Premijer Benjamin Netanyahu u četvrtak je odbacio pozive SAD-a da smanji izraelsku vojnu ofenzivu u Pojasu Gaze ili poduzme korake prema uspostavi palestinske države nakon rata, što je odmah izazvalo ukore Bijele kuće.

Između Netanyahuove vlade i SAD-a stvorio se veliki jaz oko opsega rata i izraelskih planova za budućnost opkoljenog teritorija.

“Mi to očito vidimo drugačije”, rekao je glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby, prenosi AP.

Netanyahu je govorio samo dan nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken rekao da Izrael nikada neće imati “pravu sigurnost” bez puta prema palestinskoj neovisnosti.

Ranije ovog tjedna, Bijela kuća je također objavila da je “pravo vrijeme” da Izrael smanji intenzitet svoje razorne vojne ofenzive u Gazi.

Prkosan ton

Na konferenciji za novinare koju je prenosila nacionalna televizija, Netanyahu je imao prkosan ton, opetovano ponavljajući da Izrael neće zaustaviti svoju ofenzivu sve dok ne ostvari svoje ciljeve uništenja militantne skupine Hamas u Gazi i vraćanja kući svih preostalih talaca koje drži Hamas.

Odbacio je tvrdnje sve brojnijih izraelskih kritičara da ti ciljevi nisu ostvarivi, obećavši da će nastaviti dalje još mnogo mjeseci.

“Nećemo se zadovoljiti ničim osim apsolutnom pobjedom”, rekao je Netanyahu.

Izrael je pokrenuo ofenzivu nakon prekograničnog napada bez presedana od strane Hamasa 7. listopada u kojem je ubijeno 1200 ljudi i oko 250 drugih uzeto kao taoci.

Izrael vjeruje da je oko 130 talaca ostalo u zatočeništvu Hamasa. Rat je potaknuo napetosti diljem regije, prijeteći rasplamsati druge sukobe.

Izraelski napad, jedna od najsmrtonosnijih i najdestruktivnijih vojnih kampanja u novijoj povijesti, ubio je gotovo 25.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u Gazi, prouzročio široko razaranje i protjerao preko 80% od 2,3 milijuna ljudi na tom teritoriju iz svojih domova.

Put prema palestinskoj državi

Zapanjujući troškovi rata doveli su do sve češćih poziva međunarodne zajednice da se ofenziva zaustavi. Nakon što su pružale potpunu podršku Izraelu u prvim danima rata, Sjedinjene Države, najbliži saveznik Izraela, počele su izražavati nedoumice i pozvale Netanyahua da iznese svoju viziju za poslijeratnu Gazu.

Sjedinjene Države su rekle da bi međunarodno priznate palestinske vlasti, koje upravljaju polu-autonomnim zonama na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom, trebale biti “revitalizirane” i vraćene u Gazu. Hamas je izbacio palestinsku vlast iz Gaze 2007. godine.

SAD je također pozvao na korake prema uspostavi palestinske države. Palestinci traže Gazu, Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem za svoju državu. Ta područja je zauzeo Izrael 1967. godine.

Govoreći u srijedu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj, Blinken je rekao da je rješenje s dvije države najbolji način da se zaštiti Izrael, ujedine umjerene arapske zemlje i izolira izraelski glavni neprijatelj, Iran.

Bez “puta prema palestinskoj državi”, rekao je, Izrael ne bi “dobio istinsku sigurnost”.

Na istoj konferenciji, ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije rekao je da je kraljevina spremna uspostaviti pune odnose s Izraelom kao dio većeg političkog sporazuma.

“Ali to se može dogoditi samo kroz mir za Palestince, kroz palestinsku državu”, rekao je.

Ekstremni Bibi i podijeljeni Izrael

Netanyahu, koji vodi ekstremno desnu vladu koja se protivi palestinskoj državnosti, ponovio je svoje dugogodišnje protivljenje rješenju s dvije države. Rekao je da bi palestinska država postala lansirna rampa za napade na Izrael.

Rekao je da Izrael “mora imati sigurnosnu kontrolu nad cijelim teritorijem zapadno od rijeke Jordan”, dodavši: “To je u koliziji s idejom suvereniteta. Što možemo učiniti?”

“Ovu istinu govorim našim američkim prijateljima i zaustavljam pokušaje da nas prisile na stvarnost koja bi ugrozila državu Izrael”, rekao je.

Komentari su odmah izazvali ukor Bijele kuće. Kirby je rekao da predsjednik Joe Biden “neće prestati raditi” na rješenju s dvije države.

Prije 7. listopada izraelsko je društvo bilo gorko podijeljeno oko Netanyahuova plana za reformu pravosuđa. Nakon napada, zemlja se okupila iza rata. No, podjele su ponovno počele izlaziti na površinu oko Netanyahuovog načina na koji je vodio rat.

