Objavljeni su sudski dokumenti koji su suca Brucea Reinharta uvjerili da postoji opravdanje za pretragu Mar-a-Laga, floridskog imanja Donalda Trumpa.

Bivši američki predsjednik ondje je skrivao pravu gomilu tajnih državnih dokumenata koje je jednostavno odnio sa sobom iz Bijele kuće nakon što je izgubio izbore od Joea Bidena.

Ministarstvo pravosuđa, koje je dobilo nalog za pretres, opisalo je svoj rad kao kriminalističku istragu nepropisnog uklanjanja i pohranjivanja klasificiranih podataka u nedopuštenim prostorima.

Iznio 15 kutija iz Bijele kuće

U objavljenom dokumentu na 38 stranica, gdje je dio informacija zacrnjen, stoji da imaju dobar razlog da će “dokazi, krijumčarenje, plodovi kriminala ili drugi predmeti u ilegalnom posjedu” koji krše federalne zakone biti pronađeni u Trumpovom domu.

U dokumentu stoji da je 14 od 15 kutija koje je Nacionalni arhiv primio ranije ove godine – a koje je Trump iznio iz Bijele kuće nakon što je postao predsjednik – sadržavalo povjerljive podatke.

Ukupno 25 dokumenata u tim kutijama navodno je sadržavalo podatke s oznakom “strogo povjerljivo”.

Navedeno je da postoje razumni dokazi da je u prostorijama bilo više povjerljivih dokumenata te da su također bili pohranjeni na nesigurnom mjestu.

Istražitelji su tražili da se mnogi dijelovi izjave pod prisegom redigiraju – ili zacrne – kako bi se očuvao integritet njihove istrage koja je u tijeku i zaštitili određeni svjedoci i sudionici.

Trump uzeo neke od najstrože čuvanih tajni

Trump poriče bilo kakvu krivnju i optužio je suca koji je odobrio nalog za pretres da je odobrio “provalu” u njegov dom, inzistirajući na tome da je surađivao u istrazi dokumenata koje je imao.

No, prema onome što je danas objavljeno jasno je da su povjerljivi dokumenti koje je Trump skrivao na svom imanju sadržavali neke od najstrože čuvanih tajni američke nacionalne sigurnosti.

Među tranšom dokumenata koji su ranije ove godine predani Nacionalnom arhivu, agenti FBI-a pronašli su osjetljive zapise koji su možda sadržavali obavještajne podatke Središnje obavještajne agencije – CIA i Agencije za nacionalnu sigurnost – NSA.

Neki su zapisi nosili oznaku HCS, što se može odnositi na podatke o špijunima u stranim zemljama čiji bi životi bili ugroženi da im se otkrije identitet.

Drugi su bili označeni kao FISA, referenca na prikupljanje obavještajnih podataka koja uključuje osobe osumnjičene za špijunažu ili terorizam.

Agenti su također pronašli zapise koji mogu sadržavati presretnute signale stranih komunikacija i obavještajnih podataka koji nisu namijenjeni za objavljivanje stranim vladama ili državljanima, kao i zapise koji nisu namijenjeni dijeljenju bez odobrenja izvornog vlasnika.