Financial Times javlja da administracija Donalda Trumpa razmatra dodatne sankcije ruskoj “floti u sjeni” naftnih tankera ako predsjednik Vladimir Putin ne pristane na prekid vatre u Ukrajini do petka.

Stavljanje brodova u floti na crnu listu označilo bi prvi put da su SAD nametnule sankcije usmjerene prema Moskvi otkako se Trump vratio u Bijelu kuću u siječnju.

Rusija koristi “flotu u sjeni” uglavnom zastarjelih tankera za prijevoz nafte diljem svijeta u pokušaju da izbjegne zapadne restrikcije nametnute nakon potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine. Prihodi od ovog izvoza sirove nafte pomogli su u financiranju sukoba.

Pojam “flota u sjeni” odnosi se na brodove čije je vlasništvo skriveno i koji izbjegavaju korištenje usluga zapadnih tvrtki. Provođenje sankcija protiv njihovih vlasnika je teško, iako su se mjere usmjerene na same brodove nedavno pokazale učinkovitima.

Jednostavan prvi korak

Dvije osobe upoznate s raspravama Bijele kuće rekle su da su dodatne američke sankcije “floti u sjeni” viđene kao jednostavan prvi korak u nametanju troškova Rusiji. Treća osoba bliska administraciji rekla je da se razmatra niz opcija, uključujući sankcije floti.

Bidenova administracija dodala je 213 tankera za sirovu naftu, kemikalije ili proizvode na popis sankcija. Trump je odgodio nametanje daljnjih sankcija Rusiji u nastojanju da osigura pregovaračko rješenje za okončanje rata.

No, sve je više frustriran Putinovim odbijanjem da pristane na prekid vatre te je ruskom vođi dao ultimatum da promijeni taktiku do petka ili se suoči sa strožim sankcijama.

Daljnje američke kazne floti pojačale bi nedavne korake EU protiv flote, rekao je Kevin Book, direktor istraživanja u ClearView Energy Partners. Blok je prošli mjesec sankcionirao više od 100 brodova, čime je ukupan broj porastao na 415.

Prema uvjetima režima sankcija, tvrtkama povezanim sa Zapadom zabranjeno je kupovati naftu po cijeni iznad gornje granice cijena G7 utvrđene na 60 dolara po barelu sirove nafte. “Flota u sjeni” omogućila je Rusiji da isporučuje naftu iznad gornje granice – uglavnom u Kinu i Indiju.

Iznenađujuće učinkovito

Početkom 2024. dužnosnici Bidenove administracije bili su iznenađeni kada su shvatili da se popisivanje pojedinačnih brodova – umjesto njihovih vlasnika ili upravitelja – pokazalo učinkovitim, jer su kupci ruske nafte nerado poslovali s plovilima koja su imenovana. EU i Ujedinjeno kraljevstvo su stoga usvojili tu praksu.

Analiza Financial Timesa o 115 tankera za sirovu naftu koje su sankcionirale SAD pokazuje da su nakon toga postali mnogo manje produktivni. Podaci Kplera, platforme za analizu tereta, otkrivaju da su brodovi u prosjeku mjesečno prevozili 48 milijuna barela ruske sirove nafte u šest mjeseci prije njihovog uvrštavanja na burzu, ali u prosjeku samo 13 milijuna barela u šest mjeseci nakon toga.

Benjamin Hilgenstock, voditelj makroekonomskih istraživanja i strategije na Institutu Kijevske škole ekonomije, rekao je: „Agresivno progonjenje flote u sjeni jednostavan je način da se stvari otežaju Rusiji i pojača poruka koju šalju EU i UK.“

Kremlj je zanemario niz rokova koje je postavio američki predsjednik za dogovor o prekidu vatre i posljednjih tjedana značajno je pojačao svoje napade na Ukrajinu.

Trump je sve više frustriran svojim ruskim kolegom, a ljudi bliski administraciji rekli su da će Moskva platiti cijenu ako ne sjedne za pregovarački stol.

U utorak je Trump u telefonskom razgovoru s predsjednikom Volodimirom Zelenskim razgovarao o mogućim mjerama protiv Moskve.

„Razgovarali smo o sankcijama protiv Rusije“, rekao je ukrajinski čelnik. „Njihovo gospodarstvo nastavlja padati i zato je Moskva toliko pažljiva prema ovoj perspektivi… Ovo može puno toga promijeniti.“

Sankcije Indiji, Witkoff u Moskvi

Američki predsjednik u ponedjeljak je također najavio planove za povećanje carina Indiji, jednom od vodećih kupaca ruske nafte.

