BEOGRAD Većina predsjednika vlada i država EU smatra da bi Srbiji danas trebalo dati status kandidata za prijam u Uniju, ali se takvom stavu protivi Njemačka, na čijoj je strani i Austrija koja će se prikloniti većini – ako kandidaturu odobri Berlin.

U međuvremenu, Beograd je na mukama između problema i barikada na sjeveru Kosova, traljavih pregovora s Prištinom i unutarnjih političkih prepucavanja. Trenutačno je malo jasnih spoznaja što ako Srbija ne dobije novu europsku mrkvu, dok predsjednik Boris Tadić otvoreno upozorava europske državnike da Srbija srlja u nacionalizam izostane li odluka o kandidaturi.

Na strani većine je Francuska, čiji je ministar vanjskih poslova Alain Juppe pozvao vlade zemalja EU da Srbiji daju status kandidata za prijam u Uniju. »Srbija je postigla napredak«, rekao je Juppe novinarima na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu i dodao da »Srbiji moramo dati znakove ohrabrenja«, prenosi AFP.

»Mi ne vidimo razlog da ne idemo u pravcu davanja statusa kandidata Srbiji«, naveo je francuski ministar vanjskih poslova uoči summita EU-a 9. prosinca, na kojem će se razmatrati to pitanje.

Austrijski potpredsjednik vlade Michael Spindelegger potvrdio je medijima u Srbiji da u EU još nije postignut konsenzus o zelenom svjetlu Srbiji za status kandidata.

Spindelegger, ujedno i šef austrijske diplomacije, kaže da bi Austrija danas mogla pristati da Srbija dobije bezuvjetni status kandidata, »ako pozitivnim akcijama prema Prištini uspije uvjeriti Njemačku«.

»Ono što sam predložio u Bruxellesu najbolje se može objasniti kao kandidatura s probnim periodom. To znači da Srbija ne bi morala čekati nekoliko mjeseci, nego bi privremeno dobila status kandidata već u petak«, veli Spindelegger.

Uoči današnjeg summita EU, iz Berlina stižu reprizirane poruke koje je nedavno izgovorila njemačka kancelarka Angela Merkel. Ukratko – »prerano je za dodjelu statusa kandidata za EU Srbiji«. Ona inzistira da »put Srbije u EU vodi samo preko normalizacije odnosa s Kosovom«.

Opasnost od nove nestabilnosti

S druge strane, upravo je u utjecajnom njemačkom »Frankfurter Allgemeine Zeitungu« predsjednik Srbije poručio da odlaganjem i dodatnim uvjetovanjem u procesu integracije u EU, raste opasnost od nove nestabilnosti i prijetnja da Srbija, a time i zapadni Balkan, još jednom potonu u mrak nacionalizma i netrpeljivosti.

Tadić je u autorskom tekstu za ovaj list istaknuo kako je članstvo u EU »strateško opredjeljenje Srbije, kao što bi i za EU od strateške važnosti morala biti europska orijentacija Srbije«.

Predsjednik Srbije je podsjetio da je Beograd u cijelosti ispunio sve ranije uvjete u procesu približavanja EU, što je podrazumijevalo i donošenje nepopularnih i teških odluka, preuzimanje velike političke odgovornosti, a u nekim slučajevima čak i velikog osobnog rizika.

»Nameće se pitanje zašto se Srbija gura na marginu suvremenih povijesnih procesa i zbog čega se ogromni politički napori, poduzeti u cilju odlučnog raskida s politikom koja je dovela do ratova u bivšoj Jugoslaviji, time unaprijed osuđuju na poraz i neuspjeh? Neće li to možda biti preveliko iskušenje za srpsko društvo i mladu srpsku demokraciju«, zapitao je Tadić u tekstu naslovljenom »Srbija na europskoj prekretnici«.

Ukoliko Srbija ostane izvan EU-a, to će se dugo doživljavati kao dokaz da je poseban sistem vrijednosti kojim se Europa definira kao zajednica, samo privid vječite politike velikih i malih, upozorio je Tadić. Predsjednik Tadić je, istovremeno, priznao da je Kosovo trenutačno najveći izazov Srbije, ali da ona, bez obzira na sve, neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost svoje južne pokrajine.

Stare i nove barikade

Na drugoj strani, kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hodqaj izjavio je da Srbi na Kosovu mogu riješiti svoj položaj samo u okviru Ahtisarijevog plana, a za pregovore Prištine i Beograda rekao je da »pristup Kosova kao ozbiljne države jeste spremnost za nastavak dijaloga«, ali misli da »taj proces ne može donijeti rezultate«.

»Drugim riječima, ne mogu se održavati sastanci ako Srbija nije spremna provoditi sporazume oko kojih smo se dogovorili 2. srpnja ove godine.

Vrijeme je da se EU uozbilji i izvrši pritisak na Beograd kako bi Srbija provela te sporazume, koji su u europskom duhu i koji se odnose na slobodno kretanje ljudi i slobodno kretanje kapitala«, izjavio je ministar Hodqaj.

U međuvremenu, sa sjevera Kosova stižu oprečne informacije o uklanjanju starih, ali i postavljanju novih barikada, što Beogradu samo dodatno otežava poziciju uoči današnje odluke u Bruxellesu.