Slovenski socijaldemokrati u subotu biraju novog predsjednika

Pahor, gubitnik koji ne priznaje poraz

Denis Romac

Iako se činilo da je pred Pahorom još jedna laka pobjeda nakon izjava zbog kojih su mu Ljubljana i stranački podmladak odrekli potporu čini se da bi njegov reizbor bio ravan čudu



Ništa Boruta Pahora nije moglo odgovoriti od namjere da u subotu na stranačkoj konvenciji krene u osvajanje još jednog mandata na čelu slovenskih socijaldemokrata, ni činjenica da je prije pola godine doživio katastrofalan poraz na parlamentarnim izborima,  a ni podatak da je među socijaldemokratima sve više onih koji misle da je Pahorovih 15 godina na čelu socijaldemokrata bilo previše i da je sada jednostavno došlo vrijeme da – ode.


Uz njega  za čelno mjesto stranke natjecat će se ministar obrazovanja u Pahorovoj vladi i stranački ideolog Igor Lukšič te Patrick Vlačič, bivši ministar prometa. I jedan i drugi spadaju u najprepoznatljivija stranačka lica, a Lukšič čak već nekoliko godina figurira i kao Pahorov neformalni nasljednik.


Lijeva skretanja


Subotnja konvencija socijaldemokrata zapravo je nastavak previranja u redovima socijaldemokrata, koji su jednim dijelom i doveli do pada Pahorove vlade i prijevremenih izbora lani u prosincu.




Iako se sve donedavno činilo da je pred Pahorom još jedna laka pobjeda, Pahor je svojim izjavama u posljednje vrijeme izazvao veliko nezadovoljstvo u stranačkim redovima – i zbog kojih su mu najveća organizacija stranke u Ljubljani i stranački podmladak već odrekli potporu – sada se čini da bi njegov reizbor bio ravan čudu.


O novom predsjedniku na kongresu u Kočevju odlučuje skoro 400 delegata, od kojih tri četvrtine dolaze s terena, a ostatak iz stranačkih foruma, tako da je nemoguće predvidjeti kako će se izjasniti.


Pahor stranku preuzima od Janeza Kocijančiča u drugoj polovici devedesetih, kada je osvajala manje od deset posto glasova. Upravo je Pahor svojom osobnom popularnošću zaslužan za stalni rast stranke koji je uslijedio, kao i nevjerojatnu pobjedu na izborima 2008. godine, kada socijaldemokrati prvi put poslije osamostaljenja osvajaju premijersku funkciju.


Pahor je bio novo lice stranke, koja se željela distancirati od komunističkog nasljeđa, premda je i sam Pahor u bivšem sistemu bio najmlađi član Centralnog komiteta slovenskih komunista. Pahor je slovenski odraz Trećeg puta.


Opsjednut je ujedinjavanjem nacije, »nacionalnim interesima« i prevladavanjem podjela na ljevicu i desnicu. Oponenti mu zamjeraju da se distancirao od istinske socijaldemokracije, prihvatio neoliberalizam te da je politiku pretvorio u (samo)promociju i (samo)prezentaciju, bez pravog sadržaja.


Iako je  još  2005. tvrdio da se više neće kandidirati za čelnu funkciju u stranci, nije uspio održati obećanje, iako je jedini izborni gubitnik koji nije otišao sa scene.


Katarina Kresal i Gregor Golobič, s kojima je Pahor bio u vladajućoj koaliciji, već odavno su napustili politiku, pa čak je i Janša po formalnom izbornom porazu dao stranačkim tijelima mandat na raspolaganje. Jedino se Pahor ne da. Za svoju odluku nudi osebujno objašnjenje: bez njega bi, tvrdi, izborni poraz bio još teži.


Sukob s Kučanom


Vlastitu stranku Pahor je pretvorio u zarobljenika vlastitog kulta ličnosti. Poput mesije, uvjeren je kako bi njegov odlazak značio i potpuni potop stranke te gubitak njezine autonomije. Naime, već godinu dana bjesni sukob Pahora s Milanom Kučanom, utjecajnim bivšim predsjednikom države u dva mandata, koji nije skrivao nezadovoljstvo Pahorovim odlukama i načinom vođenja vlade.


U jednom trenutku, kada su prijevremeni izbori već bili raspisani, čak ga je pokušao nagovoriti da se povuče i prepusti vodstvo novom čovjeku, uvjeren da vodi stranku u težak izborni poraz. Kako je Pahor odbio Kučanovu ponudu, nagovorio je Zorana Jankovića na kandidaturu, no ovaj iznenađujuću izbornu pobjedu nije uspio pretvoriti i u premijerski mandat, koji je morao prepustiti Janši.


Stoga neki u Sloveniji i ove stranačke izbore smatraju nastavkom obračuna Pahora s »Kučanovim klanom«, pri čemu u taj klan svrstavaju i Lukšiča i Vlačiča, za koje vjeruju da će biti kooperativniji prema Kučanu od »odmetnutog« Pahora.


Utrkom za predsjednika stranke Pahor je ujedno započeo i kampanju za jesenske predsjedničke izbore, na kojima će gotovo sigurno sudjelovati, premda još nije službeno potvrdio ni da će se kandidirati.


Ovih je dana kritizirao aktualnog predsjednika Danila Türka  da ne zna nadahnuti Slovence u borbi s krizom, iako je Türk favorit predsjedničke utrke čak i među socijaldemokratskim biračima. Prema jednoj nedavnoj anketi čak 52 posto socijaldemokratskih birača glasat će za Türka, dok bi tek 36 posto stranačkih simpatizera biralo Pahora.