Vjerojatno danas već znate gdje ćete i kako dočekati Novu godinu, bilo na nekom kućnom tulumu, zabavi u restoranu ili možda na trgu vašega grada. Vatromet i petarde gotovo pa zajamčeni, ma što god vlasnici pasa, mislili o tome. No samo je pet velikih, spektakularnih dočeka koji se medijski prate diljem svijeta i kojim se, u najluđoj noći, vidi kako Nova godina obilazi planetu, od istoka ka zapadu.

PRIBOR ZA PIKNIK

Prvi u Novu godinu ulaze slavljenici u Sydneyu, no tamo je doček nešto drugačiji, u ljetnom điru. Kako je Australija na južnoj hemisferi, tamo je trenutačno žarko ljeto, pa nije neobično da tamošnji Djed Božićnjak nosi sandale i kratke hlače dok oznojeno čestita dolazak novog ljeta. Na plaže između Sydney Harbour mosta i čuvene zgrade Opere građene poput školjke, slavljenici dolaze već oko podneva kako bi zauzeli dobra mjesta, a sa sobom ne nose termosice s kuhanim vinom već roštilje i pribor za piknik. Sidnejski doček pretvara se u cjelodnevni festival na otvorenom, a kulminacija je, naravno, u ponoć, sa spektakularnim vatrometom koji po običaju traje oko 12 minuta. Tom prilikom, na veselje publike, a posebice na još veće veselje kineskih dobavljača pirotehnike, ispuca se više od 100.000 komada vatrometa koji nebo iznad najvećeg australskog grada. Milijuni dolara tako doslovce odlaze u dim, ali to je dobra investicija koja se vraća kroz turističku posjetu i medijsku vidljivost grada, dok fotografije Sydneya redovito obilaze svijet.

POLJUBAC U PONOĆ

Sljedeći poznati doček je desetak tisuća kilometara zapadnije, u Parizu. Dok su Australci već pomalo i zaboravili spektakularni vatromet, dok ih počinje udarati prvi mamurluk od žestokog dočeka, Parižani i njihovi gosti uplovljavanju u Novu godinu. Ali ne s vatrometom, već sa svjetlosnim projekcijama na slavoluku pobjede i Elizejskim poljanama gdje se okupljaju stotine tisuća turista iz cijeloga svijeta. I glavni je ritual s poljupcem ući u novo ljeto, jer nije bez razloga Pariz svjetska prijestolnica ljubavi.

iStock

Sat vremena kasnije, čuveni Big Ben u Londonu otkucava prvu sekundu Nove godine, a spektakularan vatromet uz Temzu, koji se ispaljuje s London Eyea, mostova, ali i pontona na rijeci grad obasjava punih 12 minuta. Vatromet je sinkroniziran s glazbom koja odzvanja gradom, a repertoar se mijenja iz godine u godinu. Od klasičnih britanskih hitova do suvremene pop produkcije, no svim je pjesmama zajednička jedna stvar. Plod su britanskih glazbenika. U Londonu obala Temze u to se vrijeme pretvara u ograđeni prostor gdje se može ući samo s ulaznicama. To baš i nije uobičajeno za proslave Nove godine na otvorenom, no to je jedini način kako se može kontrolirati broj posjetitelja i osigurati svima punu sigurnost.

SREDIŠTE SVIJETA

Četvrti veliki javni doček vjerojatno je i najpoznatiji na svijetu. New York i njegov glasoviti Times Square, pet sati nakon dočeka u Londonu postaje središte svijeta. Velika kristalna kugla, teška više od pet tona i prekrivena s 2.688 Waterford kristala, spušta se s vrha zgrade One Times Square, a osvijetljena je LED sustavom koji omogućuje prikaz više od 16 milijuna boja. Spušta se točno 60 sekundi, uz gromoglasno odbrojavanje posjetitelja. Doček na Times Squareu nije samo najpoznatiji na svijetu, nego i jedinstven po strogoj zabrani alkohola – kao i po činjenici da posjetitelji nemaju pristup javnim toaletima. Tijekom dočeka na Times Square vrijedi stroga zabrana konzumacije alkohola na otvorenom, a policija to vrlo rigorozno kontrolira. Nema prodaje alkohola na samom prostoru dočeka. U samom prostoru dočeka nema javnih WC-a dostupnih masi posjetitelja. Iako se tehnički mogu postaviti pojedini sanitarni punktovi za osoblje ili VIP zone, prosječni posjetitelj nema realan pristup toaletu nakon što uđe u ograđeni prostor, a ulazi se često već u ranim popodnevnim satima. I stoga nije čudno što dobrom dijelu od milijun posjetitelja koliko ih se okupi u New Yorku za najluđu noć, ovaj doček ostane u vječitom sjećanju. Jer kada vas potjera u toaletu, na temperaturi desetak stupnjeva nižoj od ništice, a toaleta nema u blizini, i sve to u nepreglednoj masi ljudi, to je događaj kojeg pamtite cijeloga života.

