Obama i njegova supruga planirali su, kako javlja BBC, svoj 24 satni boravak u Irskoj iskoristiti i za posjet malom irskom gradiću Moneygall gdje je kao postolar živio Obamin pra-pra-pra djed s majčine strane
U posjetu američkog predsjednika Obame Irskoj, za razliku od prošlotjednog posjeta britanske kraljice, nema ničeg od povijesne važnosti, ali svakako neće nedostajati emocija.
Izraelskim lobistima Obama je kazao kako on nije prvi zagovornik izraelskih granica iz 1967., no on je prvi američki predsjednik koji je to javno rekao. Inače još od vremena Billa Clintona, dakle čak i u vrijeme Geoga W. Busha, američki su diplomati imali uputstvo da se zalažu za izraelsko-palestinski mirovni sporazum na temelju upravo tih granica.
One su bile i sastavni dio prijedloga bivšeg izraelskog premijera Ehuda Olmerta 2008. godine, upućen palestinskom predsjedniku Abasu, kada su obje strane žurile završiti mirovni sporazum dok su još u svojim uredima Olmert i Bush. Ono što sam u četvrtak napravio, kazao je Obama, nije ništa drugo nego obznanjivanje onog što je već dugo bilo javna tajna.
Obama i njegova supruga planirali su, kako javlja BBC, svoj 24 satni boravak u Irskoj iskoristiti i za posjet malom irskom gradiću Moneygall gdje je kao postolar živio Obamin pra-pra-pra djed s majčine strane, Falmouth Kearney.
Njegov je sin 1850. godine krenuo u Ameriku trbuhom za kruhom, o čemu, kako piše New York Times, Obama nije znao ništa sve do 2007. godine kada je uz pomoć crkvenih knjiga utvrđivao porijeklo svoje kenijsko-teksaške obitelji.
Gradić Moneygall nema banku ni benzinsku stanicu, ali ima dva puba i radine stanovnike, njih tristotinjak, koji su sve pripremili da se gost među njima osjeća ugodno.
Glavna ulica je sva u svježim bojama američke zastave, dok je u lokalnom pabu pripremljena vesela proslava. Kažu, ne smeta im ni opsežna sigurnosna operacija provedena oko njihovog mjestašca.
Pozivnice za taj povijesni posjet ograničene su na stanovnike Moneygalla i okolnih farmi, a u prvom redu sretnika bit će predsjednikov udaljeni rođak, 26-godišnji računovođa Henry Healy.
Konsenzus oko Bliskog istoka
Nakon Irske na svojoj jednotjednoj turneji Europom, predsjednik Obama posjetit će Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Poljsku, a sudjelovat će i na sastanku osam najrazvijenijih država svijeta, G8, u Francuskoj. U Londonu je za njega pripremljen posve izniman program.
Sa suprugom će biti smješten u Buckinghamskoj palači, kao gost kraljice, a govorom će se obratiti zastupnicima oba doma britanskog parlamenta što je čast uglavnom rezervirana za britanske monarhe.
Sljedeća postaja Obamine turneje bit će francuski grad Deauville gdje će se održati sastanak G8 i gdje će biti prilike za bilateralne susrete s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, ruskim predsjednikom Dmitri Medvedevim i japanskim premijerom Naoto Kanom.
U petak će Obama u Varšavi sa svojim domaćinima raspraviti prijedlog američkih balističkih raketa na poljskom tlu.
Ključne teme svih tih sastanaka, osim bilateralnih, bit će neuralgične točke svjetske međunarodne scene – dramatična zbivanja na sjeveru Afrike i Bliskog istoka, Irak, Afganistan, Pakistan…
No jedna je tema od posebne važnosti za Obamu u ovom trenutku. On oko izraelsko-palestinskih kompleksa pitanja želi postići konsenzus sa svojim sugovornicima.
U većem dijelu bit će to kucanje na otvorena vrata jer Europska unija i Rusija su prigrlili Obamin prijedlog o tome da polazna osnova za mirovne pregovore budu granice iz 1967. godine s mogućnošću zamjene teritorija.
Sporovi bi se mogli pojaviti oko teme palestinske državnosti. Francuzi su, naime, već najavili svoju sklonost priznavanju Palestine dok Sjedinjene Države smatraju da Izraelu treba dati još jednu šansu i izbjeći poniženje koje će ih gurnuti u još veću izolaciju.
Netanyahu popušta?
O tom je Obama u nedjelju govorio i pred proizraelskom, lobističkom grupom u Washingtonu, kada nije polemizirao s Netanyahuom, ali je ponovio svoj prijedlog.
Daniel Levy, bivši izraelski mirovni pregovarač prenio je novinaru New York Timesa Obaminu ključnu poruku upućenu izraelskim lobistima – »Ja vas ne mogu nastaviti braniti do u beskraj, ako mi ne date ništa s čim mogu raditi, ni Sjedinjene Države vas ne mogu spasiti«.
Iako prilično riskantno želi li povećati svoje šanse za reizbor, zanimljivo je da nije Obama popustio, već se izraelski premijer, koji se također u ponedjeljak obratio lobistima, a danas i kongresmenima, pomalo primirio i sada govori da su njihovi nesporazumi u javnosti bitno preuveličali.