Orbanizacija izbjegličke krize: Slovenija planira ograditi granicu od Mure do mora

Foto D. LOVROVIĆ

Dosad je žicom zatvoreno više od 100 kilometara granice s Hrvatskom. Slovenski intelektualci to smatraju najvećom slovenskom sramotom 

RIJEKA Odluka o podizanju ograde od bodljikave žice na granici s Hrvatskom slovenska je vlada donijela prije mjesec dana na izvanrednoj i zatvorenoj sjednici. Žica je kupljena u Poljskoj i Mađarskoj, koja je slovenskoj strani prodala svoje zalihe koje su joj preostale nakon podizanja ograde na granici sa Srbijom i Hrvatskom. Baš jučer je objavljeno kako je Mađarska Sloveniji dosad isporučila 24.000 koluta žilet-žice, koju izrađuju zatvorenici u mađarskim zatvorima. Slovenska strana žicu plaća 12 eura po metru, iako su se slovenski poduzetnici koji se bave proizvodnjom takve ograde žalili da su oni istu ogradu bili spremni isporučiti i po desetak puta nižoj cijeni. 

Promišljeno i s ciljem 

O podizanju žice u Ljubljani su počeli razmišljati odmah nakon što je Mađarska bodljikavom žicom izbjeglički val skrenula prema Hrvatskoj i Sloveniji. Neposredan povod za podizanje ograde – iako slovenski dužnosnici umjesto žice radije koriste neutralan termin »tehničke prepreke« – slovenske vlasti pronalaze u tvrdnji da se dogovor iz Bruxellesa prema tvrdnji Ljubljane ne provodi, te da se broj izbjeglica nije smanjio niti usporio, iako to nije posve odgovaralo činjenicama. 

Najmanja slovenska općina peticijom protiv žice uz Kupu 

Skoro dvije i pol tisuće ljudi u Sloveniji do sada je potpisalo peticiju protiv postavljanja žičane ograde na granici s Hrvatskom uz dolinu rijeke Kupe, koju je prije četiri dana inicirala općina Kostel, najmanja i vrlo siromašna slovenska općina.

»Dragi sugrađani, svi koji volite Kupu i njene ljepote, recimo ne žilet-žici kojom nas oni koji su zaboravili ove krajeve navodno žele zaštititi i ograditi od susjedne hrvatske obale, od ljudi s kojima živimo u suživotu«, pozivaju peticijom stanovnici Kostela, općine u kojoj na 5.600 hektara živi oko 700 stanovnika, upozoravajući da je jedna od njihovih rijetkih razvojnih šansi ekološka proizvodnja i turizam, čijem imidžu šteti bodljikava žica, koja je opasna ne samo za životinje, nego i za ljude. Njihovu je peticiju do sada potpisalo 2.470 ljudi. (Hina) Mađarska Sloveniji dosad isporučila 24.000 koluta žilet-žice, koju izrađuju zatvorenici u mađarskim zatvorima 

Premda su slovenske vlasti, osobito u prvim danima izbjegličke krize, ostavljale dojam potpune zatečenosti i šoka, što su sugerirale i prve mjere poput slanja vojske na granicu, kao da je zemlja u izvanrednom stanju, odluka o početku podizanja ograde od tzv. žilet-žice na granici s Hrvatskom donesena je vrlo promišljeno i s jasnim ciljem. 

Jedini cilj »orbanizacije« slovenske politike prema izbjegličkoj krizi, naime, bio je pokazati da je Slovenija kadra vratiti red na svoje granice i, pa i uz pomoć bodljikave žice, ispunjavati sve svoje obveze koje proizlaze iz članstva u schengenskoj zoni, poput pravilne registracije izbjeglica. 

Premijer Cerar obrazložio je podizanje ograde željom da spriječi »humanitarnu katastrofu«, iako, logično, upravo takve žice i ograde dovode do humanitarne katastrofe. O krajnjem cilju ne treba imati previše dvojbi: žica je samo uvod u djelomično ili potpuno zatvaranje granice, a slovenske su vlasti već nekoliko puta pokazale da su spremne i na taj korak. 

Žica je opravdavana i potrebom kontrole »zelene granice«, iako zelenu granicu izbjeglice više ne koriste, jer organizirano i u dogovoru Zagreba i Ljubljane vlakom stižu do Dobove i dalje do Šentilja. Iako na početku ideja o izgradnji žice nije imala većinsku potporu Slovenaca, to se ubrzo promijenilo, i to vjerojatno kao izravan rezultat kampanje kojom su širenjem dramatičnih i lažnih informacija o opasnostima koja stiže s izbjeglicama i »kolapsu EU« pokušavali senzibilizirati slovensku javnost na prihvaćanje pretjerane odluke o podizanju ograde. 

Apel protiv žice 

Međutim, slovenski intelektualci i umjetnici, kao i nevladine organizacije i dio medija, nikad nisu prihvatili žicu. Slovenski pisci pokrenuli su apel protiv žice na granici s Hrvatskom, upozoravajući slovenske sunarodnjake da će ih i za 50 godina suditi po ogradi na slovenskoj granici, nazivajući tu ogradu »najvećom slovenskom sramotom«, a ugledni slovenski sociolog Tomaž Mastnak ovih je dana u ljubljanskom Dnevniku slovensku vladu koja je postavila žicu nazvao »okupatorom« slovenskog naroda. 

Na hrvatskoj su strani u početku minorizirali ovaj problem. Premijer Milanović tvrdio je da Slovenci podižu žicu samo oko graničnih prijelaza, što je bilo daleko od istine. Dosad je postavljena žica duž više od 100 kilometara slovenske granice s Hrvatskom, a prema našim informacijama slovenske vlasti planiraju žicu postaviti duž cijele granice, od Mure na sjeveru do Piranskog zaljeva na jugu. Hrvatska je uputila nekoliko diplomatskih nota slovenskim vlastima zbog žice, ali isključivo u dva slučaja gdje je slovenska strana, prema tvrdnjama hrvatske strane, žicu podigla na nedvojbeno hrvatskom teritoriju. Međutim, vjerujemo da je žica duž cijele granice između dvije članice Europske unije skandalozna, nepotrebna, nehumana i apsurdna, te da sama po sebi izaziva ogorčenje i zahtijeva prosvjed, bez obzira prolazi li hrvatskom ili slovenskom stranom granice, po slovenskom ili hrvatskom teritoriju. 