NATO će pozvati Švedsku i Finsku da postanu njegove članice, stoji u izjavi tog saveza sa skupa u Madridu.

U priopćenju stoji kako će pristupanje dviju država učiniti „saveznike“ i „euroatlantsko područje“ sigurnijima, a NATO „jačim“.

U njemu se Rusiju opisuje kao „najznačajniju i izravnu prijetnju sigurnosti saveznika“.

Pomoć Ukrajini, jačanje istočnog krila

Savez je obećao daljnju pomoć Kijevu i dogovorio paket podrške u modernizaciji obrambenog sektora Ukrajine.

NATO je u isto vrijeme odlučio značajno ojačati svoje obrambene kapacitete.

Navodi se slanje dodatnih „borbeno spremnih snaga na istočno krilo“ koje će borbene grupe povećati na jedinice veličine brigada te jačanje tamošnjeg zapovjedništva.

U izjavi se Kina spominje kao izazov za interese, sigurnost i vrijednosti NATO-a jer je riječ o državi koja pokušava potkopati međunarodni poredak temeljen na pravilima.

NATO je u cijelosti objavio svoj novi strateški koncept na svojoj web stranici.

Jasna ruska prijetnja

Iz uvoda je jasno koliko je NATO jasan o prijetnji Rusije.

“Agresorski rat Ruske Federacije protiv Ukrajine srušio je mir i ozbiljno izmijenio naše sigurnosno okruženje.

Njegova brutalna i protuzakonita invazija, opetovana kršenja međunarodnog humanitarnog prava i gnusni napadi i zvjerstva prouzročili su neizrecive patnje i razaranja.

Snažna, neovisna Ukrajina ključna je za stabilnost euroatlantskog područja. Ponašanje Moskve odražava obrazac ruskih agresivnih akcija protiv svojih susjeda i šire transatlantske zajednice.

Naša vizija je jasna: želimo živjeti u svijetu u kojem se poštuju suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i međunarodno pravo i gdje svaka zemlja može izabrati svoj put, bez agresije, prisile ili subverzije.

Radimo sa svima koji dijele ove ciljeve. Zajedno stojimo, kao saveznici, u obrani naše slobode i doprinosu mirnijem svijetu”, piše.

O mogućem pridruživanju Ukrajine

Točka 41 novog dokumenta o strateškom konceptu NATO-a za 2022. izravno se odnosi na mogućnost pridruživanja Ukrajine savezu u budućnosti.

“Sigurnost zemalja koje žele postati članice Alijanse isprepletena je s našom. Snažno podržavamo njihovu neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet.

Ojačat ćemo politički dijalog i suradnju s onima koji se žele pridružiti Alijansi, pomoći u jačanju njihove otpornosti na zloćudno uplitanje, jačati njihove sposobnosti i pojačati našu praktičnu potporu za unapređenje njihovih euroatlantskih težnji.

Nastavit ćemo razvijati naše partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom, Gruzijom i Ukrajinom kako bismo unaprijedili naš zajednički interes u euroatlantskom miru, stabilnosti i sigurnosti.

Potvrđujemo odluku koju smo donijeli na summitu u Bukureštu 2008. i sve kasnije odluke u vezi s Gruzijom i Ukrajinom”, piše u dokumentu.

Stoltenberg: Rusija izravna prijetnja NATO-u

Na tiskovnoj konferenciji NATO-a u Madridu Jens Stoltenberg je rekao “suočeni smo s radikalnom promjenom našeg sigurnosnog okruženja” i da novi strateški koncept koji su danas dogovorili čelnici identificira Rusiju kao izravnu prijetnju NATO-u.

Što se tiče financiranja, rekao je kako devet saveznika sada dostiže ili premašuje cilj od 2% potrošnje BDP-a, 19 saveznika ima jasne planove da ga postigne do 2024., a dodatnih pet ima konkretne obveze da ga ispune nakon toga.

“Danas su čelnici NATO-a donijeli povijesnu odluku da ih pozovu da postanu članovi NATO-a. Sporazum koji su sinoć sklopile Turska, Finska i Švedska otvorio je put ovoj odluci.

Želio bih zahvaliti Turskoj, Finskoj i Švedskoj što su prihvatile moj poziv i uključili se u pregovore kako bismo pronašli jedinstveni put naprijed.

