Čelnici NATO-a u srijedu su podržali veliko povećanje ulaganja u obranu koje je zahtijevao američki predsjednik Donald Trump i ponovili svoju predanost uzajamnoj obrani u slučaju napada.

Dok je Trump na kratkom samitu, skrojenom po mjeri za njega, dobio što je želio, njegovim saveznicima u NATO-u laknulo je što se obvezao na temeljno načelo kolektivne obrane, nakon ne baš jasne izjave u utorak.

Trump je u srijedu rekao da su se saveznici NATO-a obvezali na značajno povećanje izdvajanja za zajedničku obranu na godišnjem samitu.

Na konferenciji za novinare kojom je završio svoje sudjelovanje na sastanku na vrhu, Trump je rekao da bi dodatni novac trebao biti potrošen na “vrlo ozbiljnu” vojnu opremu, a ne na birokraciju, te da bi trebao pomoći u sprječavanju ratova poput ruske invazije na Ukrajinu.

U izjavi od pet točaka, NATO je podržao veći cilj obrambenih izdataka od 5% BDP-a do 2035. Odgovor je to ne samo na Trumpov zahtjev, već i na strahove Europljana da Rusija predstavlja sve veću prijetnju njihovoj sigurnosti nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.

“Ponovno potvrđujemo našu čvrstu predanost kolektivnoj obrani kako je utvrđeno u članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora iz Washingtona – da je napad na jednog napad na sve”, rekli su čelnici NATO-a.

Na pitanje da pojasni svoj stav o članku 5., Trump je rekao: “Stojim uz njega. Zato sam ovdje. Da ne stojim uz njega, ne bih bio ovdje.”

Macron o trgovinskom ratu

Trump je dugo i nedvosmisleno zahtijevao da druge zemlje povećaju svoju potrošnju na obranu kako bi smanjile veliku ovisnost NATO-a o SAD-u.

Unatoč prividu općeg slaganja, francuski predsjednik Emmanuel Macron pokrenuo je pitanje visokih uvoznih carina kojima prijeti Trump i štete koju mogu nanijeti transatlantskoj trgovini kao prepreku povećanju izdvajanja za obranu.

“Ne možete nam doći kao saveznicima i tražiti da trošimo više, reći nam da ćemo trošiti više za NATO – i voditi trgovinski rat. To je aberacija”, rekao je novinarima.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, domaćin sastanka na vrhu, rekao je da će NATO postati ‘jači, pravedniji i smrtonosniji’ savez.

Ranije je priznao da europskim zemljama i Kanadi nije lako pronaći dodatni novac, ali je rekao da je to od vitalne važnosti.

“Moji kolege za stolom apsolutno su uvjereni da, s obzirom na ovu prijetnju Rusa, s obzirom na međunarodnu sigurnosnu situaciju, nema alternative”, rekao je bivši nizozemski premijer novinarima u svom rodnom gradu Haagu.

Kanada će se pridružiti novoj NATO-ovoj obvezi ulaganja u obranu i uložiti 5% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u obrambene izdatke do 2035. godine, rekao je kanadski premijer Mark Carney u izjavi u srijedu.

Kanada će uložiti 3,5% BDP-a za temeljne vojne sposobnosti i dodatnih 1,5% za obrambene i sigurnosne izdatke, poput novih zračnih luka, luka, telekomunikacija, sustava za pripravnost u hitnim slučajevima, navodi se u izjavi.

Novi cilj potrošnje, koji treba postići u sljedećih 10 godina, skok je vrijedan stotine milijardi dolara godišnje u odnosu na dosadašnji cilj od 2% BDP-a, premda će se mjeriti drugačije.

Zemlje će trošiti 3,5% BDP-a na temeljnu obranu, poput vojnika i oružja, i 1,5% na šire obrambene mjere poput kibernetičke sigurnosti, zaštite cjevovoda i prilagodbe cesta i mostova za teška vojna vozila.

Španjolska protiv 5% za obranu

Sve članice NATO-a podržale su izjavu kojom se utvrđuje taj, iako je Španjolska izjavila da ne mora ispuniti cilj i da može ispuniti svoje obveze trošeći mnogo manje.

Rutte se s time ne slaže, ali nije inzistirao, dodajući da će svakako 2029. biti revizija trošenja i ignorirao španjolsko odstupanje, sve kako bi Trumpu osigurao diplomatsku pobjedu i da samit prođe glatko.

Španjolska je u srijedu izjavila da ne očekuje da će njezin stav imati ikakve posljedice. No, čini se da Trump to tako ne doživljava.