Peti, i posljednji doček velike globalne petorke odvija se u Rio de Janeiru. I naravno, to je doček koji se razlikuje od svih ostalih. Potpuno tjelesno slavlje na plažama Copacabane gdje se pleše, pjeva i razdragano grli nepoznate ljude. Redovito bude više od dva milijuna slavljenika, mahom odjevenih u bijelo, a vatromet se lansira s pontona koji plutaju na moru. Dok bljeskovi vatrometa paraju nebo, s pozornica razasutih po plaži odzvanjaju samba i funk, a slavlje traje do jutra i izlaska sunca.

iStock

KRUHOM PROTIV NESREĆE

No nisu velike, masovne proslave na trgovima i plažama jedino obilježje novogodišnje noći. Postoji cijeli niz relativno lokalnih rituala kojima se obilježava dolazak novog ljeta i priželjkuje sreća, radost i veselje. Tako u Brazilu, u mjestima pored morta, uobičajeno je utrčati, odjeven u bijelo, u more preskačući pri tome sedam valova, zamišljajući želje koje želite da vam se ispune.

Irci pak udaraju kruhom o zidove svoje kuće kako bi otjerali nesreću i zle duhove, ali i stavljaju dodatni tanjur za novogodišnji blagdanski stol, tanjur namijenjen voljenim osobama koje su izgubili u prošlosti. Talijani i Španjolci pak odijevaju crveno donje rublje, za dobru sreću. I pri tome Španjolci tvrde kako će sreća biti istinska samo ako je rublje potpuno novo. Danci, s druge strane, ne paze previše na boju gaćica, ali u ponoć Nove godine skaču s fotelja. To, tvrde, donosi dobru sreću i tjera nesreću, no s tim se vjerojatno ne može složiti i nekoliko stotina Danaca koji svake godine završe na traumatologiji. Zbog lošeg doskoka.

LUK, OLOVO I ŠIPAK

Rumunji pak se pokušavaju u novogodišnjoj noći baviti predviđanjem vremena. I to ne bacajući grah, već guleći luk. Ogule dvanaest slojeva luka, po jedan za svaki mjesec nadolazeće godine, postave na stol i pospu ga solju te ostave da miruje preko noći. Sutra ujutro provjeravaju na kojim se slojevima luka sol otopila. Ti će mjeseci, kažu, biti kišoviti. Otopila se sol ili ne, jedno je jasno. Zavjese u sobi u kojoj je luk preko noći stajao odmah se peru, a prostorija zrači tijekom cijeloga dana.

iStock

Predviđanjem, ali ne vremena već događaja i blagostanja, u novogodišnjoj noći bave se i Austrijanci, Nijemci te stanovnici Švicarske u regiji koja govori njemačkim jezikom. Ali oni ne predviđaju lukom, već mirisom neutralnim olovom. Naime, oni tope olovo i izlijevaju ga u hladnu vodu, a na temelju oblika u kojemu se olovo stvrdne, tumače kakva će dolazeća godina biti. A najsretniji su kada se stvrdne u obliku kuglice što znači da će se obilje i sreća dokotrljati u kuću.

Grci se pak uzdaju u šipak. Voćku šipka. Objese ju na ulazna vrata kuće nekoliko dana prije dočeka nove godine, a neposredno prije Nove godine svi izađu na ulicu. Kada ponoć otkuca, u kuću ulazi onaj član obitelji koji se smatra najsretnijim, i to ulazeći desnom nogom. To, tvrde, donosi sreću svima. A potom drugi najsretniji član obitelji skida šipak i snažno ga baca na zid kako bi, po količini soka koji iscuri na fasadu, provjerio koliko će ta sreća biti obilna. Treći pak, neformalni dio rituala, koji se događa nekoliko dana kasnije, i o kojemu nitko ne govori, je pozivanje majstora da preboji fasadu i ponovo ju vrati u prvobitno stanje. Jer sok od šipka ne pere se tako lako.

