Ukrajinska je policija u četvrtak ujutro izbacila proruske prosvjednike iz zgrade područne državne uprave u Donjecku, rusofonskom gradu na istoku te bivše sovjetske republike i privela 75 osoba u toj akciji
MOSKVA/DONJECK – Jedan od glavnih ukrajinskih političkih dužnosnika, bivši svjetski prvak u boksu Vitalij Kličko u četvrtak je ocijenio da je odluka parlamenta Krima da traži pripojenje ukrajinskog poluotoka Rusiji velika provokacija.
To je “velika provokacija i neustavno je”, rekao je Kličko novinarima u Dublinu gdje sudjeluje na kongresu Europske pučke stranke (EPP) kao i Julija Timošenko, bivša ukrajinska premijerka.
“Ukrajina mora biti neovisna zemlja. Ovo što se događa u vezi Krima je provokacija”, dodao je.
Jednoglasne odluke krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji i o tome održi referendum za 10 dana dramatično su zaoštrile krizu u Ukrajini.
Vitalij Kličko i Julija Timošenko se trebaju obratiti zastupnicima Europske pučke stranke (EPP). Europska pučka stranka (EPP) se sastala na kongresu u četvrtak i petak u Dublinu kako bi pokrenula kompanju za europske izbore u svibnju i imenovala svog kandidata koji će naslijediti predsjednika Europske komisije Jose Manuel Barrosa.
Bivši premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker je favorit pred Francuzom Michelon Barnierom, sadašnjim europskim povjerenikom za financije.
Čeka se referendum
Krimski je parlament u četvrtak donio jednoglasnu odluku o pripojenju Rusiji, javila je agencija RIA, a prema istom izvoru tu bi odluku trebali na referendumu 16. ožujka potvrditi stanovnici toga ukrajinskog poluotoka.
Zamjenik predsjednika krimske vlade Rustan Temirgalijev najavio je, kako prenosi RIA, da će se birači na referendumu odlučivati između dva pitanja. »Prvo je, jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalni subjekt? Drugo pitanje glasit će, jeste li za obnovu ustava Krima iz 1992. godine?«, rekao je Temirgalijev.
Ustav iz 1992. definira Krim kao dio Ukrajine. Krimski je parlament u četvrtak jednoglasno podupro odluku o pripajanju Rusiji, javila je RIA. Zastupnici su glasovali da Krim »pristupi Ruskoj Federaciji s pravima subjekta Ruske Federacije«.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov potvrdio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin obaviješten o toj odluci.
Neidentificirani muškarci u vojnim odorama spriječili su promatračku misiju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da uđe na ukrajinski poluotok Krim, izjavio je poljski ministar obrane Tomasz Siemoniak.
»Misija je zadržana, oni ne mogu ići dalje. Sletjeli su u Odesu i automobilom su putovali prema poluotoku Krimu, ali su ih zaustavili neidentificirani muškarci u vojnim odorama«, rekao je Siemoniak novinarima.
Misija je zadržana na pristupnoj cesti prema Krimu koji su zauzeli ruski vojnici.
Po njegovim riječima, moguće je da će promatračima biti omogućeno da se vrate otkuda su došli, ali na Krim ne mogu ići. U misiji OESS-a su dva poljska vojna časnika.
Jednoglasne odluke krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji i o tome održi referendum za 10 dana dramatično su zaoštrile krizu u Ukrajini. NATO je pozvao Rusiju u četvrtak da povuče u baze svoje vojnike razmještene na Krimu, potvrđujući potporu teritorijalnom integritetu Ukrajine.
»Ova kriza ne tiče se samo Ukrajine već ima ozbiljne implikacije za sigurnost i stabilnost euroatlantskog područja. Jasno je da smo suočeni s najozbiljnijom prijetnjom europskoj sigurnosti od završetka Hladnog rata«, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rassmusen. »Iznad svega pozivamo Rusiju da se pridržava međunarodnih obaveza i zaustavi vojnu eskalaciju na Krimu. Pozivamo Rusiju da povuče svoje snage u baze i suzdrži se od miješanja na ostatku teritorija Ukrajine«, dodao je on.
Ukrajinska je policija u četvrtak ujutro izbacila proruske prosvjednike iz zgrade područne državne uprave u Donjecku, rusofonskom gradu na istoku te bivše sovjetske republike i privela 75 osoba u toj akciji, doznaje se od policijskog izvora.
Nakon akcije, stotinjak prosvjednika okružilo je zgradu koju su u ponedjeljak bili zauzeli protivnici nove proreuropske vlade u Kijevu, tražeći približavanje Moskvi.
Donjeck, izborna jedinica svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, nalazi se u Donbasu (Donjecki bazen), bogatom ležištima ruda, nekoliko desetaka kilometara od ruske granice.
Vlasti su još u srijedu preuzele nadzor nad zgradom područne državne uprave koju su evakuirali uz obrazloženje da su primili dojavu o podmetnutoj bombi, ali su nakon nekoliko sati ponovo morali popustiti pod novim naletom prosvjednika.
Organiziranje referenduma na Krimu o pripajanju poluotoka Rusiji bez konzultacija s Kijevom predstavljalo bi kršenje međunarodnog prava, upozorio je u četvrtak Washington.
»SAD smatra da svaku odluku o Krimu mora donijeti vlada u Kijevu«, kazao je visoki američki dužnosnik.
