Nakon osam desetljeća vojne suzdržanosti, Njemačka u potpunosti mijenja stav. Vladajuća koalicija CDU-SPD postigla je interni dogovor o velikom povećanju Bundeswehra po kojem bi u sljedećih nekoliko godina broj aktivnih vojnika porastao sa sadašnjih 186 tisuća na 260 tisuća vojnika te oko 200 tisuća rezervista.

Prema prijedlogu zakona, koji će pred zastupnike u Bundestagu doći do kraja godine, već od sljedećeg ljeta svi Nijemci koji navrše 18 godina morat će se prijaviti u vojnu evidenciju, a od 2027. svi će morati proći vojni zdravstveni pregled kako bi se dobila stvarna snimka stanja u društvu.

Osnovni plan kaže kako će povećanje broja aktivnih vojnika biti »guran« za početak na dobrovolnoj bazi, no kroz neko vrijeme, posebice ako se procijeni da broj dobrovoljaca ne ide ka željenom cilju, mogla bi biti uvedena i vojna obaveza.

Izgubljena godina

– Bio sam zastupnik u Bundestagu u vrijeme kada je ukidan obavezni vojni rok u Njemačkoj, no to su bila druga vremena. U to vrijeme Europa se osjećala sigurnom, prijetnja iz Rusije nije postojala i vjerovalo se kako će prijelaz na potpuno profesionalnu vojsku biti sasvim dostatan za potrebe eventualne obrane.

No s godinama se pokazalo kako profesionalna vojska nije ispunila sva očekivanja, da su ljudi u nju išli mahom kako bi ostvarili beneficije i zaradu.

U vojsku su dolazili većinom ljudi koji nisu mogli nači zaposlenje u industriji. Sada je situacija sasvim drugačija. Ne samo da je sigurnosni problem puno veći s napadom Rusije na Ukrajinu, tu je i činjenica da se odnos SAD-a prema Europi, pa i prema Njemačkoj, promijenio. Do prije nekog vremena oni su bili naši veliki zaštitnici, no jasna je poruka da se trebamo pobrinuti sami za sebe.

Naravno, SAD su i dalje naši saveznici, no više nisu veliki brat koji nas čuva u svakom trenutku i pod svaku cijenu, kaže za naše novine Josip Juratović, donedavni zastupnik SPD-a u Bundestagu koji je u njemačkom parlamentu proveo 20 godina.

Mišljenja oko ponovnog jačanja njemačke vojne sile su podijeljena, ali ovaj puta jaz nije na političkoj, već na generacijskoj sceni.

Starije generacije definitivno su za jačanje vojske koja bi ne samo doprinijela jačanju sigurnosti, već i svojevrsnom »odgoju« mladih naraštaja. S druge strane, mladi Nijemci baš i nisu pretjerano oduševljeni s ovom idejom.

Ne samo zbog moguće ratne opasnosti i eventualne pogibelji, već i zbog činjenice kako bi »gubili« godinu dana u kasarnama. Ukoliko u nekom trenutku bude i uveden obavezan vojni rok, moći će se pozvati na prigovor savjesti, no »dug društvu« moći će odraditi u staračkim domovima, vrtićima ili vatrogasnim postrojbama.

Militarizacija je loša

– Tako nešto već je postojalo u Njemačkoj, a kada je ukinut vojni rok, a time i civilno služenje vojnog roka, brojni starački domovi su ostali bez neophodnog kadra.

To se zvalo civilna godina i vjerojatno bi moglo biti ponovo uvedeno za sve one kojima savjest brani doticaj s oružjem.

Naravno, ukoliko obavezan vojni rok bude uveden, a osobno ne vjerujem da će se na dobrovoljnoj bazi ispuniti plan o 260 tisuća vojnika, kaže Juratović.

Drastičan porast njemačke vojne sile u skladu je s trendovima diljem Europske unije gdje europske zemlje članice NATO-a uzimaju sve veću ulogu u kolektivnoj obrani, zamjenjujući pri tome snage SAD-a koje su proteklih desetljeća bile apsolutbno dominantne.

No pritom ne gleda se s potpunom ravnodušnošću na jačanje Bundeswehra.

– Niti jedna militarizacija u principu nije dobra, a posebice militarizacija Njemačke koja ima iza sebe povijest dvaju svjetskih ratova. S jakim vojskama Njemačke, Poljske i Francuske, ukoliko dođe do daljnjih destablizacija na europskoj političkoj sceni situacija može postati vrlo zaoštrena, kaže za naše novine politička analitičarka dr. Jadranka Polović s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.