Potpuno suprotan običaj je na Kubi gdje se u novogodišnjoj noći kroz vrata kuće izbacuje kanta s vodom. Ne samo voda, već cijela kanta s vodom, koja odnosi sve što se negativno nakupilo u kućanstvu. I pri tome se nadaju da na ulici pred vratima nema nikoga jer metalna kanta s vodom izbačena punom snagom nije baš lagana i bezazlena.

PRAZNI KOFERI

U Meksiku, Ekvadoru i Kolumbiji pakuju se tijekom novogodišnjeg dočeka putni koferi. I to prazni. S njima vlasnici hodaju oko kuće nadajući se kako će u nadolazećoj godini putovati i vidjeti nove zemlje. A imajući na umu kako je Trump podigao zid na granici s Meksikom, broj ispunjenih želja za putovanjem posljednjih je godina drastično pao.

Rusi pak šute. U posljednjih 12 sekundi stare godine nitko ne progovara ni riječ već u tišini prebiru u mislima novogodišnje želje koje su poželjeli. Filipinci su, s druge strane, u novogodišnjoj noći opsjednuti okruglim oblicima. Ne samo da masovno nose odijela i haljine s polka dot uzorkom, već i jedu okruglo voće. Naranče, lubenice, grožđe, pomelo… Tako će, vjeruje se, osigurati sreću tijekom dolazeće godine.

Grožđe se za sreću jede i u Španjolskoj, Portugalu i nekim zemljama Latinske Amerike. Dvanaest boba grožđa ili grožđica, za svaki otkucaj sata u ponoć. Talijani jedu dvanaest žlica leće. Nijemci pak preferiraju praščići od marcipana, dok Nizozemci u trenutku dok otkucava ponoć jedu oliebollen, svojevrsne uštipke od tijesta. No jedalački najaktivnije dočekuju Novu godinu Estonci. Oni tijekom novogodišnje noći jedu 7, 9 ili čak 12 puta jer se ti brojevi smatraju sretnima, vjerujući da im svaki pojedeni obrok donosi snagu za sve što ih čeka u Novoj godini.

Kako god bilo, kako god vi slavili ulazak u Novu godinu, redakcija vašeg Nedjeljnog plus magazina kojega upravo čitate želi vam sretnu i uspješnu 2026. godinu. I ne zaboravite, ako Novu dočekujete na Times Squareu u New Yorku, ne pijte previše tekućine. Toaleti nisu raspoloživi.

SKRIVENI RITUAL SREĆE

Nošenje crvenog donjeg rublja u novogodišnjoj noći jedna je od najraširenijih europskih tradicija povezanih s prizivanjem sreće, ljubavi i blagostanja u godini koja dolazi. Običaj se najčešće veže uz Italiju i Španjolsku, ali njegovi korijeni sežu mnogo dublje, sve do antičkog Rima, gdje je crvena boja simbolizirala životnu snagu, moć i zaštitu od zlih sila. U vremenima kada se crvena boja nije smjela otvoreno nositi, upravo je donje rublje postalo diskretan način da se prizove dobra sudbina.

Tijekom srednjeg vijeka crvena je boja bila povezana s bogatstvom i vitalnošću, a vjerovanje se s vremenom prenijelo u novogodišnje običaje. Prema tradiciji, crveno rublje trebalo bi biti novo, a u nekim krajevima, osobito u Španjolskoj, smatra se da donosi pravu sreću samo ako je dobiveno na dar. Nakon dočeka Nove godine rublje se, prema praznovjerju, više ne nosi, jer je svoju »zadaću« već ispunilo.

Danas se ovaj običaj proširio i izvan Europe, osobito u Latinskoj Americi, gdje crvena boja simbolizira ljubav i strast, dok se druge boje često povezuju s novcem ili zdravljem. Iako se sve rjeđe shvaća ozbiljno, tradicija crvenog rublja i dalje ostaje zabavan i prepoznatljiv dio novogodišnje noći, mali ritual kojim se uz smijeh i simboliku u novu godinu ulazi s dozom optimizma i dobre volje.