Nastavljaju se prosvjedi u Sloveniji: Političari izgubili kontakt s narodom i stvarnošću

Manji prosvjedni skupovi protiv lokalnih i državnih "političkih i gospodarskih elita" održani su u četvrtak u Kranju i Kopru, za danas popodne najavljeni su opet u Ljubljani i nekim drugim gradovima. Za idući petak Facebook skupine najavljuju "četvrti mariborski ustanak"

LJUBLJANA - Političko vrenje na slovenskim ulicama nastavit će se bez obzira na jučerašnju ostavku mariborskog gradonačelnika Franca Kanglera, navode u petak slovenski mediji.

Manji prosvjedni skupovi protiv lokalnih i državnih “političkih i gospodarskih elita” održani su u četvrtak u Kranju i Kopru, za danas popodne najavljeni su opet u Ljubljani i nekim drugim gradovima. Za idući petak Facebook skupine najavljuju “četvrti mariborski ustanak” sa zahtjevom da se raspusti prije dvije godine izabrano općinsko vodstvo i novi izbori za gradsku vladu održe zajedno s izborima za Kanglerova nasljednika, te da Kangler dade i ostavku na članstvo u državnom vijeću.

Odlazak niz godina vrlo utjecajnog mariborskog političara i bivšeg člana parlamenta možda je samo početak domino-učinka od kojeg strahuju i mnogi drugi pripadnici elite koji odmah nakon izbora zaborave na birače i posvećuju se političkoj trgovini, navodi u petak u komentaru ljubljansko “Delo”, najavljujući da će se “Facebook prosvjedi” nastaviti idućih tjedana.

Kangler: “Iza moje smjene stoji stara ljevica”

S druge strane, Kangler je u razgovoru za “Delo” rekao da iza njegove smjene stoji stara ljevica koja je poticanjem nemira “željela spriječiti pobjedu Boruta Pahora na predsjendičkim izborima i baciti državu na koljena”.

Sličnu je ocjenu početkom tjedna za “Radio Ognjišče” dao premijer Janez Janša, rekavši da su protesti na kojima se čuju i antieuropske parole, te usklici protiv njegove vlade, “koordinirani” s ciljem da se destabilizira vladajuća koalicija i promijeni rezultat izbora. Janša je uz to običnim “spinom” proglasio neke medijske informacije kako se među mirne demonstrante ubacuju organizirane ekstremističke skupine bliske njegovoj stranci s ciljem kompromitacije prosvjeda, te da se takvim glasinama želi sakriti stvarne organizatore.

Iako je ovog tjedna slovenski parlament prihvatio zakon o mirovinskoj reformi i “štedljivi” proračun za iduće dvije godine, iz čega se moglo naslutiti određeno smirivanje socijalne i političke napetosti, nije jasno kako će na to djelovati najavljeni jednodnevni štrajk cijelog javnog sektora zakazan za 23. siječnja iduće godine, ukoliko vlada ne odustane od fiksirane proračunske pretpostavke da je masu za plaće javnog sektora u idućoj godini potrebno smanjiti za 5 posto, što su sindikati ocijenili “neprihvatljivim ultimatumom”, a ministar Janez Šušteršič nečim o čemu pregovora uopće ne može biti.

U toj situaciji velika je nepoznanica što će naciji u svom nastupnom govoru prilikom inauguracije 22. ili 23. prosinca poručiti novoizabrani predsjednik Borut Pahor i mogu li njegove poruke biti smirujuće s obzirom da ga velik dio javnosti doživljava kao dio etablirane “političke klase”, a neki i kao “produženu ruku” premijera Janeza Janše protiv kojega je usmjeren značajan dio energije na uličnim prosvjedima.

Slovenski intelektualci: prosvjedi moraju dovesti do promjena

Prosvjedi u Sloveniji, iako u temelju uzrokovani gospodarskom krizom te uglavnom politički neartikulirani, svjedoče o dubokom nepovjerenju prema političarima koji su izgubili kontakt sa zbiljom te moraju prije ili kasnije dovesti do promjena, neke su od ocjena medijskih komentara i intelektualaca bliskih prosvjednicima.

Tjednik »Mladina« u komentaru svog novog broja prosvjede tumači kao poruku da se iz politike na miran način treba povući cijela sadašnja »politička kasta«, uključujući predsjednike dviju najvećih stranaka, Janeza Janšu i Zorana Jankovića koji su, kako navodi list, samo vrh »političkog horora« jer nepovjerenje vlada i u sve druge stranačke čelnike, ali i državne institucije.

»Mladina« tvrdi da o kompromitiranosti političara u javnosti ne govore samo prosvjedi nego i i »sramotna« izlaznost na predsjedničke izbore prije dva tjedna, kad je glasovalo rekordno malo birača, samo 42 posto. To što je premijer Janša nedavno spomenuo mogućnost novih prijevremenih izbora možda govori da sam postaje svjestan ozbiljnosti stanja, makar su njegove najave o reformi političkog sustava kao uvjetu za to iluzorne, navodi tjednik.

»Javnost se ne šali i svaki idući prosvjed može biti još oštriji. Ta javnost je u Sloveniji prije 25 godina potaknula demokratske procese i pokazala što se može učiniti ako si ustrajan, a sada je odlučila da to opet može napraviti«, navodi se u uredničkom komentaru tjednika.

Mariborska antropologinja Vesna Godina izjavila je za novi broj tjednika »7 dni« da su prosvjedi jedna vrsta narodnog bunta protiv »arogancije« vladajuće elite.

“Vlast se vara ako misli da će pendrecima zastrašiti ljude”

»Slovenci s tolerirali Tita, Drnovšeka i Kučana koji su im svojim odlukama znali zagorčati život, ali su tada imali osjećaj da s vlašću postoji jedna vrsta komunikacije, da nisu potpuno ignorirani. U slovenskoj je tradiciji da se od vlasti očekuje poštovanje svakog čovjeka bez obzira na njegov materijalni status, jer svatko ima pravo na dostojanstvo. Naša politička elita odstupa od te logike«, navela je u razgovoru Godina.

Ona tvrdi da su se slovenski političari nakon Drnovšeka promijenili i izolirali od zbilje te zato ne razumiju ljude, nego zahtjeve za društvenom solidarnošću proglašavaju ostacima komunističkog mentaliteta pa je bilo samo pitanje vremena kad će se akumulirano nezadovoljstvo pokazati.

»Ako vlast misli da će pendrecima i suzavcem zastrašiti ljude, strašno se vara. Postoji miran način, a to je da se elita odrekne dijela vlasti i komunicira s ljudima, ali bojim se da na to nije spremna i da će se stvari ovako razvijati naprijed, a političari iz dana u dan sve više blamirati«, rekla je Godina, profesorica antropologije Filozofskom fakultetu u Mariboru i fakultetu političkih znanosti u Ljubljani.