Na klimatskom skupu COP27 u egipatskom Šarm El Šeiku stiglo je više od 120 državnih čelnika, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića

“Raspravljamo o klimatskim promjenama i nužnosti međunarodne suradnje u novim geopolitičkim okolnostima.

Hrvatska nastavlja ulagati u obnovljive izvore energije i provodi zelenu tranziciju. Dužnost nam je štititi Zemlju i prirodne ljepote za buduće generacije”, poručio je Plenković.

U Egiptu na @COP27P raspravljamo o klimatskim promjenama i nužnosti međunarodne suradnje u novim geopolitičkim okolnostima. 🇭🇷 nastavlja ulagati u obnovljive izvore energije i provodi zelenu tranziciju. Dužnost nam je štititi Zemlju i prirodne ljepote za buduće generacije. pic.twitter.com/bpCOzryDOh

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 7, 2022

Svijet ima dvije opcije – pakt o klimatskoj solidarnosti ili pakt o kolektivnom samoubojstvu, upozorio je u ponedjeljak glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.

Guterres je u govoru u sinajskom Šarm El Šeiku kazao kako se svijet opasno približava točki bez povratka koja će klimatske promjene učiniti nepovratnima, a da se čovječanstvo „na autocesti prema klimatskom paklu kreće s nogom na papučici gasa“.

U svom govoru punom upozorenja Portugalac je naglasio kako je „dobra vijest“ da svijet ima znanje, financije i tehnološka sredstva za borbu protiv klimatskih promjena te da prilika još nije propuštena.

Ono što je potrebno u „ključnom desetljeću”, u kojem će bitka s klimatskim promjenama biti “dobivena ili izgubljena”, veće su zajedništvo i međunarodna solidarnost, istaknuo je Guterres.

Rekao je kako je svijet suočen s mnogim krizama, no da ona klimatska zbog toga ne smije biti gurnuta u drugi plan, posebice jer je velik dio aktualnih sukoba povezan s „klimatskim kaosom“.

„Rat u Ukrajini razotkrio je velik rizik naše ovisnosti o fosilnim gorivima“, naglasio je.

Guterres je stoga pozvao na „povijesni“ pakt između razvijenih i ekonomija u razvoju.

„Ili će biti pakt o klimatskoj solidarnosti, ili onaj o kolektivnom samoubojstvu“, dramatičan je bio glavni tajnik UN-a.

#COP27 pic.twitter.com/iNwHDddmcR

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 7, 2022

Predloženi pakt o klimatskoj sigurnosti sastojao bi se od dodatnih obaveza država prema redukciji emisija te ubrzavanje energetske tranzicije zemalja u razvoju kroz pomoć bogatijih nacija i međunarodnih financijskih institucija.

Guterres poziva na prekid ovisnosti o fosilnim gorivima i izgradnje elektrana na ugljen u zemljama OECD-a do 2030., a u ostatku svijeta do 2040. godine.

Izdvojio je dva najveća svjetska gospodarstva, Kinu i SAD, kao zemlje s „posebnom odgovornošću“ da se taj pakt ostvari.

Kineski predsjednik Xi Jinping ne dolazi u Egipat, dok američki predsjednik Joe Biden stiže nakon izbora na sredini mandata koji se održavaju u utorak i na kojima bi kontrolu nad dva doma Kongresa mogli preuzeti republikanci neskloni međunarodnoj klimatskoj akciji.

Svijet se nada da će se dvojica čelnika susreti na marginama sastanka G20 koji će održati na Baliju i od tamo poslati pozitivan signal na skup u Egiptu koji završava nekoliko dana kasnije.

Guterres je naglasio kako se treba vratiti povjerenje između zemalja sjevera i juga, a da vodstvo u klimatskoj akciji trebaju preuzeti upravo države G20.

Glavni tajnik rekao je i kako svijet mora shvatiti „surovu istinu“ da su posljedice klimatskih promjena već tu, pa je pozvao da se pitanje mehanizma ‘gubitka i šteta’, o kojem će se raspravljati na ovogodišnjem skupu, više ne „gura pod tepih“ jer je to „moralni imperativ“.

