Copernicus

Oblaci saharske prašine u veljači prelaze nad Mediteranom i južnom Europom

P. N.

Foto CAMS

Foto CAMS

Dana 21. veljače, prognoze CAMS-a pokazuju raščišćavanje prašine s istočnog Mediterana tijekom sljedećih nekoliko dana s još jednom Calimom koja će utjecati na Kanarske otoke, a na kraju i na Iberijski poluotok kasnije tijekom tjedna



Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) prati prijenos prašine iz pustinje Sahare svake godine, tijekom svih faza njezina razvoja, i pomno prati epizode prašine koje potječu iz Sahare od sredine siječnja 2022. nastavljajući pružati pouzdane pozadinske informacije i predviđanja za pomoć građanima i institucijama u donošenju informiranih odluka u vezi sa zdravstvenim i sigurnosnim mjerama. Prognoze i analize CAMS-a pokazale su saharsku prašinu preko Kanarskih otoka i sjevernog Atlantika, Sredozemlja i preko Atlantika do Kariba.


Prašina koju diže vjetar i dalje je vrlo aktivna diljem Sahare, a naše praćenje pokazuje kako ove epizode mogu potencijalno utjecati na kvalitetu zraka s obje strane Atlantika, priopćeno je iz CAMS-a.


Dana 21. veljače, prognoze CAMS-a pokazuju raščišćavanje prašine s istočnog Mediterana tijekom sljedećih nekoliko dana s još jednom Calimom koja će utjecati na Kanarske otoke, a na kraju i na Iberijski poluotok kasnije tijekom tjedna. Projicira se da ukupni utjecaj na kvalitetu zraka neće biti osobito značajan, osim na Kanarima, ali pokazuje kontinuiranu aktivnost.




 


Na početku saharske sezone prašine početkom siječnja uočene su dvije epizode prašine, jedna je dosezala čak do Islanda, s nekom recirkulacijom prema Britanskim otocima i Sjevernom moru u danima između 17. i 21. siječnja. Druga epizoda, s transportom iz Sahare koji prelazi južnu Španjolsku i Portugal na putu prema sjevernom Atlantiku, koji je započeo 27. siječnja. Tijekom veljače, prognoze CAMS-a pokazale su daljnje epizode saharskih oblaka prašine koji prelaze Pirinejski poluotok i zapadni Mediteran i južnu Europu oko 10. veljače te preko središnjeg i istočnog Mediterana od 14. veljače nadalje.


 


Krajem siječnja u sjeverozapadnoj Africi i Kanarskim otocima predviđen je sloj prašine koji se proteže do visine od 3000 metara, gdje je imao lokalne utjecaje na kvalitetu površinskog zraka, prije nego što se transportirao do srednje Europe na većim visinama, javljaju iz CAMS-a. Globalne i regionalne prognoze CAMS-a predviđale su ovaj događaj 4-5 dana unaprijed, pokazujući visoke vrijednosti optičke dubine aerosola i PM10 koncentracije. CAMS-ove prognoze prašine pružaju informacije o lokaliziranim pješčanim olujama, kao u događajima poput Calima, opaženih na Kanarskim otocima, za koje se predviđa da će se dogoditi po drugi put u sljedećih nekoliko dana, nakon posljednje pojave krajem siječnja 2022., pokazujući dugodometni transport prateći vjetrove.


 


Mark Parrington, viši znanstvenik u Copernicus službi za nadzor atmosfere, komentira: “Razvoj ovih nedavnih epizoda saharske prašine sličan je onome što smo pratili prethodnih godina. Neposredni utjecaji utječu na Kanarske otoke i dijelove južne Europe na regionalnoj razini prije nego što se širi, preko sjevernijih dijelova Europe ili Atlantika, ovisno o vjetrovima.”


“I ove sezone pratimo dalekometni prijenos prašine, koji je viđen kako perjanice prelaze Sredozemno more i Atlantik. Praćenje ovih pojava prašine i dalje je ključno jer se informacije o smanjenju kvalitete zraka u pogođenim regijama mogu koristiti za ublažavanje mjera za zdravlje ljudi, kao i za pogođene industrije.”


 


Copernicus je sastavni dio svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU-a, i njegov je vodeći program promatranja Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih službi: atmosfera, pomorstvo, kopno, klimatske promjene, sigurnost i hitna pomoć. Pruža slobodno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurirane informacije vezane za naš planet i njegovo okruženje. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), agencijama EU i Mercator Océan, između ostalih.