David Cameron želi smanjiti broj imigranata i ograničiti njihov pristup britanskom socijalnom sustavu

Nova pravila za useljenike u Velikoj Britaniji: Tko tjedno ne zaradi 150 funti nije radnik

Irena Frlan Gašparović

Novo pravilo stupa na snagu 1. ožujka i samo oni koji u tri mjeseca dokažu svoja minimalna primanja dobit će klasifikaciju radnika i imati pravo i na socijalne povlastice poput naknade za stanovanje



Za desetak dana useljenici u Veliku Britaniju iz drugih zemalja članica Europske unije morat će dokazivati da imaju minimalne prihode ako žele dobiti pravo na širi raspon socijalnih povlastica.


Prema tom novom pravilu, koje stupa na snagu 1. ožujka, ljudi koji se žele naseliti u Britaniji i koristiti tamošnji socijalni sustav, morat će tijekom tri mjeseca zarađivati oko 150 funti tjedno da bi bili klasificirani kao radnici, a ne kao tražitelji posla.


Ako uspiju dokazati svoja minimalna primanja i tako zaraditi i klasifikaciju radnika, imat će pravo i na druge socijalne povlastice, poput naknade za stanovanje ili porezne olakšice za djecu. 




Europska komisija već je najavila da će provjeriti jesu li ovi prijedlozi u skladu s europskim zakonodavstvom, s obzirom da bi praktična posljedica novih pravila moglo biti ograničavanje slobode kretanja ljudi, jedne od temeljnih sloboda na kojima funkcionira zajedničko europsko tržište. 


Ulje na vatru


No, britanski premijer David Cameron želi smanjiti broj useljenika, i osobito ograničiti njihov pristup socijalnom sustavu Velike Britanije, kako bi umirio strahove Britanaca zbog tzv. socijalnog turizma.


To je potvrdio i ministar rada i mirovinskog sustava Iain Duncan Smith poručivši da britanska javnost s pravom traži da useljenici »doprinose ovoj zemlji, a ne da dolaze privučeni socijalnim povlasticama«.


Cameron ujedno želi smiriti euroskeptike u redovima vlastite stranke, ali i spriječiti da birači »prebjegnu« drugim strankama, prije svega UKIP-u koji se zalaže za ograničavanje useljavanja. 


Velika Britanija tako je dala još jedan »doprinos« sve češćim i žešćim europskim raspravama o useljavanju, temi koja uvijek ima potencijala za populizam i zapaljivost. Zakuhalo se još krajem prošle godine, uoči ukidanja ograničenja za slobodno kretanje i zapošljavanje rumunjskih i bugarskih radnika u cijeloj EU, a ‘ulje na vatru’ dodao je i nedavni švicarski referendum na kojem su birači izglasovali ponovno uvođenje kvota za useljenike iz zemalja članica EU-a.

Švicarska, iako nije članica EU-a, našla se sada pod velikim pritiskom da pomiri rezultate referenduma s odredbama sporazuma koje je potpisala s Unijom. 



EU očekuje od švicarske vlade da pronađe rješenje problema koji je za Hrvatsku izazvala referendumska odluka o uvođenju kvota za radnike iz Europske unije i neće popustiti kad je u pitanju načelo slobode kretanja ljudi, upozorila je u četvrtak europska diplomatska služba. »Sloboda kretanja u srcu je EU-a«, rekao je David O’Sullivan, glavni operativni direktor europske diplomatske službe, nakon sastanka u Bruxellesu s Yvesom Rossierom, švicarskim državnim tajnikom za vanjske poslove. Rossier je izrazio nadu da će situacija biti »jasnija do Uskrsa«, kada bi se ponovno trebao sastati s O’Sullivanom.



Javnost podijeljena


Dok iz Bruxellesa stižu oštre kritike na račun švicarske odluke, javnost u pojedinim zemljama članicama je podijeljena. Prema anketi koju je, nakon švicarskog referenduma, proveo i objavio Deutsche Welle, gotovo polovica građana Njemačke podržala bi ograničavanje broja stranaca koji dolaze u tu zemlju, dok ih se 46 posto izjasnilo protiv.


Deutsche Welle navodi da najviše zagovornika ograničenja ima među biračima male i relativno nove stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Riječ je o euroskeptičnoj stranci koja na lanjskim izborima za Bundestag nije uspjela prijeći prag od pet posto glasova, a sada, prema istraživanjima javnog mnijenja, uživa podršku oko sedam posto birača. Rezultat švicarskog referenduma, smatra, pak, Financial Times, mogao bi pomoći AfD-u da se bolje poveže s biračima uoči europskih izbora u svibnju i da ugrabi još koji postotak glasova.

Čelnik AfD-a Bernd Lucke već je istaknuo da odluka švicarskih građana pokazuje da pitanje useljeništva smatraju važnijim i težim nego vlada, dodavši da je ista situacija i u Njemačkoj.


I druge euroskeptične stranke diljem Europe svesrdno su pozdravile rezultate glasovanja u Švicarskoj, osobito radikalne i ekstremističke opcije koje se protive useljavanju, a nadaju se da će (i) na toj platformi na svibanjskim izborima uspjeti ući u Europski parlament.