Obitelji talaca i njihovi brojni pristaše pozvali su na novi prekid vatre koji bi ih mogao vratiti kući. Hamas je oslobodio preko 100 talaca u zamjenu za palestinske zarobljenike tijekom jednotjednog prekida vatre u studenom.

Deseci ljudi prisustvovali su mračnom skupu u Tel Avivu u znak solidarnosti s obitelji Kfira Bibasa, najmlađeg izraelskog taoca, na obilježavanju njegovog prvog rođendana.

Crvenokoso dijete i njegov četverogodišnji brat Ariel uzeti su kao taoci zajedno s majkom Shiri i ocem Yardenom. Sva četvorica ostaju u zatočeništvu.

Optužbe za genocid

Komentatori su počeli preispitivati jesu li Netanyahuovi ciljevi realistični, s obzirom na spori tempo ofenzive i rastuću međunarodnu kritiku, uključujući optužbe za genocid na Svjetskom sudu UN-a, što Izrael oštro negira.

Netanyahuovi protivnici optužuju ga za odgađanje bilo kakve rasprave o poslijeratnim scenarijima kako bi izbjegao prijeteće istrage vladinih neuspjeha, održao svoju koaliciju netaknutom i odgodio izbore.

Ankete pokazuju da je popularnost Netanyahua, kojemu se sudi za korupciju, tijekom rata naglo pala.

U četvrtak nije bilo riječi o tome jesu li lijekovi koji su ušli u pojas Gaze kao dio dogovora u kojem su posredovali Francuska i Katar podijeljeni desecima talaca s kroničnim bolestima koje drži Hamas.

Riječ je o prvom takvom sporazumu između zaraćenih snaga još od studenog. Dogovor također uključuje velike pošiljke lijekova, hrane i humanitarne pomoći za palestinske civile.

Katar je kasno u srijedu potvrdio da su lijekovi ušli u Gazu, ali još nije jasno jesu li podijeljeni taocima koji se drže na tajnim lokacijama, uključujući podzemne bunkere.

Međunarodni odbor Crvenog križa, koji je pomogao u oslobađanju talaca, rekao je da nije bio uključen u distribuciju lijeka.

Borbe u Gazi

Hamas je nastavio uzvraćati udarac diljem Gaze, čak i u najrazorenijim područjima, i lansirati rakete na Izrael. Kaže da neće više puštati taoce dok ne dođe do trajnog prekida vatre, što su Izrael i Sjedinjene Države, njegov najveći saveznik, isključili.

Stotine tisuća Palestinaca poslušalo je izraelske naredbe za evakuaciju i naguralo se u južnu Gazu, gdje su skloništa kojima upravljaju Ujedinjeni narodi prepuna i gdje su podignuti golemi šatorski kampovi.

Izrael je nastavio s napadima na, kako kaže, militantne ciljeve u svim dijelovima Gaze, često ubijajući žene i djecu. Rano u četvrtak, liječnici su rekli da je u izraelskom zračnom napadu na kuću ubijeno 16 ljudi, od kojih polovica djece, u gradu Rafahu na jugu Gaze.

Izrael za veliki broj civilnih žrtava krivi Hamas jer se bori u gusto naseljenim četvrtima. Izrael kaže da su njegove snage ubile otprilike 9.000 militanata, bez pružanja dokaza, te da su 193 njegova vojnika ubijena od početka kopnene ofenzive u Gazi.

U četvrtak je izraelska vojska rekla da je uništila “srce” Hamasove industrije za proizvodnju oružja u blizini glavne ceste sjever-jug u središnjoj Gazi. Rečeno je da kompleks uključuje tvornice oružja i opsežnu mrežu tunela koji se koriste za transport oružja diljem Gaze.

Rat odjekuje Bliskim istokom

Rat se proširio Bliskim istokom, a skupine koje podržava Iran napadaju američke i izraelske ciljeve. Borbe niskog intenziteta između Izraela i militanata Hezbollaha u Libanonu prijete da prerastu u sveopći rat, a hutisti, pobunjenici u Jemenu, nastavljaju gađati međunarodne brodove unatoč zračnim napadima pod vodstvom Sjedinjenih Država.

Izraelska vojska priopćila je da je ispalila raketu na “sumnjivu zračnu metu” – vjerojatno bespilotnu letjelicu ili raketu – koja se približavala iznad Crvenog mora u četvrtak, aktivirajući sirene za zračnu uzbunu u južnom gradu Eilatu. Hutisti su do sada lansirali niz bespilotnih letjelica i projektila prema Izraelu koji su bili presretnuti i oboreni.

U međuvremenu, Iran je pokrenuo niz raketnih napada ciljajući ono što je opisao kao izraelsku špijunsku bazu u Iraku i militantne baze u Siriji.