Ruski predsjednik Vladimir Putin prvi je put prije nekoliko dana, u intervjuu za državnu televizijsku mrežu Rusija 24, detaljnije govorio o tome kako planira odgovoriti zapadnim zemljama koje Ukrajinu opskrbljuju oružjem. Najupečatljiviji dio intervjua bila je Putinova objava da je Kremlj odlučio razmjestiti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji. Tome je pridodao i tvrdnju da je već deset zrakoplova bjeloruskih zračnih snaga modernizirano za nošenje nuklearnog oružja.

Rusija je također dala Bjelorusiji balistički raketni sustav Iskander koji može nositi taktičko nuklearno oružje i planira dovršiti izgradnju nuklearnog skladišta u zemlji do 1. srpnja.

Zapad je dosad suzdržano reagirao na ovakve pokušaje eskalacije, a neovisni ruski portal Meduza razgovarao je s Maximom Starchakom, stručnjakom za rusku nuklearnu politiku sa Sveučilišta Queen u Kanadi.

Putinova igra

Zašto se Putin na ovaj korak odlučio baš sada i treba li očekivati recipročne korake Washingtona i njegovih saveznika?

“Mislim da je to samo posljednji pokušaj povećanja napetosti i eskalacije, odnosno natjeravanja SAD-a za pregovarački stol. Slična je situacija bila i sa suspenzijom START ugovora. Moskva to smatra važnim za SAD, a kao uvjet povratka u sporazum već je postavila promjenu američke politike prema Ukrajini. S Bjelorusijom Moskva igra na drugu kartu, sugerirajući da bi taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji također moglo biti prilika za pregovore. Cilj je uvjeriti SAD da prihvati ruska osvajanja u Ukrajini kao polazišnu točku za pregovore”, rekao je Starchak.

On navodi kako suzdržana reakcija Washingtona pokazuje da zasad neće pristati na Putinovu igru.

“Mislim da je to ispravna politika, da SAD ne reagira. Odbili su se uključiti u igru s Moskvom, što znači da u ovom trenutku još nije formiran nuklearni faktor ovog sukoba. Ne radi se o kubanskoj krizi 2.0”, kratko je naveo ekspert s kanadskog sveučilišta.

Ne misli kako prisutnost taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji donosi neku bitniju novost. Ta je zemlja, naime, još u veljači 2022. stavila amandman na nacionalni ustav, čime je prestala biti neutralna i nenuklearna država. U lipnju je još Putin najavio kako je spreman Bjelorusiji poslati balistički raketni sustav Iskander i vojne zrakoplove Su-25 preinačene za nuklearne misije. Osim toga, Bjelorusija je od Rusije već dobila dva protuzračna raketna sustava S-400, te borbene zrakoplove Su-30.

Najnovija Putinova odluka mogla se, dakle, naslutiti već tada.

Kakav će biti odgovor?

“Vjerojatno će sada Poljska ili neka druga zemlja pozvati SAD da rasporedi nuklearno oružje na njihovom teritoriju. Ali malo je vjerojatno da će SAD i NATO odgovoriti na isti način. Prije svega, važno je razumjeti da ovo ne znači više nuklearnog oružja u svijetu – ono se samo premješta iz Rusije u Bjelorusiju. Zasad se čini da će Moskva kopirati vlastitu praksu: nuklearne bojeve glave pohranjuju se odvojeno od nosača, a nosači postoje bez nuklearnog oružja. Rusija će očito zadržati kontrolu nad nuklearnim oružjem koje isporučuje Bjelorusiji i stvorit će posebno skladište za nuklearne bojeve glave, koje će u potpunosti biti pod kontrolom 12. glavne uprave Ministarstva obrane. Formalno, dakle, oni ne krše svoj režim neširenja. Bjelorusija neće postati nuklearna sila”, napomenuo je Starchak, za kojeg je Putin ovim potezom pokazao novu nedosljednost, jer je samo par dana ranije s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom potpisao deklaraciju o važnosti neraspoređivanja nuklearnog oružja izvan nacionalnog teritorija.

U Washingtonu trenutno ne vide naznake da je Putin premjestio nuklearno oružje, niti da ga namjerava upotrijebiti u Ukrajini. Glasnogovornik nacionalne sigurnosti John Kirby izjavio je za CBS kako je ova najava više znak nesigurnosti, nego Putinovog samopouzdanja.

Zveckanje nuklearnim oružjem

Oleg Ignatov, viši analitičar Krizne skupine za Rusiju izjavio je, pak, za Newsweek da je Putinova najnovija nuklearna prijetnja u skladu s njegovim dugotrajnim pristupom.

“On želi eskalirati. Želi pokazati da je spreman eskalirati više od Zapada i učiniti situaciju manje politički ugodnom. To ne znači da će napasti”, rekao je.

Sličnu izjavu dao je i Alex Kokčarov, analitičar rizika specijaliziran za Rusiju i Ukrajinu. On ne misli da posljednja objava doista znači da će nuklearno oružje nužno biti raspoređeno, već da se namjerava postaviti infrastrukturu za to.

“Mislim da je to uglavnom politički motivirano i ukazuje da se Rusija ne snalazi osobito dobro na bojnom polju. Vraćaju se zveckanju nuklearnim oružjem kako bi obeshrabrili europske zemlje da podrže Ukrajinu. Mislim da to neće uspjeti. Ako pogledamo prošlu godinu, Rusija je pojačavala svoju nuklearnu retoriku kada im nije išlo osobito dobro na bojnom polju. Došlo je do prvog skoka ovih ruskih nuklearnih prijetnji u rujnu, kada se odvijala protuofenziva u Harkovu. A onda još jedna runda bila je krajem listopada, početkom studenog, kada se odvijala hersonska operacija”, dodao je Kokčarov.

Ipak, stručnjaci su za Newsweek rekli da se širenje nuklearnog kišobrana Moskve ne može zanemariti.

Taktičko nuklearno oružje, naime, jedno je od područja u kojem Moskva ima prednost nad svojim zapadnim suparnicima, Imaju ga daleko više u svojim arsenalima.

U najgoroj situaciji, međutim, trenutno se nalazi Bjelorusija. Ta je zemlja postala još više ovisna o Putinu, a stavljena je i na izravnu liniju paljbe ukoliko se dogodi nezamislivo – da Rusija upotrijebi nuklearno oružje.

“Ako se nešto dogodi, gorjet će Bjelorusija, a ne uža Rusija”, rekli su eksperti za Newsweek.