»Vrijedi ono što je dogovoreno u okviru pristupnog ugovora između Europske unije i Republike Hrvatske«, rečeno je Hini iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu
BERLIN Njemačka ostaje pri onome što je zapisano u hrvatskom pristupnom ugovoru s Europskom unijom, nasuprot nagađanjima o mogućnosti naknadnih promjena, odnosno uvođenju monitoringa kao uvjeta za ratifikaciju pristupnog ugovora u Njemačkoj, potvrdilo je u petak za Hinu njemačko ministarstvo vanjskih poslova.
»Vrijedi ono što je dogovoreno u okviru pristupnog ugovora između Europske unije i Republike Hrvatske«, rečeno je Hini iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu.
Time je njemačka vlada naglasila da ostaje pri ranije utvrđenim uvjetima za pristup Hrvatske, nakon što je predsjednik europskog odbora Bundestaga Gunther Krichbaum u petak najavio da Njemačka planira zatražiti uvođenje dodatnih klauzula kao uvjet za ratifikaciju pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije, koje bi sadržavale polugodišnja izvješća o stanju u pravosuđu i borbi protiv korupcije.
Njemačkoj je vrlo stalo do toga da se sve strane pridržavaju pojedinosti zapisanih u pristupnom ugovoru, a u njemu nema riječi o dodatnim uvjetima za pristup, kao ni o naknadnom monitoringu nakon pristupa Hrvatske Uniji. U njemačkim diplomatskim krugovima vlada uvjerenje da bilo koja druga mogućnost nije relevantna.
Krichbaum: Na polju pravosuđa i borbe protiv korupcije postoje očiti problem
Njemačka planira zatražiti uvođenje dodatnih klauzula kao uvjet za ratifikaciju pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije, koje bi sadržavale polugodišnja izvješća o stanju u pravosuđu i borbi protiv korupcije, rekao je ranije danas predsjednik Europskog odbora njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum (Kršćansko-demokratska unija, CDU) u razgovoru za dnevnik Neue Presse od petka.
»Posebice na polju pravosuđa i borbe protiv korupcije postoje očiti problemi. Zbog toga se mora trezveno zaključiti da će Hrvatskoj sigurno trebati popratna pomoć nakon ulaska u Europsku uniju«, rekao je za Neue Presse Gunther Krichbaum, koji dolazi iz stranke kancelarke Angele Merkel.
Krichbaum, koji je početkom tjedna zajedno s ministrom gospodarstva i vicekancelarom Philippom Roesslerom boravio u Hrvatskoj, nije doveo u pitanje uspješnu ratifikaciju i u preostalim članicama EU-a, pa tako i u Njemačkoj, ali je istodobno naveo uvjete za ratifikaciju.
Europska komisija ne želi komentirati izjave predsjednika Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Gunthera Krichbauma, koji je rekao da će Njemačka zatražiti neku vrstu monitoringa i nakon pristupa Hrvatske, ističući da su pristupni proes i pretpristupni monitoring zamišljeni kao sredstvo osiguranja da zemlja ulazi spremna.
»Europska komisija ne vidi razloga komentirati izjave pojedinaca i smatra da treba pričekati izvješće o monitoringu. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele u nekoliko je navrata govorio da neće biti potrebe za monitoringom nakon članstva jer su pristupni proces i pretpristupni monitoring zamišljeni kao sredstvo kako bi se osigurala puna spremnost Hrvatske za članstvo«, rekao je Fueleov glasnogovornik Peter Stano.
»Ja polazim od toga da će s 99,5-postotnom sigurnošću ratifikacija biti uspješno provedena. Ali svatko onaj tko Hrvatskoj želi dobro, mora imati i interesa u tomu da se i nakon ulaska Hrvatske u EU dogovore, najvjerojatnije u polugodišnjem ciklusu, kontrolni mehanizmi«, rekao je Krichbaum.