„Nije ih briga koliko ljudi u Ukrajini ubija ruski ratni stroj“, rekao je predsjednik u objavi na društvenim mrežama.

Očekuje se da će Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff otputovati u Moskvu ovog tjedna, a ruska državna novinska agencija Tass u utorak je izvijestila da bi trebao stići u srijedu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: „Uvijek nam je drago vidjeti gospodina Witkoffa u Moskvi. Takve kontakte smatramo važnima, sadržajnima i vrlo korisnima.“

Trump će vjerojatno odlučiti o potencijalnim troškovima koje će nametnuti Moskvi kada se njegov izaslanik vrati, rekla je osoba bliska administraciji.

„Ovisi o tome što Witkoff donese“, rekla je osoba. „Ako se Witkoff vrati praznih ruku, bez ičega, Trump će poludjeti.“

Anna Kelly, zamjenica glasnogovornika Bijele kuće, izjavila je: „Predsjednik je jasno dao do znanja da će biti oštrih sankcija ako Putin ne pristane na prekid rata. Nećemo preduhitriti predsjednika u pogledu detalja.“

Koje još druge opcije ima?

Druge mogućnosti za administraciju uključuju strožu provedbu postojećih sankcija ili pridruživanje novom dinamičnom plutajućem ograničenju cijena ruske nafte koje bi trebalo stupiti na snagu početkom rujna, rekli su stručnjaci.

Washington bi također mogao nametnuti sekundarne sankcije bankama i rafinerijama nafte u drugim zemljama koje olakšavaju trgovinu ruskom naftom, rekao je Edward Fishman, viši istraživač u Centru za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.

„Trenutno postoji nevjerojatna sloboda da se Rusiji zapravo nametnu oštre naftne sankcije“, dodao je.

Prijedlog zakona koji su predložili senatori Lindsey Graham i Richard Blumenthal, a kojim se poziva na carine veće od 500 posto za zemlje koje nastave kupovati ruske energetske proizvode, također je dobio široku dvostranačku podršku među zakonodavcima na Kapitolu.

Trump je rekao da “vrlo snažno” razmatra podršku zakonu, iako su analitičari doveli u pitanje mogu li se tako visoke tarife održivo provoditi.

Kremlj razmatra ustupak Trumpu

Istovremeno, Bloomberg javlja da Kremlj razmatra mogućnosti ustupka američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji bi mogao uključivati zračno primirje s Ukrajinom kako bi se pokušala spriječiti prijetnja sekundarnim sankcijama, premda je Rusija i dalje odlučna nastaviti svoj rat.

Dužnosnici priznaju da posjet američkog izaslanika Stevea Witkoffa Rusiji ovog tjedna nudi kasnu priliku za dogovor s Trumpom čak i ako su očekivanja uspjeha niska, rekli su ljudi upoznati sa situacijom, koji su tražili da ne budu imenovani prilikom rasprave o osjetljivim pitanjima.

Pauza u zračnim napadima koji uključuju dronove i rakete kao gesta deeskalacije mogla bi biti jedan od potencijalnih prijedloga pod uvjetom da se i Ukrajina na to obveže, rekao je jedan od njih.

Ipak, predsjednik Vladimir Putin neće pristati na opći prekid vatre u Ukrajini dok njegove snage nastavljaju stalan napredak na bojnom polju, a ruski ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni. Nije jasno bi li takva ponuda uključivala uvjete, koji bi je učinili neprihvatljvom za Ukrajinu i njene saveznike.

„Trumpu treba neka vrsta ‘dara’, ustupka od Rusije“, rekao je Sergej Markov, politički konzultant sa sjedištem u Moskvi blizak Kremlju. „Zračno primirje moglo bi biti takav dar.“

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u petak je u razgovorima s Putinom spomenuo “zračno primirje”, iako ruski čelnik to nije komentirao.

Lukašenko se u lipnju sastao s Trumpovim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom, najvišim američkim dužnosnikom koji je posjetio Bjelorusiju od 2020.

“Kažem, da, Rusija je zainteresirana za ovo, predsjedniče Putin, ali vi to ne želite”, rekao je Lukašenko novinarima, misleći na razgovore. “Recite Zelenskom da se složi s tim.”