ZAGREB/WASHINGTON – Američki predsjednik Barack Obama, na godišnjoj konferenciji za novinare održanoj u petak navečer, odbacio je sugestije da je 2013. bila najgora od njegovih gotovo pet godina na čelu Sjedinjenih Država.

Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da je Obamina popularnost rekordno niska, ali on je novinarima kazao da je više usredotočen na to hoće li stvari ići nabolje u budućnosti.

»Ako mjerite po anketama, one su puno puta išle gore i dolje tijekom moje karijere«, rekao je Obama. »Da su me zanimale ankete, ne bih se kandidirao za predsjednika«.

Iako je nezadovoljan političkim zastojem oko usvajanja reformi imigracijskog zakona i onog o kontroli oružja, optimističan je zbog kontinuiranog ekonomskog rasta nakon recesije kao i napretka na polju tzv. Obamacarea.

»Tijekom godine koja je na izmaku, bilo je razloga za frustracije«, rekao je Obama na godišnjoj konferenciji za novinare. »Kraj godine uvijek je dobar trenutak da se razmisli o onome što bi se moglo bolje napraviti u nadolazećoj godini«, rekao je. »Siguran sam da ću imati bolje ideje nakon nekoliko dana odmora i sunca«, rekao je Obama, nekoliko sati prije nego će otputovati na Havaje gdje će kao i svake godine provesti razdoblje božićnih blagdana.

Ipak, kako ocjenjuju svjetske agencije, Obama ne bi trebao žaliti za godinom na izmaku.

Na pitanje koja je bila njegova najveća pogreška u 2013., on je rekao da su to bili problemi s web stranicom za prijavu za zdravstveno osiguranje u okviru novog zakona o zdravstvenoj skrbi poznatog kao Obamacare.

»Budući da sam zadužen za to, uprskali smo«. Američki predsjednik je preuzeo odgovornost za probleme građana prilikom prijave na internetsku stranicu američke vlade za pristup zdravstvenom osiguranju koja se od početka rada u listopadu suočava sa stalnim problemima.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju za sve Amerikance, koji bi trebao biti najveće postignuće Obamine administracije, predviđa da obvezno zdravstveno osiguranje dobije 32 milijuna Amerikanaca koji ga dosad nisu imali.

Drugo razočaranje, kako je rekao, bila je činjenica da nije uspio kroz Kongres progurati neke zakone koje je htio te je pozvao da 2014. bude »godina akcija«, prije svega oko reforme imigracijskog zakona, oko zakona o kontroli oružja, kao i oko proširenja naknada za nezaposlene te podizanja minimalne plaće, što je izdvojio kao prioritete.

»Ako pogledam unatrag, postoje područja.. gdje mislim da je Kongres mogao ići agresivnije«, rekao je Obama. »Više naših zakonodavnih inicijativa u Kongresu nije išlo naprijed onako brzo kako sam želio«, dodao je.

Reforma imigracijskog zakona bilo je veliko obećanje njegove kampanje, ona je usvojena u Senatu ali ne i u Predstavničkom domu.

Upitan o programu nadzora Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Obama je istaknuo da su podaci koje prikupe tajne agencije potrebne SAD-u, ali da bi se oni mogli prikupljati uz »jaču kontrolu«. Dodao je da će u siječnju dati »konačno stajalište« oko preporuka stručnog panela da se ograniči program masovnog nadzora NSA.

Dodao je da je bivši suradnik NSA Edward Snowden uzrokovao »nepotrebnu štetu«, ali je odbio reći hoće li se tom bjeguncu ponuditi amnestija.

Snowdenova otkrića su uzdrmala povjerenje jednog dijela Amerikanaca te Obama misli da bi, iako smatra da NSA ne radi ništa suprotno američkim zanima, programi trebali biti promijenjeni kako bi se vratilo povjerenje američkih građana.

Obama je također naglasio kako je došlo do poboljšanja ekonomskih pokazatelja, kazavši da će 2014. biti prijelomna godina za gospodarstvo.

Što se tiče vanjske politike, Obama je kraj godine dočekao sa zatopljenim odnosima s Iranom. Rekao je da razumije zašto neki zastupnici u SAD-u žele »izgledati čvrsto« u odnosu spram Irana ali je ustrajao da sada, dok je ta zemlja spremna pregovarati sa svjetskim silama o dugoročnom sporazumu o nuklearnom programu, nije trenutak za uvođenje novih sankcija Teheranu.

»Nema potrebe za novim zakonima za sankcije, još ne«, rekao je Obama dan nakon što je skupina senatora SAD-a iznijela prijedlog zakona kojime bi se uvele nove kaznene mjere protiv Irana ako prekrši prijelazni sporazum o njegovom nuklearnom programu postignut prošlog mjeseca u Ženevi.