Kako piše Neue Presse iz Hannovera, »alarmantne i krizne vijesti o neodrživom stanju kakve trenutno dolaze iz Rumunjske i Bugarske« se »ne bi smjele« ponoviti i u slučaju Hrvatske. O naumu Njemačke su već, kako se navodi, »alarmirani« diplomati u Berlinu i Bruxellesu.
Njemački parlament Bundestag, u kojemu većinu ima vladajuća demokršćansko-liberalna koalicija Angele Merkel, u predstojećem bi razdoblju trebao ratificirati ugovor između Hrvatske i EU, a Krichbaum kao predsjednik Europskog parlamentarnog odbora će zastupnicima dati preporuku prilikom glasovanja koja će, po njegovim najavama, uključiti i zahtjev za provođenjem monitoringa.
Gunther Krichbaum je i na jesen istupio u javnosti s ocjenom kako Hrvatska još nije spremna za ulazak u EU. Nakon toga je isto mišljenje iznio i predsjednik Bundestaga Norbert Lammert. Krichbaum nije detaljnije objasnio na koji način će njemački zahtjev za uvođenjem monitoringa biti upućen i dočekan u Bruxellesu.
Posljednjih mjeseci u Njemačkoj se vodi i intenzivna javna rasprava o problemima koje je sa sobom donijelo posljednje proširenje EU-a i članstvo Bugarske i Rumunjske. Pritom se u prvom redu ističe migracija siromašnijih građana ovih zemalja u njemačke socijalne sustave kao i problemi s pravosuđem i korupcijom u novim članicama.
Iz tih razloga je Njemačka, zajedno s još nekim drugim članicama, prošlog tjedna blokirala ulazak Rumunjske i Bugarske u tzv. schengensku zonu.
Neki promatrači oštro stajalište njemačkih političara prema europskim pitanjima povezuju i s parlamentarnim izborima koji se u Njemačkoj održavaju u rujnu ove godine.
Njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack, koja dolazi iz iste stranke kao i Krichbaum, rekla je da »nema nikakvih izgleda da se za Hrvatsku uvede monitoring nakon pristupanja. »To može biti njegova ideja, ali to je njegovo privatno mišljenje i ta ideja neizvediva«, rekla je Pack.
Unutar EU-a postoji zabrinutost zbog stanja u pogledu vladavine prava i poštovanja temeljnih prava u zemljama članicama.
Početkom ožujka ministri vanjskih poslova Njemačke, Finske, Danske na inicijativu Nizozemske poslale su pismo predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu u kojem se istaknuli važnost da se u svim zemljama članicama osigura poštovanje temeljnih vrijednosti.
»EU mora biti krajnje oprezna kad god su te vrijednosti dovedu u opasnost bilo gdje unutar njezinih granica i mora moći brzo i efikasno reagirati kako bi osigurala poštovanje osnovnih načela«, naveli su ministri u svom pismu.
Oni predlažu da se Komisiji stavi na raspolaganje mehanizam koji bi joj omoućio da na vrijeme reagira kada se u bilo kojoj zemlji članici pojavi neki deficit po tom pitanju. Kao krajnju mjeru da bi se osigurala da neka zemlja poštuje temeljna načela oni predlažu mogućnost zamrzavanja europskih fondova.
»Želimo naglasiti da bi cilj ovoga mehanizma bio ojačati temeljne vrijednosti uz istodobno poštovanje nacionalnih ustavnih tradicija. On bi bio nediskriminatoran i primjenjiv na sve zemlje članice na isti način. Vjerujemo, kada bi se taj mehanizam upostavio, da bi mogao osigurati javnu potporu za daljnje proširenje«, istaknuli su ministri vanjskih poslova četiriju zemalja članica, u pismu koje su uputili predsjedniku Europske komisije Barrosu i irskom predsjedništvom, sa željom da se o tome raspravlja na sastanku Vijeća za opće poslove.
Iz diplomatskih izvora se doznaje da nove zemlje članice nisu sklone toj inicijativi, bojeći se da bi se taj mehanizam mogao okrenuti protivi njih.
