje ovise o automobilima i koje su ranjive na rast cijena goriva”, rekao je hrvatski premijer, dodajući da Europa mora zaštiti kupovnu moć svojih građana, istodobno ulagati u čistu energiju, zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, kako bi smanjila svoju ranjivost na cjenovne šokove i na dobavljače koji energiju koriste kao sredstvo prisile.

Dodao je da je kroz njegova tri mandata na čelu hrvatske vlade očuvanje socijalne kohezije ostalo temeljno načelo.

“Upravo zahvaljujući solidarnosti i mjerama kojima smo ublažili rast troškova energije i goriva, osigurali smo zaštitnu mrežu u kriznim vremenima, jamčeći da nitko – baš nitko – ne bude zapostavljen. Time smo ojačali našu demokraciju, ne posežući pritom za demagoškim prečacima”, rekao je Plenković.

Kazao je da su ilegalne migracije tijekom proteklih desetljeća najviše utjecale na europske demokracije.

“Nijedan drugi politički događaj – poput migracijske krize iz 2015. i 2016. godine – nije toliko promijenio politički krajolik diljem europskih država.

Stoga moramo jasno shvatiti da postoje granice onoga što mi, kao države ili organizacije, možemo učiniti u pogledu solidarnosti”, rekao je.

Dodao je da unutar unutar Europskog vijeća, tijela koje okuplja čelnike država članica EU-a, postoji vrlo malo volje da se dopusti nastavak nezakonitih migracijskih tokova prema europskim zemljama.

“Štoviše, vjerujem da će se ta politika s vremenom dodatno postrožiti”, rekao je.

Za očuvanje demokracije naveo je tri prioriteta: jačanje multilateralizma, pomirenje i trajna sigurnost koji se moraju graditi na istini, te povjerenje javnosti koje se mora temeljiti na rezultatima.

“Pomirenje i trajna sigurnost moraju se graditi na istini. U našem neposrednom susjedstvu, što znači u Hrvatskoj, na zapadnom Balkanu, održiva stabilnost zahtijeva poštivanje vladavine prava, odbacivanje veličanja ratnih zločinaca i iskreno suočavanje s prošlošću”, rekao je Plenković, ističući da Hrvatska snažno podržava europsku perspektivu naših susjednih zemalja kao vjerodostojan put do pune demokratske transformacije i ekonomskog prosperiteta.

Rekao je da se proces proširenja EU-a mora temeljiti na zaslugama, provedbom konkretnih reformi i na zajedničkim europskim vrijednostima.

Istaknuo je da je brutalna agaresija Rusije na Ukrajinu udarila u temelje međunarodnog poretka i načela na kojima je godinama počivao.

“Hrvatska vrlo dobro zna što se događa kada se međunarodno pravo krši, ne poštuje i ignorira te što je potrebno za obranu vlastitog teritorija i slobode”, rekao je ističući da podrška Ukrajini ostaje nepokolebljiva, unatoč “nekim disonantnim tonovima unutar okvira Europskog vijeća”.

Kazao je da se mora inzistirati na odgovornosti za ratne zločine. Upozorio je da dezinformacije i hibridne prijetnje potkopavaju izborni integritet.

“Nejednakosti i dalje postoje, a dezinformacije i hibridne prijetnje potkopavaju izborni integritet, neovisne institucije i vladavinu prava.

Parlamentarni nadzor, neovisni sudovi i slobodni mediji nisu prepreke našoj sigurnosti. Oni su među stvarima koje zapravo želimo zaštititi.

To je bit demokratske sigurnosti”, rekao je, dodajući da brze tehnološke promjene stvaraju nove prilike za sve nas, ali istovremeno donose i očito nove rizike za demokraciju.

Rekao je da je primanje Hrvatske u Vijeće Europe simbolizirao njezin povratak “kući u europsku obitelj”.

“Danas, 30 godina kasnije, Hrvatska je članica Europske unije, NATO-a, eurozone, schengenskog prostora i uskoro će postati članica OECD-a.

Naše putovanje nije bilo ni kratko ni lako, ali pokazuje temeljnu istinu da je demokratska transformacija, potkrijepljena političkom voljom i odlučnošću da se ispune visoki standardi, snažan temelj sigurnosti, otpornosti i napretka”, rekao je dodajući da za “nas poštivanje Europske konvencije o ljudskim pravima i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava nisu samo pravne obveze, nego i izrazi naše zajedničke europske odgovornosti”.