Izraelski premijer Benjamin Netanyahu malo se čega boji. Ne boji se Hezbollahovih raketa, mogućeg upada Hamasovih terorista iz Gaze. Ne boji se, prilično je izvjesno, ni iranskog nuklearnog programa ili pokušaja atentata. No definitivno se boji jedne stvari. Gubitka izbora. A upravo je to prilično izvjesno.

Prema istraživanjima koje je objavio izraelski Channel 12, da se izbori odvijaju ovoga trenutka, ljevica, odno antinetanyahuovska koalicija bi u Izraelu dobila 60 mjesta u parlamentu, pri čemu bi im samo jedan glas nedostajao za formiranje vlade. Netanyahuov Likud s druge strane, može računati na pedesetak mjesta. No situacija je za Netanyahua još i gora nego li se čini, jer svoju stranku s kojom planira izaći na izbore upravo osniva i radikalno desni političar, bivši general IDF-a Ofer Winter.

Winterova stranka ne predstavlja prijetnju jer bi mogla osvojiti znatniji broj glasova. Upravo suprotno, ta buduća stranka, kao i niz radikalno desnih stranaka koje su počele nakon 7. listopada 2023. nicati u Izraelu, prijetnja su jer vrlo vjerojatno neće prijeći izborni prag. A preuzet će dio desnih glasača na koje su Likud i Netanyahu do sada mogli računati.

– Ove izbore odlučivat će svaki glas. Ne bacajte svoj glas na male stranke koje neće prijeći prag i koje će dovesti ljevicu na vlast. Ne bacajte glas. Držite se desno. Glasajte za Likud, napisao je Netanyahu na društvenim mrežama nakon objave ankete koja je prikazala trenutno stanje snaga na izraelskoj političkoj sceni.

Netanyahu se pribojava scenarija kakav se dogodio 1992., kada se na parlamentarnim izborima pojavio cijeli niz desnih stranaka, pri čemu dobar dio uopće nije prešao izborni prag, no odnijeli su dio desnog glasačkog tijela. Tada je lijevi blok okupljen oko Laburista i Yitzaka Rabina odnio pobjedu, a nekoliko godina potom potpisan je i sporazum iz Osla kojega Netanyahu vidi kao izvor svega lošeg što se u Izraelu događalo tijekom posljednja tri desetljeća.

– Platili smo u tisućama žrtava sve što se dogodilo nakon što su se desne stranke rascjepkale. I sada bi to trebali proći ponovo. Ne trebamo učiniti istu grešku, poručio je Netanyahu.

No, ljevica u Izraelu ipak nije isto što i ljevica u Europi, i dojam da se političko tijelo dijeli na Netanyahuovu stranu i svojevrsne mirovnjake je potpuna zabluda. Ljevica u Izraelu također podržava rat protiv Irana, posebice ako se smatra da židovskoj državi postoji izravna prijetnja. Ljevica bez ikakve rezerve drži Hamas teroristima, no za razliku od Netanyahua i njegova Likuda, lijeve stranke ipak prave razliku između Hamasa i ostatka Palestinaca. Ujedno, ljevica u Izraelu mahom se protivi širenju izraelskih naselja na području Zapadne obale što je posljednjih mjeseci ponovo uzelo maha, iako je riječ o praksi koju osuđuju i Ujedinjeni narodi.

Glavni razlog zbog kojeg Neitanyahu prilično nervozno gleda na mogući gubitak vlasti i premijerskog mjesta je nastavak tri sudska procesa koji se protiv njega vode pred sudom u Jeruzalemu. Optužuje ga se za kupovinu utjecaja i korupciju, a predviđene kazne, ukoliko bude osuđen, svode se na dugogodišnji zatvor.

Izbori koji slijede zato bi mogli biti mnogo manje referendum o izraelskoj desnici i ljevici, a puno više referendum o jednom čovjeku. Nakon gotovo dva desetljeća tijekom kojih je, uz par prekida, dominirao izraelskom politikom, Benjamin Netanyahu prvi se put suočava s mogućnošću da najveća prijetnja njegovoj vlasti ne dođe iz Teherana, Gaze ili Libanona, nego iz izraelskih glasačkih kutija.