Alarmantno stanje

Ovo su najugroženije životinje na svijetu. Čak ni najbrža među njima ne uspijeva pobjeći od prijetnje nestanka

Sanda Milinković

Foto: iStock

Foto: iStock

Udruge za zaštitu okoliša upozoravaju da je azijski gepard kritično ugrožena životinjska vrsta kojoj prijeti izumiranje zbog suše, lova, uništavanja staništa i oskudice hrane...



Samo 12 azijskih geparda ostalo je u divljini u Iranu u usporedbi s oko 50 jedinki koliko ih je ondje živjelo 2017. godine, upozorio je nedavno tamošnji zamjenik ministra zaštite okoliša Hasan Akbari, ocijenivši situaciju vrlo kritičnom jer je riječ o ugroženoj životinjskoj vrsti kojoj prijeti izumiranje.


»Trenutačno na području Irana imamo samo devet mužjaka i tri ženke azijskog geparda u usporedbi sa stotinu jedinki koliko ih je ovdje živjelo 2010. godine. Mjere koje smo poduzeli da bismo povećali njihovu zaštitu i potaknuli razmnožavanje, ali ni postavljanje putokaza i prometnih znakova, nisu bili dostatni da bismo smanjili njihovu ugroženost«, rekao je Akbari novinskoj agenciji Tasnim.



Udruge za zaštitu okoliša kažu da je najbrža kopnena životinja na svijetu, koja može postići brzinu od 120 km na sat, žrtva suše, pretjeranog lova, uništavanja staništa i oskudice hrane, a mnoge pregaze automobili, osobito u pustinji u središnjem dijelu Irana gdje obično obitavaju.


Azijski gepard je kritično ugrožen, Foto: iStock


Preostala staništa




Iransko društvo za zaštitu geparda objavilo je da su danas jedina preostala staništa ovih veličanstvenih divljih mačaka Utočište za divlje životinje Miandasht i Rezervat biosfere Touran na sjeveroistoku Irana. Azijski gepardi nekoć su živjeli na travnjacima Indije, Pakistana, Rusije i Bliskog istoka, ali su i ondje u potpunosti istrijebljeni. Preostala ih je samo šačica u Iranu. Ova se vrsta geparda malo razlikuje od one koja nastanjuje dijelove južne Afrike, ali su praktički nestali iz sjeverne Afrike i Azije.



Podvrsta Acinonyx jubatus venaticus, poznatija kao azijski gepard, kritično je ugrožena, upozorila je i Međunarodna unija za očuvanje prirode. International Union for the Conservation of Nature (IUCN) stavila ih je na svoju Crvenu listu ugroženih životinja pod »osjetljive«, ali znanstvenici apeliraju da im se status promjeni u »ugrožene« jer se u Sjevernoj Africi i Aziji već smatraju »kritično ugroženima«. Ovo je već drugi put da su se gepardi vratili na listu ugroženih vrsta, a glavni razlozi su klimatske promjene, krivolov i uništavanje njihovih staništa te genetika geparda zbog koje imaju vrlo nisku stopu reproduktivnog uspjeha.



Iran, jedna od posljednjih zemalja na svijetu u kojoj životinje žive u divljini, godine 2001. započeo je program zaštite koji podupiru i Ujedinjeni narodi. Nogometna reprezentacija je 2014. godine svoje dresove ukrasila slikama azijskog geparda u povodu Svjetskoga nogometnog prvenstva.


Amurski leopard ili Sibirski leopard, Foto: iStock


Spas u kamuflaži


Fritillaria delavayi je biljka koja živi na kamenitim padinama kineske planine Hengduan. Lokalno stanovništvo je godinama iskorištava za potrebe tradicionalne medicine, a zbog učestalog branja ova je biljka počela razvijati vlastitu samoobranu ne bi li se skrila od ljudskih pogleda. I ruku.



Počela se kamuflirati da bi imala veće šanse za preživljavanje tako što je svoju zelenu boju kojom se isticala u kamenitom podneblju, zamijenila za sivkastu.



»Mnoge biljke koriste kamuflažu da se spase od biljoždera, ali ovdje vidimo kamuflažu koja je evoluirala kao odgovor na ljudske sakupljače«, stoji u studiji istraživača koji su shvatili da je razina kamuflaže kod biljaka povezana s razinom njihova branja, a ova se biljka svojom bojom sada potpuno stopila s okolinom, pokušavajući zaštiti i spasiti samu sebe.



O ovom nevjerojatnom slučaju kada čovjek toliko našteti biljnom svijetu da doslovce »pogura« nečiju evoluciju, izvještavali smo prema studiji kineskog Instituta za botaniku prije dvije godine.



Kada natjeramo jednu biljku da se doslovno sakriva od nas, što to govori o ljudima? Govori da svoje potrebe stavljamo ispred ostalih te da nemamo sluha za one koji se sami braniti ne mogu. A iako snalažljiva Fritillaria delavayi pokušava opstati skrivanjem od ljudi, postoje mnoge vrste koje ne mogu sakriti svoje rogove, pjege i prugice i stoga su na listi ugroženih životinjskih vrsta zahvaljujući čovjeku.


Crni nosorog, Foto: iStock



Brojne životinjske i biljne vrste u svijetu s godinama su izumrle. Iako nam se teško povezati s onima koje nismo nikada imali prilike vidjeti uživo ili makar u novijim dokumentarcima, itekako se možemo povezati s onima koje »znamo«.



I onda kada na popisu ugledamo najbržu kopnenu životinju na svijetu, geparda, moćnog tigra, veličanstvenog jaguara, slona… nešto se u nama slomi kada pomislimo na to da ih uživo možda nećemo niti moći vidjeti.



Brojki radi, IUCN-ova lista 2021. godine sačinjena je od 120.372 životinjske vrste koje trenutno prate, a od kojih su 8.404 vrste kritično ugrožene. Šokantno, zar ne?



Ugroženi su i ljenjivci, a u Panami je ostalo tek stotinu primjeraka vrste patuljastog ljenjivca. Populacija čitave vrste procjenjuje se na između 500 do 1.500 u svijetu, što je itekako malena brojka jedne vrste.


Kalifornijska pliskavica, Foto: iStock


 


IUCN-ov crveni popis

IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta ili kraće IUCN-ov crveni popis je popis ugroženih biljnih i životinjskih vrsta utemeljen 1963. godine. Najobuhvatniji je svjetski popis takve vrste. Obuhvaća globalni status zaštite biljnih i životinjskih vrsta. Popis je sastavljen prema točnim kriterijima radi vrednovanja rizika izumiranja tisuća vrsta i podvrsta. Ovi kriteriji su relevantni za sve vrsta u svim dijelovima svijeta.
Crveni popis dijeli vrste u devet kategorija:


1. Neprocijenjene vrste (Not Evaluated, NE) – vrsta nije još procijenjena i svrstana u kategoriju
2. Nedovoljnost podataka (Data Deficient, DD) – nema dovoljno podataka da bi se moglo točno ocijeniti stupanj ugroženosti
3. Najmanji stupanj zabrinutosti (Least Concern, LC) – vrste koje se ne kvalificiraju kao ugrožene ili blizu ugroženosti
4. Vrsta blizu ugroženosti (Near Threatened, NT) – vrste za koje postoji visoki rizik ugroženosti u bliskoj budućnosti
5. Osjetljiva vrsta (Vulnerable, VU) – vrste kod kojih postoji rizik od izumiranja
6. Ugrožena vrsta (Endangered, EN) – vrste kod kojih postoji visoki rizik od izumiranja
7. Kritično ugrožena vrsta (Critically Endangered, CR) – vrste kojima prijeti izravno izumiranje
8. Vrsta koja je izumrla u divljini (Extinct in the Wild, EW) – vrste od kojih jedine poznate jedinke žive u zatočenosti ili uzgoju
9. Izumrla vrsta (Extinct, EX) – nema sumnje da više nema nijedne jedinke vrste; vrsta više ne postoji

Ilegalna prodaja


Zabrinjavajući je podatak i da je brojka slonova u divljini tijekom proteklog desetljeća pala za više od 62 posto. Stručnjaci su procjenjivali da se dnevno ubije stotinu afričkih slonova i to od strane krivolovaca koji ih ubijaju zbog kljova, ali i mesa.



Znanstvenici procjenjuju da bi mogli ostati i bez velikog broja kraljevskih pingvina do 2100. godine zbog otapanja ledenjaka čime im se ugrožava njihovo stanište. Ako vam se ta godina čini dalekom, napisat ćemo da je to manje od 80 godina od sada.



Svoj bi dom, a mi vrstu, mogle izgubiti i neodoljive crvene pande kod kojih više od 50 posto ukupne populacije nastanjuje istočni dio Himalaja. Zato što im uništavamo drveće na kojem se gnijezde i bambus koji obožavaju, zato što često upadaju u naše zamke namijenjene drugim životinjama i zato što prodajemo kape i šešire od njihova krzna u Butanu, crvene pande sve su ugroženije.



Na svijetu trenutno postoji tek tri tisuće ugroženih tigrova jer su izgubili 95 posto svog nekadašnjeg staništa koje smo im uništili i degradirali pa izgradili ceste i raščistili šume. Osim toga, veliki je problem zatočeništvo jer je oko osam tisuća tigrova zatočeno u više od 200 centara diljem istočne i jugoistočne Azije. Uza sve to, tigrovi su na stalnoj meti krivolovaca jer se svaki njihov dio, od repa do brkova, može pronaći na ilegalnom tržištu.


Bornejski orangutan, Foto: iStock



Na tužnom popisu kritično ugroženih životinja nalazi se i orangutan, što je izrazito ironično jer ime njegove vrste znači »čovjek šume«. Ali šuma je sve manje, a orangutani najčešće stradavaju od lovaca jer su ubijani zbog hrane ili iz osvete kada kroče na nečije posjede u potrazi za hranom koje je u prirodi sve manje. Osim ovoga, na posebnoj su meti ženke s mladunčadi jer ljudi njezine bebe često uzimaju za kućne ljubimce, što je stravičan problem.



I indo-pacifička morska pliskavica nalazi se na popisu kritično ugroženih životinja, a ovaj inteligentni sisavac za stanište je odabrao rijeku Jangce. Ta je rijeka bila rijedak dom ovoj pliskavici i Baiji dupinima, ali 2006. godine uspjeli smo istrijebiti Baiji dupine pa nam je preostala još samo pliskavica. Nesretna pliskavica u kroničnom je nedostatku hrane, a očuvanju vrste ne pomaže niti prekomjerni izlov te zagađenje i promet brodova kroz rijeku.


Hrvatske vrste


Što smo ugrozili u Hrvatskoj? Naša se zemlja može pohvaliti predivnom prirodom koju su mnoge biljne i životinjske vrste prozvale svojim domom. Šarolika flora i fauna jedan su od zaštitnih znakova naše prirode, no i na domaćem terenu postoji nekoliko životinjskih vrsta koje su danas ugrožene.



Godine 2016. pisalo se o pet izumrlih životinjskih vrsta na području Hrvatske, a to su sredozemna medvjedica, europska vidrica, tekunica, sljepaš i meheljev potkornjak. Divokoza, dabar i ris smatrali su se regionalno izumrlima, ali ponovo su uneseni u Hrvatsku pa na nama ostaje da ih čuvamo i brinemo o njima.



Među ugrožene vrste u Hrvatskoj spadaju dobri dupin, dugonogi šišmiš, dugokrili pršnjak, sivi dugoušan te izolirana populacija kvarnerske krtice na sjevernom dijelu Cresa. U kategoriju rizičnih vrsta spadaju južni potkovnjak, blazijev potkovnjak te velikouhi šišmiš, dok su vjerojatno ugroženi kratkokljuni obični dupin, vidra, dinarski voluhar, širokouhi mračnjak, močvarni šišmiš, veliki večernjak, kolombatovićev dugoušan te gorski dugoušan.



U kategoriju potencijalno ugroženih vrsta spada 21 životinjska vrsta: već prije spomenuti divokoza, ris i dabar te zec.
Ugrožena vrsta u Jadranu je i morski konjic, nježno i dobroćudno morsko biće koje služi kao lak plijen nesavjesnih ronilaca i ostalih koji ih ne vide kao živa bića već kao suvenire s mora.



Zbog čestog sakupljanja morskih organizama kao što su školjke i ježevi, što su postupci koji se ponavljaju iz turističke sezone u sezonu, stvaramo negativne utjecaje kojima narušavamo prirodnu ravnotežu i bioraznolikost te ugrožavamo naše životinjske vrste.



Još jedan krivac koji ugrožava morske vrste je neselektivni i ilegalni ribolov, a posebno su ugroženi morski pas modrulj, tune i sabljarke.
Ugrožena je i plemenita periska koja je za svoj dom odabrala pjeskovito dno Jadrana, ali i koralji koji se često uništavaju ronjenjem, sidrenjem brodova i općom pomamom za nakitom izrađenim upravo od njih. Pogotovo crvenih.



Od 1995. godine zaštićen je i prstac koji se ne smije vaditi iz mora, ali to ne sprečava mnoge da završe na naslovnicama dnevnih novina i portala upravo zbog toga što su uspjeli okusiti prstace. Osim po novinama i portalima, nerijetko u ljetnim mjesecima viđamo i ekipu na društvenim mrežama kako se hvali ovim »zabranjenim« jelom.


Ponekad se krivci i uhvate, kao što je bio slučaj s turistom iz 2015. godine koji je u Puli uhvaćen s dvije periske, ali unatoč tome, postoji li uopće adekvatna kazna za uništavanje prirode koju nećemo moći ponovo vratiti?



Jedna od najugroženijih slatkovodnih riba je mekousna pastrva koja nastanjuje čiste i hladne krške vode bogate kisikom, a endem je srednjeg i južnog jadranskog slijeva. Osim riba, ugrožavamo i čestog stanovnika dalmatinskih vrtova – čančaru. Riječ je o kornjači koja je zakonom zaštićena životinja, a čiji dom i vrstu uništavamo izlovom, požarima i prodajom na crnom tržištu. Jedan od loših primjera je sjeverna Dalmacija gdje se ovi gmazovi uz voće i povrće, strancima pokušavaju prodati po cestama.



U posljednjih nekoliko mjeseci Državni inspektorat zabilježio je porast broja prijava građana koje ukazuju na možebitnu ugrozu strogo zaštićenih vrsta. Dio prijava se odnosio se ugrožavanje strogo zaštićenih vrsta kao što su plemenite periske i kornjače čančare te zavičajnih vrsta poput ježinaca.


Vukovi i risovi


U Hrvatskoj se drastično smanjuje i broj vukova te risova, vrsta koje su zaštićene od 1995. godine.
Glavni krivac za poražavajući podatak oko broja risova su loši uvjeti staništa, krivolov, bolesti, parenje jedinki u bliskom srodstvu i nedostatak njihovog prirodnog plijena.



Sive vukove se do devedesetih godina moglo pronaći samo u Gorskom kotaru i Lici, no kasnije im je brojnost počela rasti pa su viđani i u Dalmaciji.



Dobro nam je poznat i ugroženi bjeloglavi sup koji je izuzetno važan za očuvanje ravnoteže u prirodi. Ugroženi su najviše zbog toga što im ponestaje hrane zbog odumiranja domaćeg stočarstva, smetaju im stupovi od struje, često ih preplaše ljudi s barkama zbog kojih prerano i s nedovoljno iskustva završe u moru, a uznemirujući je podatak da stradavaju i od trovanja.



Početkom 20. stoljeća bjeloglavi supovi bili su rašireni gotovo na cijelom području Hrvatske, od Učke, Primorja, kvarnerskih otoka i Velebita, Biokova, pa čak i oko Dubrovnika i u Slavoniji, a danas se gnijezde samo na Cresu, Krku, Prviću i Plavniku pa se zbog toga njihova populacija zove kvarnerskom, informacija je koju smo doznali u razgovoru s Markom Modrićem, čuvarom prirode u Javnoj ustanovi Priroda, koji je za naš list prošle godine govorio upravo o ugroženosti ovih ptica.


Foto: Vedran Karuza



Iako ih ponekad shvaćamo zdravo za gotovo, stanemo se diviti ljepoti njihovih krila i prođemo dalje, u Hrvatskoj je ugrožena vrsta leptira močvarni plavac koji obitava na vlažnim livadama. Vrsta je ugrožena prvenstveno zbog zarastanja te isušivanja vlažnih livada te intenzivirane poljoprivrede i košnje.



U Hrvatskoj obitava i jedini podzemni školjkaš na svijetu, dinarski špiljski školjkaš koji je iz doba tercijara preživio sve do danas jer se sakrio u podzemlje. Već ionako ugrožena populacije ove vrste mogla bi postati još ugroženija zbog zagađenja podzemnih voda.


Popis kritično ugroženih životinja

Šumski slon (afrički)
Amurski leopard
Crni nosorog
Bornejski orangutan
Cross river gorila
Istočna nizinska gorila
Karetna želva
Javanski nosorog
Orangutan
Saola (Vu Quang govedo ili azijski jednorog)
Sumatranski slon
Sumatranski orangutan
Sumatranski nosorog
Otočni tigar Sunda
Kalifornijska pliskavica
Zapadni nizinski gorila
Indo-pacifička morska pliskavica