Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se više ne osjeća obveznim razmišljati samo o miru, a nanerviran time što još uvijek nije primio Nobelovu nagradu za mir, u skandaloznom pismu čelnicima europskih zemalja ponovio je svoj zahtjev da mu predaju Grendland.

U poruci norveškom premijeru, Trump je okrivio tu europsku zemlju što mu nije dodijelila Nobelovu nagradu.

“S obzirom na to da je vaša zemlja odlučila ne dati mi Nobelovu nagradu za mir jer sam zaustavio 8 ratova, više se ne osjećam obveznim razmišljati isključivo o miru, iako će on uvijek biti dominantan, već sada mogu razmišljati o tome što je dobro i ispravno za SAD”, rekao je Trump u poruci koju su dobili američki mediji.

“Svijet nije siguran osim ako nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom”, dodao je.

Premijer Jonas Gahr Støre rekao je da je u nedjelju primio SMS poruku kao odgovor na SMS poruku koju su on i finski predsjednik Alexander Stubb poslali Trumpu.

Støre je rekao da su izrazili protivljenje predloženom povećanju carina zbog spora oko Grenlanda te ukazali na potrebu za deeskalacijom, predloživši trostrani telefonski poziv istog dana.

Støre je istaknuo da je Nobelovu nagradu za mir dodijelio neovisni odbor, a ne vlada Norveške.

Poruka koja je nanervirala Trumpa

Norveški VG objavio je puni tekst poruke koju su norveški premijer Støre i finski predsjednik Alexander Stubb poslali Trumpu. Poruka je poslana u 15:48 sati u nedjelju, 18. siječnja.

“Poštovani gospodine predsjedniče, dragi Donalde – o kontaktu preko Atlantika, o Grenlandu, Gazi, Ukrajini – i vašoj jučerašnjoj carinskoj objavi.

Znate naš stav o ovim pitanjima. Ali vjerujemo da bismo svi trebali raditi na deeskalaciji ovoga – toliko se toga događa oko nas i moramo se ujediniti.

Predlažemo da vas nazovemo kasnije danas, s nama oboje ili odvojeno, recite nam što biste više voljeli!

Srdačan pozdrav, Alex i Jonas”

Trump ne skriva svoju želju da mu se dodijeli Nobelova nagrada za mir, koja je ove godine uručena venezuelanskoj oporbenoj čelnici Mariji Corini Machado.

Nakon što su američke snage uhvatile i otele venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura iz Caracasa, optužujući ga za trgovinu drogom i druge zločine, Trump nije podržao Machado kao novu čelnicu zemlje, već je umjesto toga podržao Madurovu potpredsjednicu kao privremenog šefa vlade.

Machado, koja je hvalila Trumpa, prošli tjedan se s njim sastala u Bijeloj kući i uručila mu svoju nobelovu medalju. Nobelova zaklada izjavila je da se nagrada ne može “ni simbolično prenijeti ili dalje distribuirati”.

Trump sve više inzistira na Grenlandu

Američki predsjednik sve više inzistira na tome da SAD moraju preuzeti Grenland, pozivajući se na razloge nacionalne sigurnosti.

Rijetko naseljen, ali resursima bogat arktički otok dobro je pozicioniran za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada i za praćenje plovila u regiji.

Trump je ponovio da želi da SAD kupi Grenland i nije isključio upotrebu vojne sile protiv članice NATO-ovog sigurnosnog saveza kako bi ga zauzeo.

Tijekom vikenda rekao je da će uvesti carinu od 10 posto na robu iz osam NATO saveznica počevši od veljače, a ako se nastave protiviti tome da mu predaju Grenland, zaprijetio je da će carinu do lipnja povećati na 25%.

U svojoj poruci Støreu, Trump je rekao da Danska ne može zaštititi Grenland od Rusije ili Kine te je postavio pitanje “zašto uopće imaju pravo vlasništva”?

“Nema pisanih dokumenata, samo je poznato da je brod tamo pristao prije stotina godina, ali i mi smo imali brodove koji su tamo pristajali.

Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegovog osnutka, a sada bi NATO trebao učiniti nešto za Sjedinjene Države”, tvrdi Trump.

Britanski premijer Sir Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da svaka odluka o budućem statusu Grenlanda “pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevine Danske” te je korištenje carina protiv saveznika nazvao “pogrešnim”.

Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt sastat će se u ponedjeljak s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Prošli tjedan danska i grenlandska vlada, zajedno sa saveznicima NATO-a, odlučile su povećati vojnu prisutnost i provoditi aktivnosti na Arktiku i u sjevernom Atlantiku.

Nekoliko europskih država poslalo je mali broj vojnog osoblja na Grenland u takozvanoj izviđačkoj misiji.