Ovo je bio težak posao tijekom mnogo tjedana, s više kontakata na različitim razinama. Visoki dužnosnici imaju oko dva kruga razgovora u Bruxellesu, pod mojim pokroviteljstvom, i sinoć smo uspjeli postići konačne dogovore.

Ovo je dobar sporazum za Tursku. To je dobar sporazum za Finsku i Švedsku. I to je dobar sporazum za NATO”, rekao je Stoltenberg.

Zelena i jaka vojska

Novi NATO-ov strateški koncept, objasnio je Jens Stoltenberg u Madridu, također se bavi utjecajem obrambenog saveza na okoliš.

Rekao je: “Ne možemo birati između zelene vojske ili jake vojske. Moraju biti oboje. Stoga moramo zadržati našu operativnu učinkovitost i spremnost dok se nastavljamo prilagođavati.”

On je klimatsku krizu opisao kao “definirajući izazov našeg vremena” i rekao da je “NATO predan igrati našu ulogu u ublažavanju utjecaja na našu sigurnost”.

Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg na press konferenciji odgovarao je na pitanja medija. Prvo pitanje bilo je hoće li NATO postaviti stalne baze u Švedsku i Finsku nakon što se ratificira njihovo članstvo u savezu?

Više opreme unaprijed na NATO granicama

“Prije svega, odluka da se Finska i Švedska pozovu da postanu članice pokazuje da su vrata NATO-a otvorena. To pokazuje da predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a. NATO-ova vrata ostaju otvorena.

I također pokazuje da poštujemo suvereno pravo svake nacije da izabere svoj vlastiti put.

Stoga, naravno, poštujemo tu Finsku i Švedsku kada su odlučile ostati izvan NATO-a mnogo, mnogo godina, ali onda ih također pozdravljamo i poštujemo odluku o pridruživanju NATO-u”, rekao je.

Stoltenberg je naglasio da bi plan bio da se više opreme unaprijed postavi bliže NATO-ovim granicama.

“Za premještanje teške opreme, borbenih tenkova, streljiva, goriva, svih vrsta zaliha, potrebno je vrijeme. Dakle, ako imamo to unaprijed postavljeno, onda se možete vrlo brzo useliti s osobljem”, rekao je Stoltenberg.

Dodao je: “Ono za što ćemo se pobrinuti svojom nazočnošću je da smo u stanju obraniti sve saveznike, uključujući, naravno, Finsku i Švedsku”.

Ukrajinski novinar na konferenciji za novinare NATO-a upitao je Jensa Stoltenberga kakva je bila reakcija čelnika u prostoriji kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio na sastanku.

Snažna, posebna podrška Ukrajini

Stoltenberg je rekao da je “poruka čelnika u sobi za sastanke bila vrlo snažna posebna podrška.”

Dalje je rekao: “Ne samo posebnu potporu, nego su zapravo najavili dodatne sustave, oružje, opremu koju naši NATO saveznici sada isporučuju Ukrajini. To je poruka riječima i djelima.

Mislim da je također vrlo jasno da su saveznici spremni za dugi rat.

Ratovi su nepredvidivi, ali moramo biti spremni na duge staze. I to je bila jasna poruka svima nama u prostoriji predsjednika Zelenskog.

A naš odgovor je bio, da, spremni smo jer se oni bore za svoju neovisnost, ali se bore i za vrijednosti koje su važne za suverenitet i teritorijalni integritet svakog naroda.

I stoga, ovo je važno za našu sigurnost.

Naš fokus sada je podrška Ukrajini. Ovaj rat će, kao i većina drugih ratova u nekoj fazi, završiti za pregovaračkim stolom.

Vrata NATO-a su otvorena

Ali važno je da Ukrajina može postići dogovor o njihovim uvjetima, što je za Ukrajinu prihvatljivo.

Stoga znamo da postoji vrlo bliska veza između onoga što mogu postići za pregovaračkim stolom i njihove snage na bojnom polju.

Stoga je naš fokus sada pružiti im podršku na bojnom polju s mnogo različitih vrsta smrtonosne ili nesmrtonosne podrške. To je fokus”.

Novinar je također pitao Stoltenberga kakve bi šanse Ukrajina nakon završetka rata imala za brzi pristup NATO-u, na sličan način kao što se to sad nudi Finskoj i Švedskoj?

Glavni tajnik je rekao da su “vrata NATO-a otvorena” i citirao deklaraciju saveza u Bukureštu 2014. da je Ukrajina dobrodošla da se prijavi.