Riječ je o zasebnom fondu čiji bi cilj bio pomagati državama za nošenje s posljedicama klimatskih promjena, „onih koje su im najmanje pridonijele“.

Guterres je u svom govoru pozvao i na stvaranje univerzalnih sustava ranih upozorenja na klimatske katastrofe unutar pet godina, kao i na oporezivanje ekstraprofita naftnih kompanija kako bi se taj novac preusmjerio u klimatske akcije.

Ministar Filipović: Hrvatska podržava mehanizam ‘gubitka i štete’

Hrvatska u okviru raspoloživih sredstava podržava pokretanje mehanizma ‘gubitka i štete’ kojim bi se financijski pomagalo državama pogođenima klimatskim promjenama, rekao je ministar gospodarstva Davor Filipović koji je dio hrvatske delegacije na klimatskom skupu UN-a u Egiptu.

„Hrvatska u skladu s onim što je podržala EU, podržava da se svim zemljama koje su imale velike štete uzrokovane klimatskim promjenama pomogne u okviru raspoloživih sredstava te da se dio njih uloži u prevenciju“, rekao je ministar u egipatskom gradu Šarm El Šeiku gdje se održava COP27.

Koncept ‘gubitka i šteta’ (Loss and damage) referira se na štete koje klimatske promjene već čine u državama diljem svijeta, poput rasta razine mora, prenosi Reuters.

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena dosad se usredotočilo na smanjivanje štetnih emisija, a oko trećina sredstava odlazila je na projekte koji će zajednice učiniti otpornijima na klimatske katastrofe.

Mehanizam ‘gubitaka i šteta’ bio bi drugačiji jer bi kompenzirao troškove koje države ne mogu izbjeći ili se na njih „adaptirati“. To je pitanje prvi put stavljeno na dnevni red na ovogodišnjem COP-u, ali se oko njega očekuju prijepori.

Filipović je kazao kako je hrvatski doprinos borbi protiv klimatskih promjena, između ostalog, usvajanje zakonodavnog paketa EU-a ‘Spremni za 55%’ kojem je cilj smanjenje emisija bloka za najmanje 55 posto do 2030. godine.

Hrvatska energetski obnavlja zgrade, modernizira prometnice, posebno željeznice, te je “spustila PDV na ‘solare’ na nula posto kako bi se dodatno išlo u smjeru obnovljivih izvora“, dodao je ministar gospodarstva.

Osnovana skupina za kontrolu ispunjenja obećanja o prekidu deforestacije

Više od 25 država u ponedjeljak je na klimatskom skupu COP27 u Egiptu osnovalo grupaciju unutar koje će se međusobno nadzirati poštuju li obećanje o prekidu deforestacije 2030., najavivši pritom i milijarde dolara pomoći za spašavanje šuma.

Prvi susret novog partnerstva kojim predsjedaju Gana i SAD održao se godinu dana nakon što je više od 140 svjetskih čelnika u Glasgowu obećalo stati na kraj deforestaciji do kraja desetljeća.

Od tada nije zabilježen veći napredak jer je samo nekoliko država uvelo strože kontrole deforestacije.

Nova skupina uključuje Japan, Pakistan, Republiku Kongo, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje koje ukupno imaju 35 posto svjetskih šuma. Planiraju se sastajati dva puta godišnje, prenosi Reuters.

Skupini se nisu pridruži Brazil, dom amazonske prašume te Demokratska Republika Kongo čije su goleme šume utočište ugroženih divljih životinja.

“Ovo partnerstvo ključni je idući korak za kolektivno ispunjenje tog obećanja i pomoć u održavanju cilja ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva”, rekao je u Britanac Alok Sharma, predsjedavajući prošlogodišnjim COP-om u Glasgowu.

Skupina je priopćila da je do sada isplaćeno oko 22 posto od 12 milijardi dolara javnog novca obećanog za šume do 2025. godine, odobrenih u Škotskoj.

Njemačka je ove godine rekla da će udvostručiti svoje financiranje za šume na 2 milijarde eura 2025. godine. Privatne tvrtke najavile su 3,6 milijardi dolara dodatnih sredstava.