Zagovornici povratka američkih vojnika iz Afganistana slažu se oko činjenice da se od svega najvažnijim pokazala informacija, kako ljudska tako i elektronska, dok se protivnici boje grešaka iz prošlosti
Je li konačno došlo vrijeme da se američka vojska povuče iz Afganistana?
Nakon smrti Osame bin Ladena ovo je pitanje Amarikancima aktualnije nego ikada dosad.
Živo se sjećaju kako je nakon invazije na Afganistan tadašnji predsjednik George W. Bush kazao kako je glavni cilj upravo bin Laden – »živ ili mrtav«.
Sada kada je misija obavljena -deset godina kasnije i sa drugim predsjednikom na čelu države – mnogi su uvjereni da je vrijeme za još jednu hrabru odluku Baracka Obame.
Primjerice, organizacija »Rethink Afghanistan« je odmah kako je stigla vijest o likvidaciji Osame bin Ladena promijenila svoju webstranicu i sada se na njoj nalazi ovaj naslov – »Osama bin Laden je mrtav. Vratite vojnike doma«.
Pokrenuli su i peticiju koja će već ovog tjedna biti uručena Bijeloj kući.
Nisu usamljeni, novinari američke online novine Huffington Posta u ponedjeljak je poduzela malu istragu u redovima američkog Kongresa – koji je uostalom i jedini ovlašten za odluku o završetku rata u Afganistanu – i utvrdila da je priličan broj zastupnika sklon američkom, pobjedničkom povlačenju iz te srednjoazijske zemlje.
Pobjedničko povlačenje
Većinsko razmišljanje artikulirao je demokrat Barney Frank koji je kazao: »Da je Osama bin Laden kojim slučajem još živ ta bi činjenica nekim ljudima poslužila kao argument protiv povlačenja iz Afganistana, kao bila bi nam ugrožena reputacija, ovako ne vidim ni jedan jedini razlog da naši vojnici i dalje ostanu u toj zemlji«.
Njegov stranački kolega Jerrold Nadler, tek s nešto više diplomatskog opreza smatra da će, nakon što se euforija smiri, trebati razmisliti o politici prema Afganistanu.
U odlično obavljenoj akciji u Pakistanu uočio je paradoks i iz njega izvukao zaključak da SAD bezrazložno troši i ljude i novac u Afganistanu.
»Pogledajte što smo napravili, Pakistan je danas puno opasniji, a mi smo došli i napravili što je trebalo učiniti prije puno godina u Afganistanu«.
Nadler i njegovi istomišljenici smatraju da je dobro da u Afganistanu ostane nešto američkih obavještajaca i promatrača, ali 130.000 vojnika je previše.
I u republikanskim redovima vlada slično uvjerenje. Jason Chaffetz je uvjeren da je Obamina akcija pokazala da je posve dovoljan mali broj vrhunskih specijalaca da se postigne što se hoće te da veliki, kopneni rat nije ni trebao.
Ukratko, zagovornici povratka američkih vojnika iz Afganistana slažu se oko činjenice da se od svega najvažnijim pokazala informacija, kako ljudska tako i elektronska.
Ipak, razvojem događaja vjerojatno najzadovoljnija je demokratkinja Barbara Lee koja je bila jedna od rijetkih američkih političara koja je Afganistan spomenula u sklopu izjave o bin Ladenovoj likvidaciji.
Ona je naime, bila i prilično usamljena kada se odlučivalo o američkom invaziji na Afganistan.
Tada je glasovala protiv rezolucije, a u međuvremenu se izmjenama zakona trudila kraju privesti tu vojnu operaciju.
Danas ona kaže kako se nada kako će smrt bin Ladena ubrzati kraj rata te Sjedinjene Države konačno okrenuti ka pravim uzrocima terorizma u svijetu.
Senatska saslušanja
Dakako, među američkim kongresmenima ima i ljudi drugačijih razmišljanja.
Predsjednik parlamentranog odbora za obavještajne podatke republikanac Mike Rogers smatra da bi izlazak iz Afganistana mogao biti vrlo opasan.
»Svatko tko misli da zbog ovog uspjeha nije potreba ova naša proljetna ofanziva protiv talibana na duži rok će ugroziti našu nacionalnu sigurnost«.
Zanimljivo je da se kod većine protivnika povlačenja iz Afganistana radi mahom o uvjerenju da bi se tako ponovile greške iz prošlosti.
O tome će se svakako raspravljati jer su u senatskom odboru za vanjsku politiku već predviđeni razgovori o američkoj politici o Afganistanu i Pakistanu, a smrt Obame bin Ladena sigurno će biti jedna od najvažnijih tema.
No, jedna stvar je već sada izvjesna, informacije iz senatskog odbora govore da se već u lipnju može očekivati veliko smanjenje vojnika u Afganistanu.
Uostalom i odluka američkog predsjednika da aktualnog zapovjednika u Afganistanu Davida Petraeus, zagovornika nastavka rata u toj zemlji, postavi na čelno mjesto CIA-e, govori da su već od prije na djelu pripreme za novu američku strategiju prema Afganistanu, ali i tzv. ratu protiv terorizma.
Činjenicu da je bin Laden pronađen duboko u Pakistanu, a ne Afganistanu prvi je problematizirao afganistanski predsjednik Hamid Karzai kako bi još jednom iskoristio priliku da kritizira američku vojnu prisutnost u njegovoj zemlji. Karzai je u izjavi za javnost još jednom, kaže, prisiljen »upozoriti NATO snage da rat protiv terorizma nije u Afganistanu. Osama nije bio u Afganistanu, pronašli su ga u Pakistanu. Rat protiv terorizma nije u afganistanskim selima, kao ni u kućama nevinih afganistanskih seljaka, još manje u bombardiranju i ubijanju afganistanskih žena i djece, već u sigurnim lukama za teroriste, izvan Afganistana«.
Trebalo je 3.519 dana od napada na Sjedinjene države, 11/9 2001. godine, da američki obavještajci lociraju, a marinci likvidiraju glavnog arhitektu tog terorističkog čina, Osamu bin Ladena. Prema jednom od izvještaja priptemljenih za američki Kongres uz ožujka ove godine, Kongres je dosad ukupno odobrio 1.283 trilijuna dolara za vojne operacije, sigurnost američkih vojnih baza, rekonstrukciju, pomoć u inozemstvu, troškove veleposlanstva te zdravstvenu pomoć za ratne veterane i to za tri operacije započete nakon napada 2001. godine. Pojedinačno vlada je potrošila 806 milijarda dolara na Irak, 444 milijarda na Afganistan, 29 milijarda za bolju sigurnost te još šest milijarda dolara za »nerazvrstane« potrebe.