Trump Sanchezu: Platit ćete dvostruko

Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je u srijedu da njegova zemlja neće izdvajati više od 2,1 posto BDP-a za naoružanje nakon čega je američki predsjednik Donald Trump poručio da je to jedina zemlja unutar NATO-a koja odbija povećati ulaganja u obranu na 5 posto.

“Jasno mi je da bi, da je danas ovdje bio neki drugi premijer, Španjolska potpisala 5 posto BDP-a, a to bi bila potpuna pogreška”, izjavio je Sanchez na konferenciji za medije nakon samita NATO-a u Haagu.

Poručio je da je izdatak od 2,1 posto za obranu “dovoljno i kompatibilno s društvenim modelom” Španjolske.

Sanchez, vođa španjolskih socijalista, naglasio je da bi povećanje na traženih 5 posto BDP-a značilo da mora izdvojiti više od 300 milijardi eura tijekom idućih deset godina, što je novac koji bi u tom slučaju morao doći od povećanja poreza na srednju klasu i rezova u javnim uslugama.

Ustvrdio je da je “i u deklaraciji i u pismima” koja je razmijenio s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Španjolskoj data “fleksibilnost” da slijedi vlastiti suvereni put.

Američki predsjednik Donald Trump, upitan na konferenciji za medije o poziciji Španjolske, odgovorio je da je “grozno to što je napravila Španjolska”.

“To je jedina zemlja koja ne želi sve platiti. Ostaju pri 2 posto. To je grozno”, izjavio je Trump.

Poručio je da španjolskom gospodarstvu ide dobro, ali bi se moglo raspasti “ako se nešto loše dogodi”, dodao je ne precizirajući što bi se moglo dogoditi.

“Znate što ćemo napraviti? Pregovarat ćemo o trgovačkom sporazumu sa Španjolskom. Učinit ćemo da plati dvosutruko”, rekao je. Napomenuo je da “neće dopustiti” da španjolsko izdvajanje ostane na 2,1 posto BDP-a “jer je to nepravedno”.

Meloni i Duda zadovoljni, Milanović oprezan

Novi ciljevi NATO-a o obrambenim i sigurnosnim izdacima priuštivi su Italiji jer daju zemljama “potpunu fleksibilnost” u načinu na koji ih postići, izjavila je u srijedu premijerka Giorgia Meloni.

U razgovoru s novinarima na kraju sastanka u Nizozemskoj, Meloni je rekla da niti jedan euro neće biti preusmjeren s drugih proračunskih prioriteta radi financiranja planiranog povećanja obrambenih izdataka.

Poljska je na pravom putu prema osiguranju svoje sigurnosti od ruske agresije, rekao je u srijedu poljski predsjednik Andrzej Duda nakon što je NATO pristao povećati obrambene izdatke.

“Zaista smo na vrlo, vrlo dobrom putu da jamčimo našu punu sigurnost”, rekao je Duda. “Jedan dio te sigurnosti smo mi, naš potencijal, poljska vojska… ali s druge strane to je i naša prisutnost u Sjevernoatlantskom savezu i jamstva koja nam savez daje.”

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u srijedu da je odluka NATO-a o povećanju obrambenih izdataka na 5% bruto domaćeg proizvoda država članica znak snage i jedinstva saveza.

Hrvatski predsjednik Milanović oprezan je oko ove obaveze jer smatra da bi trebalo ograničiti cijene naoružanja, a ne da o tome odlučuje nevidljiva ruka tržišta, rekao je u srijedu nakon samita NATO-a Haagu.

“Ako moramo svoj novac davati drugima za oružje po sve većim cijenama, onda mi garantiraj cijenu kao u otkupu pšenice jer ne možemo prepustiti privatnim fondovima i investitorima da nas reketiraju, da nam prodaju robu po cijenama koje će oni diktirati, to nas vodi u dužničko ropstvo”, rekao je hrvatski predsjednik.

Trump i Zelenskij sastali se nakon sastanka

Rutte je samit i njegovu završnu izjavu držao kratkim i usmjerenim na obećanje o potrošnji kako bi izbjegao svaku mogućnost neslaganja s Trumpom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij morao se zadovoljiti prisustvovanjem na večeri prije samita u utorak navečer umjesto glavnog sastanka u srijedu, iako se s Trumpom odvojeno sastao nakon završetka konferencije.

Kremlj je u utorak optužio NATO da je na putu nekontrolirane militarizacije i da Rusiju prikazuje kao “zloduha pakla” kako bi opravdao veliko povećanje obrambene potrošnje.