»Ne može postojati situacija u kojoj je legitimno izabrana vlada neke zemlje isključena iz procesa odlučivanja glede nekih dijelova te zemlje. Očito se radi o kršenju međunarodnog prava«.
Ukrajina »je zemlja s jasno određenim granicama i u krajnjem slučaju jedino Ukrajinci mogu odabrati svoju političku budućnost«, rekao je dužnosnik.
Svaki put kad bi zauzimali zgradu u kojoj je ured guvernera, prorusi bi izvjesili ruske zastave umjesto ukrajinskih.
Imenovali su svog »guvernera«, Pavela Gubarjeva, ne priznajući ovlasti Sergija Taruta, kojeg su imenovale nove proeuropske vlasti u Kijevu. Ukrajinsko glavno državno odvjetništvo objavilo je u srijedu da počinje istragu o Gubarjevu zbog »povrede teritorijalne cjelovitosti«.
Gubarjev je nakon napada u četvrtak ujutro rekao da je na slobodi. »U svom stanu sam«, rekao je u telefonskom razgovoru.
Istodobno su pristaše teritorijalne cjelovitosti te bivše sovjetske republike u srijedu navečer uspjeli okupiti desetak tisuća ljudi na Lenjinovu trgu.
Nakon skupa izbila je svađa u kojoj je sudjelovalo više desetaka pristaša obiju strana koje je policija zatim uspjela razdvojiti.
Odluka krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji nelegalna je i Krim je bio, jest i bit će dio Ukrajine, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
»To je nelegalna odluka. Taj tzv. referendum nema pravnog temelja i zato tražimo od ruske vlade da ne podržava separatističke snage u Ukrajini. Krim je bio, jest i ostat će dio Ukrajine«, rekao je Jacenjuk na konferenciji za novinare u Bruxellesu, gdje se sastao s čelnicima EU-a, koji su se okupili na izvanrednom summitu posvećenom ukrajinskoj krizi.
Rekao je da su ukrajinske snage više puta bile provocirane da koriste silu, ali da su ostale suzdržane jer nisu htjele nasjesti na ruski scenarij.
Nova ukrajinska vlast računa na oligarhe u suprostavljanju separatističkim prosvjednicima u rusofonim industrijskim regijama na istoku Ukrajine nakon što su izgubili kontrolu nad Krimom.
Sergej Taruta (58) šef Industrijske unije Donbasa, čije je bogatstvo časopis Forbes procijenio na 600 milijuna dolara, postao je nedavno guverner regije Donjecka, uporišta svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča gdje traju nemiri nakon raspoređivanja ruskih snaga na Krimu krajem veljače.
Njegovo imenovanje podržava Rinat Ahmetov, najbogatiji Ukrajinac, koji je glavni financijaš Stranke regija Viktora Janukoviča.
Vrlo utjecajan u Donjecku, Ahmetov je pozvao na očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i ocijenio »neprihvatljivom« uporabu sile izvana.
Igor Kolomojski (51) suvlasnik moćnog holdinga Privat (banke, metalurgija), jedan od čelnika ukrajinske židovske zajednice s 2,4 milijardi dolara, postao je guverner regije Dnjepropetrovska.
»Oligarsima je u intersu sačuvati suverenitet Ukrajine. Pod Putinovom vlasti oni bi izgubili moć i svoje poslove«, objasnio je politički stručnjak Taras Berezovec, prenosi AFP.
Čim su imenovani, dvojica milijardera su objasnila da su prihvatili mjesta guvernera kako bi se suprostavili planu Moskve da zauzme jug i istok Ukrajine.
»Separatizam neće proći kroz Dnjepropretrovsk«, izjavio je Kolomojski.
»Putin nije normalan, poludio je tijekom svoje misije uspostave ruskog carstva. To bi moglo izazvati katastrofu na svjetskoj razini«, naglasio je Kolomojski kojeg je ruski predsjednik nazvao »smećem i ništarijom«.
»Ali, u svakom slučaju, dođe li do daljnje esklalacije, ukrajinska vlada i vojska djelovat će u skladu s ustavom i zakonom. Spremni smo štiti našu zemlju, iako postoji velika neravnoteža u pogledu vojne snage Ukrajine i Rusije. Ali, imamo duh, to je duh ukrajinske revolucije i duh slobode«, rekao je Jacenjuk.
Jacenjuk je istaknuo kako je njegova vlada odlučna rješavati krizom mirnim, diplomatskim sredstvima. Zatražio je da se ruski vojnici povuku u vojarne te da ruska vlada ne podržava nelegitimnu vladu na Krimu, da pristane na pregovore o mirnom rješenju te da poštuje svoje međunarodne obveze.
Spomenuo je da je Ukrajina ispunila svoj dio obveza koje iz proizlaze iz Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. kojim se Ukrajini jamči teritorijalna cjelovitost i neovisnost u zamjenu za nuklearno razoružanje. Budimpeštanski memorandum potpisale su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Rusija.
»Mi smo svoj dio obveza ispunili«, rekao je Jacenjuk.
Dodao je da njegova vlada nije proturuska, nego proukrajinska i da je spremna spremna na ravnopravnu suradnju s Rusijom, ali da ne želi biti u podređenom položaju.
Ukrajinski premijer je izrazio spremnost da potpiše sporazum o pridruženom članstvu koji je EU ponudila Ukrajini i koji je odbio potpisati svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič
