Spekulira se da s ovolikim dugom Grčka ne može opstati bez obzira na mjere štednje, pa se pretpostavlja da će otpis duga ići do 50%
Euro je prošli tjedan dobivao na vrijednosti prema dolaru uslijed optimizma koji je zahvatio tržišta zbog obećanja Angele Merkel i Nicolasa Sarkozyja da će se do samita Europske unije 23. listopada osmisliti plan za izlaz iz krize i dokapitalizaciju bankarskog sustava eurozone što je temelj za očuvanje stabilnosti zajedničke valute.
Šantić upozorava da Hrvatska treba biti svjesna da razina javnog duga koju su investitori spremni tolerirati ovisi od zemlje do zemlje, pri čemu su za tranzicijske zemlje puno stroži kriteriji nego za razvijene. Stoga, napominje Šantić, Hrvatska ne može očekivati da bi joj se tolerirala tolika razina javnog duga kao što je slučaj s Grčkom. Kada smo mi u pitanju već s približavanjem razini od sto posto BDP-a počele bi se paliti lampice.
Grčki premijer George Papandreou u ponedjeljak je izjavio kako počinje »ključni tjedan za Grčku i za eurozonu«, prije prijedloga o rješenju dužničke krize koju bi EU trebala predstaviti na summitu 23. listopada. U tjednu koji je u tijeku »odlučivat će se o sudbini eurozone, morat ćemo donijeti ključne odluke, jer, ukoliko ne bude konačnog rješenja, nesigurnost će se nastaviti«, rekao je Papandreou, nakon sastanka s grčkim predsjednikom Karolosom Papuliasom. »Važno je da svi grčki politički dužnosnici preuzmu odgovornost« i omoguće Grčkoj »da razgovara uzdignute glave«, rekao je Papandreou. Grčki parlament, u kojemu socijalisti raspolažu većinom, u četvrtak će morati usvojiti prijedlog zakona koji se sastoji od niza dodatnih oštrih mjera štednje koje traže vjerovnici, kako bi mogli nastaviti sa svojom financijskom pomoći. Sindikati, koji se oštro protive tim mjerama, pozvali su na dvodnevni opći štrajk u srijedu i četvrtak.
Tržišta su bila optimistična i zbog najave da će Trojka dati zeleno svjetlo za isplatu nove tranše pomoći Grčkoj, koju zapravo ovaj tjedan očekuju ključni potezi oko provođenja mjera štednje.
Otrežnjenje
No, već u ponedjeljak na tržištima je ponovno zavladao pesimizam, i to nakon što je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio da predstojeći samit Europske unije neće donijeti konačno rješenje dužničke krize u eurozoni.
Kako Hina prenosi, Schauble je između ostalog kazao i da se grčka dužnička kriza neće moći riješiti bez većeg otpisa grčkog duga.
U srpnju su, kako se navodi, privatni kreditori pristali na dobrovoljni otpis 21 posto grčkog duga, što se sada čini nedovoljnim, odnosno dužnosnici eurozone prošli su tjedan kazali da će gubici vjerojatno biti u rasponu od 30 do 50 posto.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić pojašnjava da udio javnog duga u Grčkoj seže do 160 posto BDP-a, a neki čak spominju da bi do kraja godine taj udio mogao prijeći 170 % BDP-a.
Šantić veli da nema precizne granice na kojoj će investitori reći da zemlja više nije sposobna servisirati svoj javni dug pa tako navodi primjer Japana čiji je javni dug preko 200 % BDP-a, ali ta zemlja ima drukčije izvore financiranja, odnosno visoku razinu nacionalne štednje, izvori financiranja su joj pristupačniji a time i jeftiniji.
Grčka pak ima niske razine nacionalne štednje i više ovisi o inozemnim izvorima financiranja.
Špekulira se da s tolikim dugom Grčka ne može opstati bez obzira na mjere ušteda. Do sada je otpisano oko 21 % javnog duga, a spekulira se da bi trebalo biti otpisano do 50 % čime bi se grčki javni dug sveo na prosjek eurozone, od oko 80 %, tumači Šantić.
Ipak bankrot
Smatra se dakle da s tolikim udjelom javnog duga nema drugog izlaza, otpisi su zapravo bankrot, za kojeg je bolje da je kontroliran. Uostalom Grčka već i sada nema pristup financijskim tržištima nego ovisi o procjeni eurozone i tranšama pomoći.
Na pitanje, je li u bližoj ekonomskoj povijesti bilo slučajeva otpisa dugova, Šantić se prisjeća razdoblja u kojem su američke banke bile ugrožene u južnoameričkim zemljama, između ostalih i u Argentini, što je riješeno tako da je dio dugova otpisan, i to je bio ključan čimbenik da te zemlje konsolidiraju javne financije i krenu uzlazno.
